RUBIN - SVJEDOK VELIKIH GEOLOŠKIH DOGAĐAJA U AZIJI

Rubin je u Aziji geološki svjedok sudara indijske i euroazijske tektonske ploče iz koje je nastala Himalaja, otkrili su francuski istraživači čije je radove objavio Institut za istraživanje i razvoj (IRD). L

Potaknuti činjenicom da se rubin u tom dijelu svijeta uvijek pojavljuje u spoju s mramorom, znanstvenici koje su predvodili Gaston Giuliani i Virginie Garnier htjeli su doznati kako su nastala ta rijetka i sporadična nalazišta.

Utvrdili su da rubin nastaje djelovanjem hranjivih fluida nastalih otapanjem soli u mramoru koji je zapravo vapnenac preinačen pod djelovanjem visoke temperature. Ti su se vrući i slani fluidi, tvrde istraživači, pokrenuli zahvaljujući tektonskom utjecaju koji je povezan sa sudarom kontinentalnih ploča.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Utvrđivanje starosti minerala koji su nastajali uz rubin, poput cirkona i tinjca, omogućilo je da se utvrdi vrijeme njegove kristalizacije: ono je između četrdeset i pet milijuna godina prije Krista, ovisno o nalazištu.

Najvrednija su nalazišta rubina u srednjoj i u jugoistočnoj Aziji (Afganistan, Pakistan, Vijetnam). Najpoznatije je ono u Mogoku (Burma), gdje su dobiveni glasoviti rubini koji su zbog izrazite boje i velike jasnoće dobili naziv "golublja krv".

(Hina) vrad dgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara