Rumunji sutra biraju predsjednika, nacionalisti nemaju neke šanse

Rumunji sutra biraju predsjednika, nacionalisti nemaju neke šanse
Foto: EPA

TRIDESET godina nakon pada komunizma, Rumunjska i dalje srčano želi Europu i to bi trebala i dokazati sutra na predsjedničkim izborima na kojima suverenistička i nacionalistička stajališta ne nailaze na potporu.

Predsjednik u odlasku Klaus Iohannis (60), koji zastupa desni centar, trebao bi u prvom krugu izbora dobiti sigurnu većinu i u drugom krugu 24. studenoga osvojiti drugi mandat.

Taj neumorni odvjetnik koji zagovara "europske vrijednosti" dijeli stajališta Berlina i Pariza u većini pitanja koja se tiču 28 članica EU-a, čime je više nego jednom iritirao populističke čelnike u Budimpešti i Varšavi.

Glavna nepoznanica izbora

Glavna nepoznanica izbora je kandidat koji će ući u drugi krug izbora zajedno s njim. 

Za drugo mjesto natjecat će se bivša socijaldemokratska premijerka Viorica Dancila (PSD), koju je nedavno s vlasti smijenio parlament, zatim Dan Barna, vođa mlade proeuropske stranke Savez za spas Rumunjske (USR) te bivši glumac Mircea Diaconu.

Prvi put od povratka demokracije, potkraj 1989., nije sigurno da će PSD ući u drugi krug iako ta stranka, nasljednica Komunističke partije, određuje politički život zemlje već trideset godina.

Zadnji mandati na vlasti PSD-a loše su završili

No, njezini zadnji mandati na vlasti loše su završili. Godine 2015. srušena je s vlasti masovnim prosvjedima nakon požara u disku u Bukureštu u kojem je poginulo 63 ljudi.

Vrativši se potkraj 2016. zahvaljujući svojem vjernom biračkom tijelu, uglavnom ruralnom i starijem, PSD se brzo suočio s novim prosvjedima zbog stanja u pravosuđu i raširene korupcije u zemlji.

Ponaša se kao "car"

PSD-ova vlada naposljetku je srušena s vlasti 10. listopada izglasavanjem nepovjerenja. Otkako je bivši šef stranke Liviu Dragnea u svibnju završio u zatvoru zbog korupcije, u Bukureštu se rijetko mogu čuti suverenistički govori. Taj kontroverzni političar u svojim je istupima širio teorije urote i sve češće prkosio Europskoj uniji u koju je zemlja ušla 2007. zajedno s Bugarskom.

Viorica Dancila (55), koja ga je naslijedila na čelu stranke, pokušala je nastaviti na tom tragu, predstavljajući se kao kandidatkinja koja štiti interese Rumunja u odnosu na Bruxelles.

Iohannis je pretvorio predsjedničke izbore u glasanje protiv "posljednjih ostataka komunizma" aludirajući na PSD.

Pripadnik njemačke manjine

Po mišljenju politologa Cristiana Parvulescua, Rumunjska se razlikuje od susjedne Poljske i Mađarske kojima su zavladali suverenisti, jer se proeuropska struja "okupila oko jedne institucije, institucije predsjednika Iohannisa".

Iohannis, bivši profesor fizike i pripadnik njemačke manjine, široko tumači svoju predsjedničku dužnost i pozicionirao se kao protuteža vladi.

Dok konzervativne stranke koje vladaju u Mađarskoj i Poljskoj kontroliraju sve centre vlasti, kohabitacija između šefa države i rumunjske vlade potaknula je zadnjih godina "konkurenciju i pluralizam", ističu analitičar Manfred Sapper i Volker Weichsel u zadnjem broju politološkog časopisa Osteuropa.

Analitičari ipak pozivaju na oprez

Dancilinu vladu u ponedjeljak je zamijenio liberalni kabinet predvođen Ludovicom Orbanom, uvjerenim proeuropljaninom, koji se po svemu razlikuje od svojeg mađarskog kolege i prezimenjaka Victora Orbana.

No, analitičari ipak pozivaju na oprez jer se Iohannis predstavlja kao "čuvar demokracije" dok istodobno odbija predizborne debate i izbjegava konferencije za novinare.

"Traži li se od nas da izaberemo cara čija je jedina obveza da mu se građani dive?", pita se rumunjski ogranak Helsinškog odbora za ljudska prva.

Rumunjsku je zaobišao veliki migrantski val 2015. i u njoj se nije razmahao ksenofobni diskurs, ali je "diskurs protiv Roma jako prisutan", ističe Cristian Parvulescu, "i mogao bi se brzo pretvoriti u protuimigrantski diskurs".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara