Foto: Hina

BIVŠI slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel komentirao je za ljubljansko "Delo" na sebi svojstven način hrvatsko-slovenske odnose u svjetlu nekih neriješenih pitanja koja su došla u fokus zbog gužvi na graničnim prijelazima uslijed sustavnih kontrola postavivši tezu da bi se pristanak Slovenije na ulazak Hrvatske u Schengenski prostor mogao uvjetovati.

"Kod nas su prisutna mišljenja da Slovenija treba što prije povući Hrvatsku u Schengen jer bi to rasteretilo slovensku policiju i oslobodilo nas nezadovoljstva zbog dugih kolona na granici, ali postoje i drugačija razmišljanja", navodi u prilogu za ljubljanski list Rupel. 

Potpora za Schengen zadnja prilika Sloveniji da naplati dug od Hrvatske

"Neki kažu da je potpora za Schengen naša zadnja prilika da naplatimo ono što su nam Hrvati dužni: od granice i ribarske zone u Jadranu pa sve do Ljubljanske banke", dodao je u svojoj analizi Rupel.

On je kao ministar vanjskih poslova u nekadašnjoj vladi Janeza Janše prvi osmislio strategiju uvjetovanja hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, blokirajući otvaranje pojedinih poglavlja navodnim prejudiciranjem granične crte u nekim hrvatskim dokumentima priloženim uz pregovore.

Hrvatska je u EU i NATO ušla "jeftino"

"Još je važnije pitanje može li Hrvatska u dogledno vrijeme postati dio schengenskog sustava i hoće li se Slovenija uskoro naći u situaciji da odlučuje o potpori ulasku Hrvatske u Schengen. To je ozbiljno i realno pitanje koje se postavlja zbog zapleta na granicama Hrvatske s drugim republikama nekadašnje Jugoslavije", navodi Rupel.

On tvrdi da je Hrvatska, što se tiče Slovenije, u Europsku uniju i NATO savez ušla "jeftino", jer je arbitražni sporazum o granici 2009. godine potpisala "s figom u džepu", a kasnije ga se odrekla, iako je granično pitanje s izlazom Slovenije na otvoreno more bilo uvjet za pristanak Ljubljane da se pregovori završe pa se radilo o neispunjenom obećanju.

Hrvatski problem što se psihološki nije navikla na granicu prema Sloveniji

Kako širu sliku odnosa dviju država u europskom kontekstu predstavlja Rupel, glavni je problem Hrvatske što se psihološki nije navikla na "postojanje slovensko-hrvatske granice koje u vrijeme SFRJ nije bilo" i što je Slovenija u odnosu na nju u prednosti jer je u tješnje povezanom dijelu EU-a, odnosno Schengenskom prostoru bez graničnih kontrola.

"Slovenci u Italiju i Austriju imaju bitno lakši pristup, u njih mogu putovati s osobnom iskaznicom ili čak bez nje. Neki krugovi u Hrvatskoj imaju drukčiji scenarij od onoga koji zamišljamo mi u Sloveniji", kaže u svom prilogu Rupel, sugerirajući kako ti "krugovi" žele Sloveniju izbaciti iz Schengena.

"Slovensko-hrvatsku granicu moguće je izbrisati na dva načina: ili s ulaskom Hrvatske u Schengen ili s izbacivanjem Slovenije iz Schengena, a na tu mogućnost očito računaju i naši sjeverni susjedi, Austrijanci", završava svoj autorski prilog u ljubljanskom "Delu" Rupel.

Dugogodišnji slovenski ministar vanjskih poslova umirovljen je prije četiri godine i rijetko nastupa u javnosti, osim na pojedinim oporbenim portalima, ali se njegove analize nekad objavljuju i u dnevnom tisku kada dođe do slučajeva zaoštravanja odnosa s Hrvatskom.