Napadnut Kijev, upozorenja se nisu oglasila. Trump: Obje strane su kršile primirje
AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je da su i Rusija i Ukrajina prekršile energetsko primirje koje je sam proglasio. Pritom je ustvrdio da Vladimir Putin više od Volodimira Zelenskog želi postići mirovni sporazum te poručio da se dvojica predsjednika moraju sastati i okončati rat.
Trump je primirje prethodno objavio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, tvrdeći da su obje strane pristale prekinuti napade na energetsku infrastrukturu.
"Smiješni rat"
Međutim, na pitanje jesu li Rusija i Ukrajina doista prihvatile dogovor odgovorio je: "Pristale su jer sam ja rekao da su pristale. Ali Putin i Zelenski moraju sjesti za stol i završiti ovaj smiješni rat.", zaključio je.
Zelenski tvrdi da Ukrajina poštuje primirje, dok je Rusiju optužio za najmanje šest kršenja samo tijekom današnjeg dana.
RUSIJA u hibridnim napadima koristi gotovo sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući planiranje atentata na njemačkom teritoriju, upozorio je Sinan Selen, čelnik njemačke unutarnje obavještajne službe. Na konferenciji za novinare u Berlinu rekao je da bi daljnje ruske operacije mogle biti slične osujećenom napadu na aerodromu u Leipzigu.
Njemačke vlasti već su više puta upozoravale na rusku kampanju hibridnih napada diljem Europe. Moskvu su optužile za pokušaj napada dronovima na ukrajinske teretne zrakoplove na aerodromu u Leipzigu u kolovozu, no Kremlj je odbacio optužbe.
Trump tvrdi da obje strane krše energetsko primirje te smatra da Putin više od Zelenskog želi mir, iako Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.
>> Opširnije
Trump je dogovorio uvoz ruskog dizela, što analitičari vide kao predizborni potez za snižavanje cijena energenata. Istovremeno, zaoštrava retoriku prema Ukrajini koja ovisi o pomoći SAD-a.
>> Opširnije
Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak rekao je da bi se izvoz dizela iz Rusije do kraja godine trebao oporaviti na između tri i 3,5 milijuna tona mjesečno. Za državnu televiziju Rossiya-24 rekao je da će dodatne ruske isporuke, omogućene dogovorom sa SAD-om, djelomično pomoći uravnotežiti globalnu ponudu i potražnju.
Kritičari, međutim, dovode u pitanje koliko će ruske isporuke utjecati na američko tržište. Prema američkoj Upravi za energetske informacije, u SAD-u se dnevno potroši oko četiri milijuna barela dizela.
Trumpova administracija dogovorila je uvoz ruskog dizela kako bi potaknula Moskvu na mirovne pregovore s Ukrajinom. Kijev je skeptičan, a potez je izazvao napetosti između SAD-a i Ukrajine.
>> Opširnije
Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner rekli su ukrajinskim dužnosnicima da bi američko-ruski dogovor o dizelu, koji Moskvi omogućuje izvoz više od 2,25 milijuna barela, mogao ublažiti stav Kremlja i ponovno otvoriti put mirovnim pregovorima, objavio je Reuters. Washington je istodobno pritiskao Kijev da prestane napadati ruske rafinerije.
Izvor blizak Kremlju rekao je Reutersu da Vladimir Putin ne namjerava ozbiljno pregovarati dok Rusija ne zauzme preostalih 11 posto Donbasa koje još ne kontrolira. To upućuje na to da se očekivanja Washingtona o brzom povratku Moskve pregovorima ne podudaraju nužno s trenutačnim stavom Kremlja.
Osnivačica njemačke stranke BSW Sahra Wagenknecht poziva njemačku vladu na dogovor s Rusijom o uvozu dizela i ukidanje sankcija, tvrdeći da se bez jeftinih ruskih energenata ne može zaustaviti pad industrije.
>> Opširnije
Snažne eksplozije u Kijevu začule su se prije nego što su se oglasile sirene za zračnu uzbunu, što je na ukrajinskim društvenim mrežama potaknulo nagađanja da bi kašnjenje upozorenja moglo biti povezano s navodnim američkim prijetnjama obustavom razmjene obavještajnih podataka. Ukrajina se oslanja i na američke podatke za otkrivanje i praćenje ruskih lansiranja projektila i drugih prijetnji iz zraka.
Kyiv Independent je ranije danas, pozivajući se na dvojicu ukrajinskih dužnosnika, objavio da je Washington zaprijetio obustavom dijeljenja obavještajnih podataka ako Kijev ne prestane napadati rusku energetsku infrastrukturu. Zasad nema službene potvrde da je vrijeme oglašavanja uzbune bilo povezano s američkom podrškom niti da je Washington doista obustavio razmjenu podataka.
Volodimir Zelenski objavio je da su u večerašnjem ruskom napadu dronom Shahed na stambenu višekatnicu u Kijevu poginule dvije osobe, a devetero ljudi je ozlijeđeno. Naveo je da su vatrogasci već ugasili požar.
"Rusi nastavljaju teror protiv naših ljudi, gađaju stambene zgrade i odnose živote", poručio je Zelenski. Dodao je da napad smatra još jednim dokazom da Rusija mora biti izložena većem pritisku jer, kako tvrdi, nastavlja napade i produžuje rat.
Zelenski je posebno povezao napad s američkim prijedlogom o energetskom primirju. "Čak i sada, kao odgovor na američki prijedlog - Shahedi", napisao je, dodajući da očekuje od SAD-a da prepozna te poruke iz Moskve i reagira snažno.
Kijev se nešto poslije 22 sata našao pod raketnim napadom, a novinari Suspilnea i Kyiv Independenta izvijestili su o snažnim eksplozijama u gradu. Novinari u središtu Kijeva čuli su detonacije prije nego što su se oglasile sirene za zračnu uzbunu i stigla upozorenja na mobitele.
Za sada nema potvrđenih informacija o poginulima, ozlijeđenima ni materijalnoj šteti.
Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker poručio je da u odnosu između Washingtona i Bruxellesa ne manjka "ljubavi".
>> Opširnije
Ukrajinski zastupnik Oleksandr Merežko, predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjske poslove, rekao je da energetsko primirje "postoji samo u Trumpovoj glavi", a ne i u stvarnosti. Dodao je da ne sumnja kako će Vladimir Putin tijekom nadolazeće zime pokušati uništiti ukrajinski energetski i elektroenergetski sustav.
"Prošla zima bila je doista surova. U mom stanu nismo imali grijanje ni struju, nismo mogli čak ni zagrijati hranu. Bilo je iznimno teško, ali preživjeli smo", rekao je Merežko.
Pozvao je Trumpa da posjeti Ukrajinu i osobno vidi razmjere razaranja. "Siguran sam da bi to sve promijenilo i poslalo vrlo snažnu poruku", poručio je.
Bivši američki posebni izaslanik za pregovore o Ukrajini Kurt Volker rekao je da Rusija redovito napada ukrajinska energetska postrojenja kako bi "onesposobila električnu mrežu i sustav grijanja za zimu". Dodao je da istodobno republikanci Donalda Trumpa u SAD-u trpe snažan politički pritisak zbog visokih cijena dizela.
"To Trumpu stvara mnogo brige. Cijene dizela ostaju visoke, on za to želi okriviti nekoga drugoga, a trenutačno želi okriviti Zelenskog", rekao je Volker. Dodao je da je to dio Trumpova načina djelovanja, odnosno prebacivanja krivnje i davanja velikih izjava, ali da "to ne mijenja stvarni svijet".
Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt upozorio je da se Njemačka suočava s "ratom iz sjene" koji nadilazi sve što se događalo tijekom Hladnog rata.
>> Opširnije
Ukrajinske obavještajne službe tvrde da su u ruskim hipersoničnim raketama Kh-47M2 Kinžal pronađene komponente proizvedene u SAD-u i UK-u. Riječ je o raketama koje Rusija tijekom rata koristi za napade na ukrajinske gradove.
Ukrajina navodi da je u oborenim raketama pronađeno više od 150 komponenti američke proizvodnje, kao i regulator napona proizveden u UK-u. Tvrde i da su identificirali dijelove ruskih kompanija koje su dosad uspjele izbjeći sankcije.
Premijer Andrej Plenković ocijenio je da zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Države, trebaju nastaviti podupirati Ukrajinu.
>> Opširnije
Jedna osoba poginula je u ruskom napadu na stambenu zgradu u kijevskoj četvrti Darnicki, objavila je gradska vojna uprava. Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da su još četiri osobe ozlijeđene.
Riječ je 25-katnoj zgradi koju je ranije pogodio ruski dron između 11. i 15. kata. U dvorištu su nakon udara gorjeli automobili, a na mjesto napada upućene su hitne službe.
Kaja Kallas zagovara da Rusija plati za ratnu štetu korištenjem zamrznute imovine te najavljuje dosad najopsežnije sankcije i izolaciju iz sporta.
>> Opširnije
Ruske snage napale su večeras Kijev dronom koji je pogodio 25-katnu stambenu zgradu u četvrti Darnicki, objavio je kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko. Prema prvim informacijama, više ljudi je ozlijeđeno, a pogođen je dio zgrade između 11. i 15. kata.
"Automobili u dvorištu također gore. Hitne službe su na putu prema mjestu događaja", naveo je Kličko. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo prethodno je upozorilo na napad ruskih dronova na glavni grad.
Zelenski poručuje da je Kijev spreman na Trumpov prijedlog energetskog primirja, dok Rusija nastavkom napada ponovno propušta priliku za mir.
>> Opširnije
Ukrajina je oko Kijeva rasporedila više od deset autonomnih oružnih stanica za obranu od ruskih dronova, objavilo je ukrajinsko Ministarstvo obrane. Sustavi samostalno otkrivaju ciljeve i otvaraju vatru bez izravnog ljudskog upravljanja.
Ukrajina tvrdi da su već srušili nekoliko dronova na mlazni pogon. Zbog njihove veće brzine takvi dronovi predstavljaju zahtjevniji cilj za protuzračnu obranu.
Britanski premijer Andy Burnham poručio je zastupnicima da Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje čvrsto uz Ukrajinu te optužio Rusiju da pojačanim napadima na civilna područja pokušava slomiti moral stanovništva. "To se nikada neće dogoditi", rekao je.
Burnham je pozvao na energetsko primirje u kojem bi obje strane zaustavile napade na energetsku infrastrukturu, navodeći da je o tome prošlog mjeseca razgovarao s Donaldom Trumpom. Pozdravio je Trumpovu jučerašnju objavu o uzajamnom energetskom primirju i dodao da mu je Zelenski potvrdio kako će ga Ukrajina odmah početi provoditi čim bude potvrđen datum početka.
Litavski premijer Mindaugas Sinkevicius oštro je kritizirao Trumpov dogovor s Vladimirom Putinom o uvozu ruskog dizela, nazvavši ga "sramotnim" i "ponižavajućim". Rekao je i da nije siguran postoji li uopće pisani sporazum.
"Vidio sam objave na društvenim mrežama, ali nisam vidio nikakav sporazum, nikakav pisani sporazum. Nisam siguran je li to uopće u tijeku ili je samo politička tvrdnja", rekao je za Sky News na Varšavskom sigurnosnom forumu.
Na pitanje može li se Trumpu i dalje vjerovati kada je riječ o odnosu prema Putinu, Sinkevicius je odgovorio: "Nadam se, nadam se." Dodao je da Europa mora učiniti što više može sama i više se oslanjati na vlastite kapacitete, ali je naglasio da se političke administracije mijenjaju, dok veze između saveznika ostaju.
Ukrajinska služba sigurnosti (SBU) spriječila je bombaški napad na autobus s vojnicima u Rivneu. Uhićen je 19-godišnji student kojeg su za novac vrbovale ruske obavještajne službe.
>> Opširnije
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov komentirao je Trumpovu najavu "energetskog primirja" i reakciju Volodimira Zelenskog, koji je rekao da mu je objava američkog predsjednika bila novost.
"On želi iskoristiti bilo koje riječi, inicijative ili ideje koje dospiju u javnost kako bi, na ovaj ili onaj način, ostvario svoj interes za predah. Ne mislim da ga zaslužuje", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare s libanonskim kolegom.
Zelenski je ranije danas na Varšavskom sigurnosnom forumu rekao da su energetsko primirje i drugi koraci za smanjenje eskalacije i jamčenje sigurnosti "doista potrebni ovdje, u stvarnosti, a ne samo na Truth Socialu".
Premijer Plenković oštro je uzvratio oporbi zbog Gospića, potvrdio potporu Ukrajini te najavio zaštitu hrvatskih interesa u proračunu EU-a.
>> Opširnije
Vlada koju bi predvodila stranka Reform UK pomno bi preispitala britansku pomoć Ukrajini, izjavio je čelnik te populističke desne stranke Nigel Farage.
>> Opširnije
Donald Trump brani uvoz ruskog dizela kao ispravnu odluku za SAD, unatoč oštrim kritikama Kijeva, Europe i domaćih senatora zbog suradnje s Putinom.
>> Opširnije
Rusija je danas napala šest energetskih postrojenja u Ukrajini, a u napadima su ozlijeđene 33 osobe, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
>> Opširnije
Američka administracija zaprijetila je Ukrajini obustavom razmjene obavještajnih podataka i programa nabave američkog oružja ako ne prestane izvoditi dalekometne napade na ruska energetska postrojenja, objavio je Financial Times. I CNN je potom, pozivajući se na vlastite izvore, izvijestio o američkim prijetnjama.
Prema pisanju CNN-a, upozorenja su stigla iz američkog State Departmenta i Pentagona, a upućena su dužnosnicima u Ukrajini i Europi.
Washington je, prema Financial Timesu, zaprijetio i obustavom programa PURL, u sklopu kojeg europski saveznici kupuju američko oružje i predaju ga Ukrajini. Program je uspostavljen nakon što je predsjednik Donald Trump znatno ograničio izravnu američku vojnu pomoć Kijevu.
Trump već javno pokušava prisiliti Ukrajinu da zaustavi napade duboko unutar Rusije, posebno na rafinerije nafte. Ukrajinski napadi pokazali su se učinkovitima u nanošenju štete ruskoj energetskoj infrastrukturi.
Američki pritisak povezan je s nastojanjima da se snize cijene goriva, uoči američkih kongresnih izbora koji se održavaju početkom studenoga.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije zaslužio predah od neprijateljstava te da Rusija neće nasjesti na njegova obećanja.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je narediti obustavu napada na Ukrajinu na dan održavanja ukrajinskih izbora, izjavio je danas glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Moskva je istodobno odbacila prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o 60-dnevnom primirju koje bi omogućilo organizaciju predsjedničkih izbora.
>> Opširnije
Ukrajinska obrambena tvrtka Fire Point narugala se ruskom tehnološkom divu Yandexu, koji je prijavio oštećenje još jednog podatkovnog centra, zbog čega je pristup njegovim financijskim uslugama bio otežan.
>> Opširnije
Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi, američki general Alexus Grynkewich, upozorio je na Varšavskom sigurnosnom forumu da je NATO spreman odgovoriti na svaki vojni napad. Poručio je da rat ne smatra neizbježnim, ali da je Savez spreman odmah krenuti u borbu ako bude napadnut.
>> Opširnije
Ruski napad dronom na energetsko postrojenje u Harkivu, na sjeveroistoku Ukrajine, oštetio je ključnu opremu, priopćila je ukrajinska energetska kompanija Naftogaz.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jutros je optužio Rusiju da je prekršila dogovor o primirju u napadima na energetsku infrastrukturu. Prema njegovim riječima, Rusija je napala postrojenje nedugo nakon što je američki predsjednik Donald Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio vijest o energetskom primirju.
Naftogaz je izvijestio da je postrojenje pogođeno dronom na mlazni pogon. U napadu je izbio požar, zbog čega su se zaposlenici morali skloniti na sigurno. Ozlijeđenih nije bilo.
"U napadu je oštećena ključna oprema. Naši zaposlenici čine sve što mogu kako bi što prije sanirali štetu i spriječili bilo kakve rizike za stabilan rad elektroenergetskog sustava", izjavio je Serhij Fedorenko, vršitelj dužnosti predsjednika uprave Naftogaza.
Ukrajina je ove godine više nego udvostručila broj napada na naftnu i plinsku infrastrukturu pod ruskom kontrolom u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuje analiza BBC Verifyja, BBC-jeva tima za provjeru činjenica.
BBC Verify od 2025. prati ukrajinske napade na naftna i plinska postrojenja u Rusiji i na okupiranim dijelovima Ukrajine. Od početka ove godine zabilježio je 273 napada, dok ih je u istom razdoblju 2025. bilo 124.
Od travnja Ukrajina u prosjeku napada više od jednog naftnog ili plinskog postrojenja dnevno. Najčešće su mete rafinerije nafte, na koje otpada 44 posto napada. Slijede skladišta nafte, zatim naftni terminali u lukama i crpne stanice.
Napadi se pritom izvode sve dublje unutar ruskog teritorija. Tijekom 2026. svaki peti napad bio je usmjeren na cilj udaljen više od 1000 kilometara od Ukrajine, a od lipnja taj je udio porastao na otprilike svaki četvrti napad.
Rusija bi mogla početi provoditi sve rizičnije i ozbiljnije operacije protiv članica NATO-a koje podupiru Ukrajinu, upozorio je šef češke obavještajne službe Michal Koudelka.
Govoreći na parlamentarnoj konferenciji, Koudelka je rekao da Moskva, čini se, prihvaća taktiku "eskalacije radi deeskalacije", odnosno pojačavanja sukoba kako bi protivnike prisilila na popuštanje.
"To bi moglo uključivati sabotaže na teritoriju neke članice NATO-a, usmjerene protiv objekata povezanih s pomoći Ukrajini, napade dronovima ili projektilima na skladišta oružja namijenjenog Ukrajini ili, u krajnjem slučaju, čak i ograničenu vojnu akciju protiv neke od susjednih članica Saveza", upozorio je Koudelka.
Naglasio je da posljednji, najteži scenarij ne predstavlja neposrednu prijetnju.
Posljednjih mjeseci zabilježeni su brojni slučajevi narušavanja zračnog prostora članica NATO-a, za koje se sumnjiči ruske dronove i vojne zrakoplove.
"Očito je da Putin ne prati Truth Social i da njegovi dronovi Šahed imaju potpuno drukčije zapovijedi. Mi u Ukrajini smo, s druge strane, odmah podržali ideju o energetskom primirju. To je inicijativa koju i sami predlažemo već mjesecima i pristali smo na prekid napada na energetsku infrastrukturu. Američki tim jako dobro zna koliko nam je to važno.
Mi nemamo ogromne zalihe nafte, velike izvozne kapacitete ni desetke rafinerija. Ukrajina ima samo jednu rafineriju, koja je odavno teško oštećena u ruskim napadima, pa uvozimo velike količine dizela i drugih naftnih derivata. Zahvalan sam svim našim susjedima, a posebno Poljskoj, na pomoći u zadovoljavanju energetskih potreba. Ipak, za nas je ključno pitanje električna energija. Rusija je još prije nekoliko godina počela napadati naše elektrane i elektroenergetsku mrežu. Svake zime, uključujući i ovu, Rusi pokušavaju pojačati te napade, zbog čega svakodnevno imamo prekide u opskrbi strujom.
Naravno, Rusija osjeća posljedice nestašica benzina i požara u rafinerijama koje smo napali u znak odmazde. Gubici nisu na razini onih koji bi mogli nastati zbog krize u Hormuškom tjesnacu. No, ako Rusija želi da zaustavimo dalekometne napade na njezine rafinerije i naftni izvoz, onda i ona mora prestati s napadima na naš energetski sustav i ključnu infrastrukturu. To je jedini pošten uvjet", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Poljski premijer Donald Tusk je pozvao "cijeli Zapad" da odlučnije nastupi prema Rusiji predsjednika Vladimira Putina, koja se, kako je rekao, "bori za dominaciju".
>> Opširnije
Venezuelanac Jose David Chaparro, koji je pobjegao od Madurovog režima, zapovijeda bataljunom Bolivar, jedinicom za dronove sastavljenom uglavnom od južnoameričkih dragovoljaca u ukrajinskoj vojsci.
>> Opširnije
Kremlj je odbio ideju o privremenom prekidu vatre, a glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija umjesto toga želi postići dugoročni mirovni sporazum. Time je odbačen prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je u nedjelju zatražio 60-dnevni prekid vatre kako bi se u zemlji mogli održati predsjednički izbori.
Na redovnom brifingu za novinare Peskov je pojasnio ruski stav. "U Kremlju su i predsjednik Putin i dužnosnici na drugim razinama više puta izjavili da ne želimo primirje", rekao je. "Želimo dugoročni mir i spremni smo učiniti sve što je moguće kako bismo to postigli."
Kijev je i ranije optuživao Rusiju za kršenje privremenih dogovora o prekidu vatre koji su postizani u prošlosti.
U ruskim napadima diljem Ukrajine u posljednja 24 sata poginulo je najmanje 10 osoba, a 73 su ozlijeđene. Regionalne vlasti izvijestile su 11. i 12. listopada da Rusija nastavlja gađati stambene zgrade i energetsku infrastrukturu.
Rusija je 11. listopada pogodila termoelektranu CHP-5 u Harkivu, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski. Njegov ured potvrdio je da se napad dogodio nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio takozvani "energetski prekid vatre" između Rusije i Ukrajine.
U zapadnoj Žitomirskoj oblasti ruske su snage u noći na 12. listopada napale energetsko postrojenje, naveo je guverner Vitalij Bunečko. Nema izvještaja o žrtvama.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su ruski napadi 11. listopada oštetili visokonaponski dalekovod, zbog čega su veliki dijelovi grada ostali bez tekuće vode. Ukrajinska energetska tvrtka DTEK također je izvijestila o kratkim prekidima opskrbe strujom u različitim dijelovima glavnog grada.
Val napada dronovima i žrtve po regijama
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo priopćilo je da su ruske snage u noći na 12. listopada lansirale 121 bespilotnu letjelicu tipa Šahed, uključujući 76 mlaznih verzija, kao i mamce tipa Gerbera i Parodija. Protuzračna obrana oborila je ili neutralizirala 89 dronova, a udari su zabilježeni na 15 lokacija. Krhotine oborenih dronova pale su na četiri mjesta, navodi Ratno zrakoplovstvo.
U Harkivskoj oblasti, u napadima na grad Harkiv i okolna naselja, poginulo je pet osoba, a 42 su ozlijeđene, rekao je guverner Oleh Sinjehubov.
U zapadnoj Ivano-Frankivskoj oblasti u ruskom napadu navečer 11. listopada poginula su tri ukrajinska vojnika, a trojica su ozlijeđena, izjavio je gradonačelnik Ruslan Marcinkiv.
Guverner Donjecke oblasti Vadim Filaškin izvijestio je da je u ruskim napadima tijekom proteklog dana jedna osoba poginula, a 18 ih je ozlijeđeno. Najteže je stradao grad Slavjansk, gdje je jedna osoba poginula, a 10 ih je ozlijeđeno.
U sjeveroistočnoj Sumskoj oblasti u napadu ruskog drona na civilni automobil poginuo je 39-godišnji muškarac. Ozlijeđene su tri osobe, među kojima su i dva djelatnika hitne pomoći, priopćile su regionalne vlasti.
U južnoj Hersonskoj oblasti u ruskim su napadima ozlijeđene dvije osobe, rekao je guverner Oleksandr Prokudin.
Lokalne vlasti u jugoistočnoj Zaporoškoj oblasti izvijestile su da je Rusija tijekom proteklog dana izvela 817 napada na 57 naselja, pri čemu je jedna osoba ozlijeđena. Dnjipropetrovska i Černihivska oblast također su bile pod ruskim napadima, ali tamo nije bilo žrtava.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je na Varšavskom sigurnosnom forumu djelovao iscrpljeno, za razliku od svojih prijašnjih energičnih javnih nastupa.
U razgovoru s moderatoricom, BBC-jevom novinarkom Kasiom Maderom, rekao je da ga je iznenadila objava američkog predsjednika Donalda Trumpa o energetskom prekidu vatre. Svoj je apel Zelenski očito uputio američkom čelniku i pritom je više puta ponovio riječ "Amerika".
Naglasio je da je Ukrajina mnogo uložila u mogućnost energetskog prekida vatre, ali pod uvjetom da ga poštuje i Rusija. Zelenski je dodao da je Ukrajina spremna organizirati predsjedničke izbore ako Rusija pristane na 60-dnevno primirje. Taj je prijedlog, međutim, u dvorani dočekan s osjetnom skepsom.
Glavna tema ovogodišnjeg Varšavskog sigurnosnog foruma jest kako spriječiti širenje rata na zapad i pomoći Ukrajini da se obrani, s američkom podrškom ili bez nje.
Rusija je djelomično ukinula zabranu izvoza dizela nakon dogovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, priopćila je vlada u Moskvi.
>> Opširnije
Ukrajinska državna tvrtka za naftu i plin Naftogaz objavila je da je Rusija tijekom noći napala jedno njezino postrojenje na području Harkiva. Prema priopćenju, lokaciju za proizvodnju plina pogodio je dron s mlaznim pogonom, što je izazvalo požar.
"U napadu je oštećena kritična oprema", izjavio je vršitelj dužnosti izvršnog direktora Sergij Fedorenko. Dodao je da zaposlenici trenutno čine sve što mogu kako bi ublažili posljedice udara i spriječili poremećaje u energetskom sustavu.
Iz tvrtke su potvrdili da u napadu nitko nije ozlijeđen.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je za objavu Donalda Trumpa o energetskom primirju saznao iz medija, a ne službenim kanalima. Poručio je da ga je ta vijest iznenadila. "Ne, nismo znali za to. I mi smo iz medija saznali da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država osigurao energetsko primirje", rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik također je iznio svoje pretpostavke o tome kako je dogovor postignut. Smatra da je Trumpov tim vjerojatno komunicirao izravno s ruskom stranom. "Pomislio sam da je njegov tim možda stupio u kontakt s Rusima. Vjerujem da su oni u stalnom kontaktu u određenom formatu", zaključio je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev čeka konkretne detalje razgovora između Sjedinjenih Država i Rusije, koji su uslijedili nakon nekoliko krugova mirovnih pregovora. U svom obraćanju ocijenio je da bi prekid vatre u energetskom sektoru mogao biti "veliki korak" prema kraju rata, ali samo pod uvjetom da američki predsjednik Trump osigura da se ruski predsjednik Putin pridržava dogovora.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je 9. listopada plan za uvoz ruskog dizela, čime su privremeno suspendirane američke sankcije na uvoz energenata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je taj potez i nazvao ga "poklonom" Vladimiru Putinu.
Pravi značaj ovog dogovora, međutim, nije u količinama goriva, nego u njegovim posljedicama za rat i događaje koji će uslijediti.
Reakcije iz Moskve
Ruski mediji o sporazumu pišu s optimizmom i procjenjuju da njegove implikacije nadilaze puku trgovinu. Provladina Rossiyskaya Gazeta ocjenjuje da sporazum i Trumpove izjave "mogu biti važan signal". U listu se navodi kako bi Trumpova administracija ukrajinske napade na rusku naftnu infrastrukturu sada mogla smatrati napadima na sam dogovor.
Drugim riječima, u Moskvi vjeruju da su pronašli način da zaustave ukrajinske napade na svoja naftna postrojenja i istovremeno pojačaju američki pritisak na Kijev.
Tabloid Moskovsky Komsomolets izražava nadu da će dogovor o dizelu dovesti do smanjenja američke podrške Ukrajini. List piše da je plan isporuke tri milijuna tona dizela mjesečno "ostvariv tek kada prestanu napadi na ruske rafinerije". U tekstu se zatim postavlja pitanje je li SAD spreman ograničiti pristup ukrajinske vojske satelitskim podacima. "Uostalom, upravo to često jamči uspjeh tih napada", zaključuje se u članku.
Što se tiče Trumpova komentara da je "vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika", ruski mediji ne pokazuju iznenađenje. Moskva, kako ističu, u potpunosti dijeli mišljenje američkog predsjednika.
Baltičke države izrazile su skepticizam prema dogovoru o dizelu koji je američki predsjednik Donald Trump postigao s Vladimirom Putinom, kao i prema takozvanom "energetskom primirju".
Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys izjavio je da Trumpov sporazum s Putinom nije koristan. "Ovaj dogovor ne pomaže, ne rješava krizu s naftnim derivatima i ne pridonosi jedinstvu transatlantske zajednice u odnosu prema Rusiji. To nije europski put. Naš je pristup pojačati pritisak jer već vidimo da to daje rezultate", rekao je Budrys.
Njegov estonski kolega Margus Tsakhna ocijenio je da sporazum neće utjecati na tržište. "Ne vjerujem da će ovaj dogovor o dizelu u stvarnosti išta promijeniti po pitanju cijena nafte ili dizela", izjavio je i povezao taj potez s američkom unutarnjom politikom te nadolazećim izborima za Kongres.
Tsakhna je također iskazao sumnju u Trumpovo samoproglašeno energetsko primirje. "Energetsko primirje ne funkcionira, na što je upozorio i predsjednik Zelenski. Rusija zapravo pojačava napade na Ukrajinu. Zato se mi u Europi moramo usredotočiti na ono što sami možemo učiniti", kazao je.
Ministri vanjskih poslova Europske unije izglasali su danas u Luxembourgu paket od gotovo 1600 novih ograničenja usmjerenih na ruski vojno-industrijski kompleks. Riječ je o dosad najvećem pojedinačnom proširenju popisa sankcija.
Nove mjere obuhvaćaju širok spektar industrija, od brodogradilišta i zrakoplovnih tvrtki do proizvođača elektronike, pogona za popravak oklopnih vozila i zrakoplovno-svemirskih kompanija.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da je ovo "najveće pojedinačno proširenje našeg popisa sankcija od početka ruskog rata". Istaknula je i da je više od polovice novih subjekata "povezano s lancem proizvodnje balističkih projektila".
"Rusiji znatno otežavamo, usporavamo i poskupljujemo proizvodnju oružja kojim ubija Ukrajince", poručila je Kallas.
Ovim dopunama ukupan broj sankcioniranih subjekata koje je EU uveo protiv Rusije povećao se s otprilike 3000 na više od 4500. Čini se da su nove liste sastavljene prema prilično općenitom kriteriju, pa obuhvaćaju subjekte koji imaju pravo na subvencije ruske vlade i one koje ruska država službeno smatra dijelom vojno-industrijskog kompleksa.
Zamrzavanje imovine i utjecaj na treće zemlje
Sankcije EU-a podrazumijevaju zamrzavanje imovine tih subjekata unutar Unije i zabranu bilo kakvih transakcija s njima. Zasad nije jasno jesu li ti subjekti poslovali s članicama EU-a ili imali imovinu na njezinom području.
Ipak, visoki dužnosnik EU-a rekao je za Kyiv Independent da ne treba podcjenjivati utjecaj ovih mjera na sposobnost tih tvrtki da posluju s trećim zemljama. Prema njegovim riječima, zemlje jugoistočne Azije posebno paze da ne ugroze odnose s EU-om, pa izbjegavaju poslovanje s tvrtkama koje su pod europskim sankcijama.
Dužnosnik je objasnio da je konačni cilj sankcija omesti i poskupiti rad ruskog vojnog aparata. Zaključio je da je svaka prepreka u nabavi zapadnih komponenti pozitivan korak.
Američki republikanski senator Thom Tillis je rekao da bi sporazum predsjednika Donalda Trumpa s Rusijom o opskrbi dizelom mogao biti nezakonit te ugroziti američke živote, pridruživši se tako kritikama tog dogovora, najavljenog u petak, koje stižu s obje strane političkog spektra SAD-a.
>> Opširnije
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov podržao je izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da Ukrajini treba novi predsjednik, ustvrdivši da Volodimir Zelenski ne pokazuje političku volju potrebnu za završetak rata. Peskov je dan ranije optužio Zelenskog da je u stanju histerije, dok Moskva i dalje nije potvrdila Trumpovu objavu da su se Rusija i Ukrajina dogovorile o energetskom primirju.
"Trump je rekao da smatra kako je došlo vrijeme za novog predsjednika. Zašto? Zato što predsjednik Ukrajine mora donijeti vrlo odgovorne i vrlo teške odluke kako bi zaustavio ovaj rat", izjavio je Peskov za rusku državnu agenciju RIA Novosti, prenosi Kommersant.
"Ili će Zelenski preuzeti takvu odgovornost, pokazati takvu političku volju, ili neće. Zasad to ne čini", dodao je glasnogovornik Kremlja.
"Zelenski je u histeriji"
Peskov je i jučer kritizirao ukrajinskog predsjednika. U razgovoru s ruskim novinarom Pavlom Zarubinom izjavio je da Zelenski trenutačno nije sposoban donositi promišljene odluke. "Zelenski, naravno, budući da je u histeriji, trenutačno teško može donositi bilo kakve promišljene odluke", izjavio je Peskov, prenosi Interfax.
Ustvrdio je da bi ukrajinski predsjednik, kada bi bio sposoban donositi takve odluke, pokazao spremnost za mirovne pregovore s Moskvom.
Trump je u subotu sugerirao da bi Ukrajina trebala dobiti novog predsjednika, optužujući Zelenskog da je propustio brojne prilike za završetak rata. Zelenski je odgovorio da je Ukrajina spremna organizirati izbore ako Rusija pristane na 60-dnevno primirje. Izbori se trenutačno ne mogu održati prema ukrajinskim zakonima dok je na snazi ratno stanje.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je na sigurnosnoj konferenciji u Varšavi da Rusija želi nametnuti dominaciju nad Ukrajinom i srušiti postojeću sigurnosnu arhitekturu u Europi. "Rusija želi uništiti postojeću sigurnosnu arhitekturu u Europi kako bi vratila rusku dominaciju na razinu na kojoj je bila prije 1989. godine. U to uopće ne sumnjamo", rekao je Tusk.
Tusk je naveo da je Poljska, kao članica NATO-a i Europske unije, znatno uložila u obranu kako bi bila spremna za buduće sigurnosne izazove. Istaknuo je da je, usprkos hibridnim prijetnjama iz Rusije, optimističan zbog visoke razine vojne spremnosti za "različite scenarije".
"Ovo je trenutak u kojem cijeli Zapad, Europa i Sjedinjene Države, moraju pokazati ruskom predsjedniku Putinu da smo spremni na politiku odvraćanja i još strože mjere, a tu prvenstveno mislim na sankcije", izjavio je na konferenciji.
Tusk je prošlog mjeseca u parlamentu izjavio da obavještajne procjene upućuju na to da bi Rusija u idućim mjesecima mogla pokrenuti napad dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a. Takav napad bio bi pokušaj da se dokaže kako je "članak 5. više teorijski nego praktičan".
Volodimir Zelenski je na forumu u Varšavi komentirao Trumpovu objavu o primirju, navodeći da je Rusija odmah napala. Postavio je uvjet: Ukrajina će stati ako Rusija prestane gađati infrastrukturu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je govor na Sigurnosnom forumu u Varšavi, na kojem sudjeluju i poljski premijer Donald Tusk te norveški premijer Jonas Gahr Støre.
Zelenski se na početku govora osvrnuo na jučerašnju iznenadnu objavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da je osigurao energetski prekid vatre između Rusije i Ukrajine. Prema riječima Zelenskog, u istom trenutku dok je Trump to objavljivao, ruski dronovi na mlazni pogon letjeli su ukrajinskim nebom, a veliki dijelovi Kijeva bili su bez vode i struje.
Ukrajinski predsjednik istaknuo je da je Rusija napadom reagirala odmah nakon objave. "Odmah nakon te objave Rusija je pokrenula ciljani napad na elektranu u Harkivu i time dodatno oštetila naš energetski sustav", rekao je.
"Bilo je jasno da Putin ne čita Truth Social", dodao je Zelenski.
Ukrajinski uvjeti za primirje
Zelenski je poručio da će Ukrajina odgovoriti ako Rusija ove zime ne pristane na energetski prekid vatre. Naglasio je da je Ukrajina "odmah" podržala Trumpovu najavu, a potom je dodao: "Američki tim jako dobro zna što nam to znači".
Postavio je jasan uvjet Moskvi - ako želi da Kijev prestane gađati ruske rafinerije nafte, i sama mora prestati s napadima na ključnu ukrajinsku infrastrukturu.
"Ako Rusija želi da zaustavimo naše dalekometne udare na njezine rafinerije i izvoz nafte, onda Rusija mora prestati s napadima na naš energetski sustav i kritičnu infrastrukturu te prestati ubijati naše ljude. To je jedino pošteno", rekao je Zelenski. "Spremni smo poštovati energetski prekid vatre ako je Rusija spremna učiniti isto. Mi pristajemo, ako oni pristaju", zaključio je.
Europska unija trebala bi preispitati vlastitu primjenu sankcija prije nego što počne kritizirati druge, izjavila je u ponedjeljak latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braze. Njezin komentar uslijedio je kao odgovor na novinarsko pitanje o američkom dogovoru za kupnju ruskog dizela.
"Najprije pogledajmo sebe. EU je s popisa sankcija uklonila dvojicu krupnih ruskih oligarha, koji su bili među najvećim pristašama Putinova režima", rekla je Braze uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu. Podsjetila je na odluku od 21. rujna o uklanjanju Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana s popisa sankcija, što su zagovarale Slovačka, Luksemburg i Francuska. "Prije nego što počnemo kritizirati druge, jasno je da bi se Unija trebala pogledati u ogledalo", poručila je.
Na sastanku u Luxembourgu očekuje se glasanje ministara o dva nova paketa sankcija. Jedan je usmjeren protiv osoba koje su sudjelovale na ruskim izborima u rujnu na okupiranim ukrajinskim područjima. Drugi paket obuhvaća 1600 novih imena povezanih s ruskim vojno-industrijskim kompleksom, što je dosad najopsežniji pojedinačni popis novih sankcioniranih osoba.
Braze je ponovila i latvijski stav. "Naše se stajalište, naravno, nije promijenilo. Pritisak na Rusiju, sankcije i podrška Ukrajini. Izolacija Rusije put je prema miru. Svi želimo mir", rekla je.
Nakon noćašnjeg ruskog napada na energetsku infrastrukturu u Izjumu, dijelovi grada ostali su bez električne energije. U napadu je ozlijeđena jedna osoba, a prema izvještajima ukrajinskih državnih medija, pogođena je stambena četvrt na sjeveru grada.
Agencija Ukrinform navodi da je projektilom oštećeno 15 obiteljskih kuća i jedna stambena zgrada u gradu koji se nalazi jugoistočno od Harkiva.
U napadu su oštećeni i dalekovodi, što je izazvalo prekid u opskrbi strujom za stanovnike nekoliko ulica. Zabilježeni su i problemi s internetskom vezom.
Ruske snage noćas su napale energetsku i željezničku infrastrukturu u Žitomirskoj oblasti na zapadu Ukrajine.
Načelnik regionalne vojne uprave Vitalij Bunečko potvrdio je napade. Izvijestio je da je nakon višestrukog granatiranja na sjeveru regije izbilo nekoliko požara, koji su u međuvremenu ugašeni. Bunečko je precizirao da su mete bili objekti u okrugu Korostišiv. Dodao je da zasad nema informacija o poginulim ili ozlijeđenim osobama.
Europska unija pozdravit će najavljeno energetsko primirje između Rusije i Ukrajine tek kada se ono doista počne provoditi, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. Na sastanku ministara vanjskih poslova država članica Unije, Kallas je izrazila sumnju u namjere ruske strane. "Još nismo vidjeli da će se i Rusija toga pridržavati", rekla je.
Kallas je ujedno ponovila poziv Sjedinjenim Državama da uvedu sankcije Rusiji. "Pozivamo SAD da uvede sankcije kako bismo doista mogli okončati rat", poručila je.
Rusija se još nije službeno oglasila o energetskom primirju s Ukrajinom koje je najavio američki predsjednik Donald Trump. Iz Kremlja zasad nema nikakve reakcije na tu objavu.
Ruske vlasti su, s druge strane, objavile detalje o nekoliko ukrajinskih napada izvedenih u nedjelju. Navode se udari na grad Belgorod i na Donjeck, ukrajinsku regiju koja se većim dijelom nalazi pod ruskom kontrolom.
Gradonačelnik Moskve također je izvijestio da je vojska presrela više od 20 dronova koji su letjeli u smjeru grada.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je "energetsko primirje" između Rusije i Ukrajine, što se odnosi na mogući dogovor o prestanku napada na rafinerije nafte. Trump očekuje da će se Volodimir Zelenski toga pridržavati, izjavio je dužnosnik Bijele kuće za Axios. Prema istom dužnosniku, ako napadi na rafinerije prestanu, sljedeći korak mogao bi biti sporazum o obustavi udara na elektrane i energetsku mrežu.
Čini se da Trump pokušava samostalno nametnuti djelomično primirje. Rusija, međutim, zasad nije pristala ni na kakav prekid vatre, a Ukrajina inzistira na sporazumu koji bi izričito zabranio napade na njezine elektrane.
Prijedlog "rafinerija za rafineriju", kako ga je nazvao dužnosnik, prilično je neuravnotežen. Jedan ukrajinski dužnosnik izjavio je za Axios da njegova zemlja ima samo jednu rafineriju nafte, koju su ruske snage više puta napale i koja nije u potpunosti operativna. Rusija, s druge strane, raspolaže velikom mrežom rafinerija.
"Uvozimo dizel i plin. Nama je potrebno da Rusi prestanu napadati našu elektroenergetsku mrežu", rekao je ukrajinski dužnosnik. "Rusi razmišljaju o tome. Uskoro ćemo znati jesu li spremni", rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Samo nekoliko sati nakon Trumpove objave, Rusija je izvela napade na elektrane u Ukrajini, izvijestili su ukrajinski mediji. Trumpova objava na društvenoj mreži Truth Social isprva je zvučala kao najava prekretnice. "ENERGETSKO PRIMIRJE u ratu između Rusije i Ukrajine stupa na snagu odmah. Obje strane su se složile. Nemojte ga kršiti!", napisao je.
Ipak, događaji na terenu pokazuju da je dogovor daleko od realizacije. Zelenski je izjavio da je najavljeno primirje i za njega "bila novost".
Nakon što je u petak postigao dogovor s Rusijom o ukidanju sankcija na dizel, Trump je i dalje usredotočen na to da zaustavi ukrajinske napade na ruske rafinerije. Smatra da ti udari podižu cijene goriva u SAD-u. Dužnosnici Bijele kuće upozoravaju da ukrajinski napadi na ruska postrojenja više štete odnosu Zelenskog i Trumpa nego samoj Rusiji.
"Trump je jako ljut. Misli da Zelenski uzima SAD zdravo za gotovo", rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Mate Granić komentirao je pritisak SAD-a na Ukrajinu.
>> Opširnije
Akrap naglašava važnost ukrajinskog znanja za Zapad, dok stručnjaci analiziraju upitno energetsko primirje i utjecaj američkih izbora na rat.
>> Opširnije
U ruskom raketnom napadu na stambeno područje u Pisočinu kraj Harkiva poginule su tri osobe, a 25 je ozlijeđeno. Među žrtvama su i djeca. Napad je dio učestalih ruskih udara na civilnu infrastrukturu.
>> Opširnije
Prema dužnosniku NATO-a, Rusija je u rujnu 2026. izgubila preko 50.000 vojnika, što je najveći mjesečni gubitak te godine. Ukrajina ciljano nanosi teške gubitke kako bi potkopala ratne napore Moskve.
>> Opširnije
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Robert Barić analizirao je za RTL Danas rat u Ukrajini i ocijenio da će se sukob nastaviti, bez obzira na tešku zimu koja očekuje Ukrajince. Smatra da je mir jako daleko.
>> Opširnije
Sporazum predsjednika Trumpa o uvozu ruskog dizela izazvao je oštre dvostranačke kritike u Kongresu. Zastupnici tvrde da potez financira rat u Ukrajini i krši američke zakone o sankcijama.
>> Opširnije
Administracija Donalda Trumpa upozorila je Ukrajinu i europske saveznike da bi SAD mogao obustaviti razmjenu obavještajnih podataka te europsku nabavu američkog oružja za Ukrajinu. Uvjet je da Kijev prestane s dalekometnim napadima na ruska energetska postrojenja. Tu su informaciju za CNN potvrdila dva europska dužnosnika.
>> Opširnije