Rusija gomila snage, eksplozije kod plinovoda. Kaos na granicama: "Ovdje je pakao"
IZ MINUTE u minutu pratili smo događaje u Ukrajini.
Ključni podaci
- Ukrajina javlja o ogromnom napadu na Harkiv
- Dvije eksplozije zabilježene su kod plinovoda na dnu Baltika. Svi su uvjereni da se radi o sabotaži
- Stigli su prvi rezultati referenduma, kažu da je od 96 do 98 posto ljudi za pripojenje Rusiji
- Kremlj kaže da su oštećenja bez presedana na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 možda posljedica sabotaže
- Bivši ruski predsjednik i Putinov saveznik Dmitrij Medvedev tvrdi da "Rusija ima puno pravo upotrijebiti nuklearno oružje"
- NATO je započeo vojne vježbe u Baltičkom moru
- Na granici Rusije i Gruzije kolona duga 20-ak kilometara, u njoj su Rusi koji bježe od mobilizacije
Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna izjavila je da su referendumi koje organizira Rusija u okupiranoj Ukrajini "prevara". Rekla je da će novi krug europskih sankcija protiv Rusije uslijediti "u danima koji dolaze".
Ukrajinski predsjednik rekao je da su ruski lažni referendumi u četiri regije u istočnoj Ukrajini "pokušaj krađe teritorija druge države" i "brisanja normi međunarodnog prava".
Tijekom svog obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, Zelenskij je rekao da su ljudi u regijama pod ruskom okupacijom u Ukrajini bili “prisiljeni ispunjavati neke papire dok im se prijetilo oružjem". “Ovo je vrlo ciničan pokušaj prisiljavanja muške populacije na okupiranom teritoriju Ukrajine da se mobilizira u rusku vojsku kako bi ih se poslalo da se bore protiv vlastite domovine”, rekao je.
Latvijska vlada proglasila je izvanredno stanje u tri područja uz granicu zbog priljeva Rusa koji pokušavaju pobjeći. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi se situacija na granici mogla promijeniti "brzo" i da bi više ljudi moglo pokušati ilegalno prijeći granicu.
Izvanredno stanje bit će na snazi u Aluksneu, Balviju i Ludzi te na svim graničnim prijelazima u lukama, zračnim lukama i željeznicama. Latvijska vlada rekla je da neće prihvatiti ruske muškarce koji bježe od djelomične mobilizacije u zemlji.
SJEDINJENE Države neće započeti s isporukom sofisticiranih NASAMS protuzračnih obrambenih sustava Ukrajini još dva mjeseca, objavio je Pentagon, osporavajući izvješća koja sugeriraju da ih je Ukrajina već primila.
>> Opširnije
Svaki namjerni čin kojim se narušava europska energetska infrastruktura "dovest će do najsnažnijeg mogućeg odgovora", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Von der Leyen, koja je razgovarala s danskom premijerkom Mette Frederiksen o sabotaži Sjevernog toka, napisala je da je "sada najvažnije istražiti incidente, razjasniti događaje i zašto."
"Svako namjerno ometanje aktivne europske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovest će do najjačeg mogućeg odgovora", dodala je.
Nord Stream AG, operater plinovoda, rekao je da nakon curenja plina nije moguće procijeniti "vremenski okvir za obnovu infrastrukture za transport plina". Tvrtka je također rekla da "značajan pad tlaka uzrokovan curenjem plina na obje linije plinovoda registriran jučer dovodi do snažne pretpostavke o fizičkom oštećenju plinovoda."
Nord Stream je rekao da je "odmah obavijestio relevantnu obalnu stražu o incidentu" i da je "započeo mobilizaciju svih potrebnih resursa za kampanju istraživanja kako bi se procijenile štete u suradnji s relevantnim lokalnim vlastima." "Uzroci incidenta bit će razjašnjeni kao rezultat istrage", dodaje se.
Nova anketa pokazuje da su mnogi Amerikanci sve umorniji jer američka vlada nastavlja pružati potporu Ukrajini u ratu s Rusijom i žele vidjeti diplomatske napore za okončanje rata, piše Business Insider.
Prema anketi koju je proveo Quincy Institute for Responsible Statecraft and Data for Progress, 57% birača snažno ili donekle želi diplomatske pregovore koji bi okončali rat, čak i ako to zahtijeva da Ukrajina napravi kompromise s Rusijom. Samo 32% ispitanika bilo je snažno ili donekle protiv toga.
I gotovo polovica ispitanika (47%) rekla je da podržava nastavak američke vojne pomoći Ukrajini, ali samo ako se u tu akciju uključe snažna diplomatska nastojanja koja bi dovela do okončanja rata, dok je 41% reklo da podržava nastavak američke vojne pomoći Ukrajini bez obzira na to jesu li SAD uključene u diplomaciju ili ne.
Očekuje se da će veleposlanici EU sutra na sastanku raspravljati o curenju plina u dva velika plinovoda, Sjevernim tokovima 1 i 2.
Diplomatski izvori u Bruxellesu kažu da je to pitanje dodano na sutrašnji dnevni red.
Pojavljuju se izvještaji o napadu na grad Harkiv. Gradonačelnik Ihor Terekhov rekao je da je nakon napada zabilježen nestanak struje u nekoliko četvrti.
Ruske trupe izvele su napad na četvrti Holodnohirskij, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjehubov. Maria Avdeeva, stručnjakinja za dezinformacije i sigurnost u Ukrajini, rekla je da je u "masovnom napadu" palo pet projektila.
"Pogođena trafostanica. Nema struje u mnogim područjima. Intenzivna vatra u blizini", napisala je na Twitteru.
Danska vidi curenje plinovoda Sjeverni tok kao "namjerne radnje", rekla je premijerka Mette Frederiksen. "Ne vidimo izravnu vojnu prijetnju Danskoj", dodala je Frederiksen.
Na pitanje novinara vidi li incident kao objavu rata, Frederiksen je odgovorila "ne", priopćio je njezin ured.
Šef samoproglašene Narodne Republike Luhansk rekao je da će se uputiti u Moskvu "što je prije moguće" kako bi uputio službeni zahtjev za aneksiju. Leonid Pasečnik je na društvenim mrežama napisao da će izaći pred Vladimira Putina i zatražiti da se ukrajinska pokrajina Luhansk pripoji Rusiji.
Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je da Sjedinjene Države i njihovi saveznici "nikad neće priznati" rusku aneksiju ukrajinskih teritorija i da će njegova zemlja pomoći Europi u energetskoj krizi.
"Mi i mnoge druge zemlje bili smo jasni. Nećemo priznati, nikad nećemo priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija", rekao je Blinken na tiskovnoj konferenciji odgovarajući na pitanje o provedbi tih "referenduma" na područjima pod ruskom okupacijom.
Rusija i vlasti na okupiranim ukrajinskim područjima objavili su da su se stanovnici u utorak na "referendumima" u velikom postotku izjasnili za pripajanje četiriju oblasti Rusiji.
Čelnik američke diplomacije opetovao je da će SAD i njegovi saveznici uvesti nove i "oštre" sankcije Rusiji.
PRORUSKI dužnosnici u okupiranim ukrajinskim regijama izvijestili su da se većina stanovništva izjasnila za pripojenje Rusiji na referendumima koje su Kijev i Zapad osudili kao lažne.
>> Opširnije
Svjedoci u Harkivu izvještavaju o nekoliko jakih eksplozija u blizini središta grada. Šef regionalne administracije Harkiva Oleh Sinehubov rekao je na Telegramu: "Okupatori su napali Harkiv." Nije naveo detalje.
Gradonačelnik Ihor Terekov rekao je da su se dogodile tri eksplozije koje su prekinule struju.
Lokacija nuklearne elektrane Zaporižja ovog je tjedna bila pogođena novim granatiranjem i eksplozijama, priopćila je UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci UN-a prisutni u postrojenju izvijestili su o dvjema eksplozijama danas u blizini kanala koji vodi vodu iz rezervoara u pogon za njegov sustav hlađenja, što je bitan element za nuklearnu sigurnost. Nije bilo štete na objektima i opremi postrojenja, ali su razbijena stakla na turbinskoj hali reaktora, rekli su stručnjaci IAEA-e.
"Ovo su kritični sati", rekao je danski ministar vanjskih poslova nakon razgovora o curenju plina sa švedskom ministricom vanjskih poslova.
"Potrebna je bliska međunarodna suradnja. Činimo sve što možemo kako bismo prikupili informacije i procijenili situaciju", tvitao je Jeppe Kofod.
OKO 98.000 Rusa otišlo je u Kazahstan nakon što je Vladimir Putin najavio djelomičnu mobilizaciju, rekli su danas kazahstanski dužnosnici.
>> Opširnije
Prve informacije o curenju plinovoda Sjeverni tok "ukazuju na sabotažu", rekao je norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland.
"Na temelju informacija koje smo dosad vidjeli, mnogo toga ukazuje na sabotažu", rekao je Aasland novinarima govoreći o tri curenja plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u blizini danskog otoka Bornholma u Baltičkom moru. Nije dao nikakve dodatne informacije o tom pitanju.
Dugi redovi stvorili su se na putu prema gruzijskom graničnom prijelazu Larsi dok se masovni egzodus Rusa nastavlja. Moskovljanin Vsevlod, koji je bježao, rekao je novinarima: "Tamo je pakao. Ogroman je broj ljudi, gomile djece, stariji ljudi."
Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je više od 53.000 Rusa prešlo granicu.
"Iz Dagestana i Čečenije momcima nije dopušteno do granice, vraćaju ih na ruskom graničnom prijelazu", rekao je drugi muškarac u gomili, Eduard Emin. "Imao sam sreće što sam imao boravišnu dozvolu iz Pjatigorska, ali moj prijatelj nije uspio prijeći."
Rusi koji bježe od djelomične mobilizacije moći će podnijeti zahtjev za azil u SAD-u, priopćila je Bijela kuća.
"Vjerujemo da bez obzira na njihovu nacionalnost oni mogu podnijeti zahtjev za azil u Sjedinjenim Državama i njihov će se zahtjev obrađivati od slučaja do slučaja", rekla je tiskovna tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
PUTIN, kao i mnogi autoritarni vođe, oslanja se na iluziju vlastite nedodirljivosti, zbog čega je opravdan njegov strah od političkih posljedica vojnog poraza. U Rusiji čak i njegovi najvjerniji ulizice zahtijevaju da nešto učini kako bi zaustavio gubitke u Ukrajini, piše The Atlantic.
>> Opširnije
NA SNIMCI koja se širi društvenim mrežama, koja je navodno snimljena u vojarni u Altajskoj regiji na jugu Sibira, vidi se kako časnica novim regrutima objašnjava što će im sve od opreme biti potrebno na bojištu.
>> Opširnije
Brod s više od 1000 tona pomoći za Ukrajinu isplovit će u srijedu iz marseilleske luke, što je najveća humanitarna pomoć koju je Francuska poslala od početka ruske invazije, priopćilo je u utorak ministarstvo vanjskih poslova.
Operaciju je 24. kolovoza najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron u prigodi ukrajinskog državnog praznika.
"Danas se mobiliziramo i sutra ćemo učiniti isto kako bismo pomogli u vojnom otporu koji pružaju Ukrajina i Ukrajinci te kako bismo sutra pomogli u obnovi" zemlje, rekao je francuski predsjednik u videoporuci, najavivši skori polazak broda iz marseilleske luke s teretom "namirnica, medicinskog materijala i opreme za rehabilitaciju".
Ruski parlament mogao bi razmotriti aneksiju četiriju okupiranih regija Ukrajine već sljedeći tjedan, prema riječima predsjednice gornjeg doma.
Valentina Matvijenko kaže da bi se zastupnici mogli sastati kako bi razmotrili ovaj potez 4. listopada ako rezultati takozvanih referenduma budu povoljni.
Nakon curenja plina i izvješća o aktivnostima dronova u Baltičkom moru, Norveška je rekla da će pojačati sigurnost svojih naftnih i plinskih postrojenja.
Europa trenutno istražuje velika curenja u dva ruska plinovoda - Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 - koji su ispuštali plin u more.
Rečeno je da švedska policija istražuje moguću sabotažu.
Bivši ruski predsjednik Medvedev zaprijetio je Zapadu "nuklearnom apokalipsom". Kao odgovor, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je: "Bilo kakva uporaba nuklearnog oružja apsolutno je neprihvatljiva, potpuno će promijeniti prirodu sukoba, a Rusija mora znati da se nuklearni rat ne može dobiti i nikada se ne smije voditi. Kada uvijek iznova vidimo takvu vrstu nuklearne retorike iz Rusije, od predsjednika Putina, to je nešto što moramo shvatiti ozbiljno - i stoga prenosimo jasnu poruku da će to imati teške posljedice za Rusiju."
DVIJE podvodne eksplozije "vjerojatno izazvane detonacijama" zabilježene su u blizini mjesta istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 i dogodile su se nedugo prije uočavanja istjecanja, objavio je Švedski seizmografski institut.
>> Opširnije
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da ako je curenje plinovoda Sjeverni tok uzrokovano sabotažom, "to očito nije ni u čijem interesu".
Govoreći na tiskovnoj konferenciji u State Departmentu u utorak, Blinken je istaknuo da se istražuje uzrok curenja plina.
"Postoje prva izvješća koja ukazuju na to da bi to mogla biti posljedica napada ili neke vrste sabotaže, ali ovo su prva izvješća i to još nismo potvrdili", rekao je. "Ali ako se potvrdi, to očito nije ni u čijem interesu."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom o daljnjoj potpori država članica NATO-a ukrajinskim oružanim snagama.
Telefonski poziv uslijedio je nakon glasanja organiziranih u četiri okupirane regije Ukrajine o pripajanju Rusiji. Zelenskij je u objavi na Twitteru zahvalio Stoltenbergu na njegovoj osudi glasanja, koja Ukrajina i njezini zapadni saveznici nazivaju nezakonitima.
Švedska policija priopćila je da je pokrenula preliminarnu istragu o mogućoj sabotaži u vezi s curenjem plina iz Sjevernog toka 1 u Baltičko more.
"Napravili smo izvješće i klasifikacija zločina je teška sabotaža", rekao je glasnogovornik nacionalne policije, prenosi Reuters.
"Lažni referendumi u Ukrajini su očito kršenje međunarodnog prava", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kojem je "jasno dao do znanja da su NATO-ovi saveznici nepokolebljivi u svojoj podršci suverenitetu Ukrajine i pravu na samoobranu".
Gotovo 66.000 ruskih državljana ušlo je u EU prošlog tjedna, prema agenciji Frontex.
Kazahstan je ranije objavio da je 98.000 Rusa ušlo u zemlju nakon objave o djelomičnoj mobilizaciji. Broj Rusa koji idu u EU povećao se za 30% u roku od tjedan dana, a većina ih je stigla u Finsku i Estoniju.
"Frontex procjenjuje da će se ilegalni prelasci granice vjerojatno povećati ako Ruska Federacija odluči zatvoriti granicu za potencijalne vojnike", objavili su.
RUSIJA koncentrira vojnike i opremu u blizini granice nasuprot Harkiva za mogući ponovni napad na drugi najveći grad u Ukrajini, upozorio je general odgovoran za obranu grada.
>> Opširnije
Na granici između Rusije i Gruzije na kontrolnoj točki Gornji Lars otvorit će se vojni punkt, rekli su ruski dužnosnici, nakon što su tisuće ljudi viđene kako tamo bježe.
"Mobilizacijsko mjesto vojnog ureda za registraciju i novačenje bit će raspoređeno na kontrolnom punktu u bliskoj budućnosti", priopćila je služba za tisak Glavne uprave ministarstva unutarnjih poslova Sjeverne Osetije.
Strateški važan grad Odesa, u kojem se nalazi velika luka, napadnut je oružjem koje se do sada malo koristilo u ratu, kaže britanski obrambeni analitičar, profesor Michael Clarke.
Dodaje da se ruske zračne snage bore da dođu do grada, a Moskvi ponestaje preciznih projektila - pa se umjesto toga okreće jeftinim iranskim bespilotnim letjelicama. Ove bespilotne letjelice "nisu baš sofisticirane" i lebde iznad mete prije nego što je bombardiraju i eksplodiraju.
Profesor Clarke kaže da one "nisu posebno moćne, ali predstavljaju problem" i da se koriste za napade na civilne centre. Ukrajinci u međuvremenu počinju dobivati više sustava protuzračne obrane iz Amerike i Norveške.
To dovodi do "novog zračnog rata između bespilotnih letjelica i zemaljskih projektila koji ih mogu obarati", kaže profesor Clarke.
Selo Kupjansk-Vuzlovij u sjevernoj ukrajinskoj regiji Harkiv ponovno je pod ukrajinskom kontrolom, tvrdi regionalni guverner. Kupjansk-Vuzlovij se nalazi na lijevoj obali rijeke Oskil i sjeveroistočno od Izjuma.
Oko 6% regije Harkiv ostaje pod kontrolom Rusije nakon što su ukrajinske snage vratile velik dio u protuofenzivi.
Gotovo 50.000 Rusa pobjeglo je u Gruziju u prva četiri mjeseca rata, objavio je u lipnju gruzijski ured za statistiku.
>> Opširnije
Danska vojska objavila je snimku istjecanja plina iz Sjevernog toka.
Ukrajinske vlasti kazale su da je rupa na plinovodu Sjeverni tok rezultat terorističkog napada koji je organizirala Rusija, prenosi AFP. To je kazao savjetnik Zelenskog Mihajlo Podoljak. Kaže da Rusi time žele destabilizirati Europu pred zimu. Nije ponudio dokaze za svoje tvrdnje.
Proruske vlasti četiriju ukrajinskih pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su da se prema prvim rezultatima referenduma za pripojenje Rusiji izjasnilo 96 posto birača, javljaju ruske agencije.
>> Opširnije
Kremlj je objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, dok Europska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda koja su namijenjena za dopremu plina iz Rusije u Europu.
>> Opširnije
Putin je kazao da Rusija želi spasiti ljude u okupiranim teritorijima. Danas, podsjetimo, završavaju takozvani referendumi o odcjepljenju četiri ukrajinske regije i priključenju Rusiji.
"Spašavanje ljudi na teritorijima na kojima se održava ovaj referendum... u središtu je pozornosti našeg cijelog društva i cijele zemlje", rekao je Putin.
Putin će vjerojatno najaviti službeno pripajanje okupiranih regija Ukrajine Rusiji za nekoliko dana, priopćilo je jutros ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
Rusko ministarstvo obrane kazalo je da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini izbjegli u inozemstvo.
>> Opširnije
U Poljskoj je svečano otvoren strateški Baltički plinovod, kojim će od 1. listopada poteći plin iz Norveške u Poljsku i susjedne zemlje, priopćila je Europska komisija.
>> Opširnije
Globalna prehrambena kriza rezultat je "predatorske politike" Zapada, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
>> Opširnije
Ruski predsjednik danas je na sastanku s dužnosnicima rekao da su i ruski farmeri među Rusima koje mobiliziraju za rat protiv Ukrajine, javlja Reuters.
Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, a jesen je za ruske poljoprivrednike važna sezona jer kreće sjetva zimske pšenice za žetvu sljedeće godine. Zimska sjetva već značajno kasni zbog obilnih kiša.
"Želim se obratiti i regionalnim čelnicima te čelnicima poljoprivrednih poduzeća. U sklopu djelomične mobilizacije pozivi stižu i poljoprivrednim radnicima. Njihove obitelji treba podržati i molim vas da obratite posebnu pažnju na taj problem", rekao je Putin u razgovoru s poljoprivrednim dužnosnicima koji je emitiran na ruskoj državnoj televiziji.
Njemačka policija pretražila je megajahtu usidrenu na sjeveru zemlje u sklopu istrage ruskog oligarha za kojeg se sumnja da je upleten u pranje novca, objavio je ured državnog tužitelja u Frankfurtu.
Kako javlja Spiegel, megajahta pripada Ališeru Usmanovu, oligarhu koji se nalazi na europskom popisu sankcioniranih. Prošlog tjedna policija je pretražila njegova imanja.
Usmanov ured odbacio je optužbe kao "neutemeljene i klevetničke".
Tužitelji sumnjaju da je ruski oligarh u periodu od 2017. do 2022. oprao milijune eura u financijskim transakcijama kako bi prikrio porijeklo novca koje potječe od kaznenih djela, prvenstveno izbjegavanja plaćanja poreza.
Forbes procjenjuje bogatstvo Usmanova na oko 14.6 milijardi dolara, a istražitelji su o njemu otvorili dvije odvojene istrage.
Megajahta pod imenom Dilbar duga je 156 metara te je prošlog tjedna bila usidrena u njemačkoj luci Bremerhaven, javlja Sky News.
ESTONIJA održava vježbe obrambene spremnosti za 2800 rezervista čija je svrha uvježbavanje funkcioniranja pričuvne vojske. "Ne postoji izravna sigurnosna prijetnja Estoniji", kažu iz estonskog ministarstva obrane.
>> Opširnije
DOK traju referendumi na ukrajinskom teritoriju pod kontrolom ruske vojske, ruska televizija priprema građane na proširenje države.
Donosimo detaljnu analizu Ivana Čovića.
>> Opširnije
Danska premijerka je danas rekla kako je "teško zamisliti" curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok slučajno.
Ranije je curenje plina izazvano oštećenima nazvala "vrlo zabrinjavajućim", dodavši kako curenje "naglašava hitno povećanje energetske sigurnosti Europe".
Europska komisija pomno prati razvoj događaja s oštećenjima na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 te zasad ne vidi nikakav utjecaj na sigurnost opskrbe Europe, rekao je danas glasnogovornik EK.
"U ovoj fazi vrlo je preuranjeno nagađati o tome koji su uzroci... Zemlje članice razmatraju ovo pitanje, ostat ćemo u bliskom kontaktu s njima, ali stvarno nije trenutak za nagađanje", kazao je na redovitoj tiskovnoj konferenciji.
Vaktang Gomelauri, ministar unutarnjih poslova Gruzije, u razgovoru za rusku prorežimsku agenciju rekao je kako Gruzija "nema razloga zatvoriti granicu s Rusijom i zabraniti ulaz Rusima".
Zanijekao je informacije prema kojima je od početka mobilizacije u Rusiji u Gruziju pobjeglo oko 250.000 ruskih državljana.
"Toliko ih nije stiglo, ne znam otkud stižu te brojke. Prije 4-5 dana imali smo oko 5-6 tisuća dolazaka. Sad je taj broj narastao na 10.000", rekao je Gomelauri.
PREDVODNIK demokršćanske oporbe u Bundestagu i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz kritizirao je dio ukrajinskih izbjeglica zbog iskorištavanja njemačkog socijalnog sustava.
>> Opširnije
Dmitri Peskov, glasnogovornik Vladimira Putina, danas je rekao da su oštećenja na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 možda nastala kao posljedica sabotaže.
Podsjetimo, danas je operator Sjevernog toka, kompanija Sjeverni tok AH, objavila da je na ta dva plinova zabilježeno "oštećenje bez presedana", a Švedska je objavila kako plin curi iz oba plinovoda u Baltičko more.
"Trenutno ne možemo isključiti nijednu opciju", rekao je Peskov odgovarajući na pitanje je li sabotaža uzrok oštećenja na plinovodima.
Dodao je da je Kremlj "vrlo zabrinut" zbog situacije s plinovodima, koja zahtijeva "hitnu istragu" jer se radi o problemu energetske sigurnosti za "cijeli kontinent".
Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na Twitteru je objavio da bi se mobilizirani Rusi koji budu poslani na bojišnicu u sklopu mobilizacije najavljene prošlog tjedna trebali predati prvom prilikom.
"Mobilizirani Rusi koji se predaju imaju šansu spasiti svoje živote. Svi ostali je neće imati", napisao je Jermak.
Umirovljeni britanski general i bivši zapovjednik Glavnog stožera britanske vojske, Richard Dannatt, u razgovoru za Sky News analizirao je kako bi Zapad mogao vojno odgovoriti na moguće rusko korištenje nuklearnog oružja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je, podsjetimo, prošlog tjedna rekao da "ne blefira" kad se radi o korištenju svog oružja u ruskom arsenalu kao odgovor na "prijetnje i provokacije"
"Imamo krajnje sofisticirano i izuzetno moćno konvencionalno oružje na raspolaganju", rekao je Dannatt, pa dodao: "Ako Rusi upotrijebe nuklearno oružje, naravno da imamo opciju odgovoriti na isti način, ali imamo i konvencionalna oružja goleme snage koja možemo iskoristiti. Da se trenutno nalazim na nekom od ruskih brodova u Crnom moru, ne bih mirno išao na spavanje".
"Potpuno je moguće da bismo moglo potopiti cijelu rusku Crnomorsku flotu ako tako odlučimo", rekao je Dannatt, pa komentirao referendume u okupiranim područjima Ukrajine o pripojenju Rusiji.
"Putin će vrlo vjerojatno tvrditi da je narod samostalno odlučio o pripojenju Rusiji. Znamo da ne postoje nikakvi neovisni promatrači na tim izborima, da su lažni. To je naprosto varka. Mislim da neće ništa promijeniti na terenu", rekao je umirovljeni general.
"Pitanje je do koje je mjere Putin spreman podržati svoju retoriku, jer Moskva tvrdi da će svim raspoloživim sredstvima braniti regije koje se odluče pripojiti Rusiji", rekao je, pa dodao: "I tu se vraćamo na uvijenu ili ne tako uvijenu prijetnju nuklearnim oružjem. I to očit jest zabrinjavajuće. Znamo da postoji ta prijetnja nuklearnim ratom, kojoj se Putin s vremena na vrijeme vraća kako bi, razumljivo, zastrašio Zapad".
Komentirao je i prosvjede u Rusiji koji su izbili nakon što je Putin najavio mobilizaciju za rat u Ukrajini.
"Ljudi u Rusiji sad pozorno gledaju prema Putinu, ne samo oni koji su protiv rata, nego i oni koji su radikalniji koji su direktno protiv Putina jer mu rat ide tako loše. Postoje ultranacionalisti koji bi mogli odlučiti da je došlo vrijeme za državni udar kako bi ga se riješili upravo zato što mu ide tako loše i jer sramoti Rusiju. Naravno, ako se to dogodi, pitanje je tko bi došao nakon njega i bi li bio išta bolji. Nažalost, bojim se da je odgovor na to pitanje vjerojatno niječan", rekao je Dannatt.
SKUPINA zemalja EU, među kojima je i Hrvatska, traži od Europske komisije da se ograniči veleprodajna cijena plina. Navode da će to smanjiti inflatorni pritisak koji je "neodrživ".
>> Opširnije
KAZAHSTAN predsjednik rekao je da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji zbog slanja pojačanja u rat u Ukrajini.
>> Opširnije
Švedske pomorske vlasti izdale su obavijest kojom upozoravaju na curenje ruskog plina iz plinovoda Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim teritorijalnim vodama. Upozorenje je objavljeno nedugo nakon što je otkriveno da plin curi iz plinovoda Sjeverni tok 2.
"Plin curi na dva mjesta iz Sjevernog toka 1. Jedno je u švedskom gospodarskom pojasu, a drugi u danskom. Radi se o dvije lokacije koje su vrlo blizu jedna drugoj", rekao je za Reuters glasnogovornik Švedske pomorske administracije (SMA).
Plin curi sjeveroistočno od danskog otoka Bornholm, rekao je glasnogovornik. Uzrok curenja zasad nije poznat. "Pozorno pazimo kako bismo osigurali da se nijedan brod ne približi previše mjestu curenja plina", rekao je glasnogovornik.
Sinoć su, podsjetimo, danske vlasti pozvale brodove da se drže podalje od lokacije curenja plina jugoistočno od Bornholma nakon što je otkriveno da plin curi iz plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičko more.
Operater plinske mreže Sjeverni tok AG objavio je da su tri plinovoda sustava Sjeverni tok pretrpjela "oštećenja bez presedana" u samo jednom danu.
Operater je također objavio da je "nemoguće procijeniti kad će kapacitet sustava biti vraćen u funkciju".
"Ako prijetnja Rusiji prijeđe utvrđenu granicu opasnosti, morat ćemo odgovoriti. Bez ičijeg dopuštenja, bez dugih konzultacija. I to definitivno nije blef", piše Medvedev.
>> Opširnije
KAOS prošlog tjedna mogao bi biti zavaravajuće utješan. Unatoč kontinuiranom katastrofalnom ruskom vođenju rata u Ukrajini, najopasniji trenutak sukoba možda tek dolazi, piše CNN.
>> Opširnije
Američki Institut za ratne studije objavio je novu analizu u kojoj se osvrnuo na mobilizaciju u Rusiji. Naveli su s kojim se sve problemima Kremlj zbog toga suočava.
>> Opširnije
AMERIČKA obalna straža zamijetila je kineske i ruske ratne brodove blizu aljaškog otoka Kiska. Brodovi su uočeni u Beringovom moru u jednoj formaciji od 138 km od Kiska.
>> Opširnije
NIKITA je do Gruzije putovao dva dana i jedan je od tisuća Rusa koji je želio izbjeći mobilizaciju u rat u Ukrajini. Novi val ruskih emigranata koji pristiže u tu kavkasku zemlju čine vojno sposobni muškarci koji dolaze u kolonama automobila dugim dvadesetak kilometara, biciklima, a neki i pješače kilometrima do graničnog prijelaza.
>> Opširnije
Filipini pregovaraju s Rusijom o kupnji nafte i drugih roba, rekao je predsjednik te zemlje Ferdinand Marcos Jr., koji je rekao da nacionalni interesi zemlje moraju biti ispred politike.
U razgovoru za Bloomberg TV, Marcos je rekao da Filipini "pregovaraju s mnogim potencijalnim opskrbljivačima" te su blizu postizanja dogovora.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je tvrdio da će pokušaji SAD-a i Europe da izoliraju Rusiju ekonomskim sankcijama propasti jer će se Rusija okrenuti prema Aziji u potrazi za novim trgovačkim partnerima. U proteklim mjesecima Rusija je nudila svoje sirovine nizu zemalja u Aziji, prvenstveno naftu po nižim cijenama. Indonezija, navodi Guardian, navodno također razmatra nabavu ruske nafte.
Na pitanje o sankcijama Rusiji, Marcos je rekao da je politička strana dogovora s Rusijom "pomalo komplicirana", ali je odmah dodao da su "nacionalni interesi na prvom mjestu".
Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije izvješće svojih obavještajaca o situaciji u Ukrajini. U njemu se navodi kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin u petak, 30. rujna, trebao obratiti ruskom parlamentu te kako "postoji realistična vjerojatnost da će Putin iskoristiti obraćanje kako bi formalno najavio aneksiju okupiranih regija Ukrajine".
Referendumi koji se trenutno odvijaju u okupiranim regijama Ukrajine trebali bi završiti danas.
Ruski lideri nadaju se da će najava aneksije okupiranih teritorija biti percipirana kao uspjeh "specijalne vojne operacije" (kako službena Moskva naziva invaziju na Ukrajinu) te će konsolidirati podršku javnosti sukobu, stoji u izvješću. No, tu nadu će vjerojatno potkopati svijest ruske javnosti o nedavnim porazima ruskih snaga na bojišnici i značajan nemir kojeg je izazvala najava djelomične mobilizacije, tvrde britanski vojni obavještajci.
DANAS je posljednji dan glasanja na referendumu za stanovnike samoproglašenih republika Donjeck i Luhanske te okupiranih regija Herson i Zaporižja. Glasa se o pripojenju Rusiji.
>> Opširnije
VODEĆI Putinov propagandist Vladimir Solovjov i glavna urednica prorežimskog Russia Todaya Margarita Simonjan proveli su veći dio emitiranja državne TV emisije Nedjeljna večer s Vladimirom Solovjovom žaleći se na probleme s mobilizacijom.
>> Opširnije
DOBROVOLJNA organizacija pod nazivom Mozart pod vodstvom vojnih veterana ističe da u Ukrajini želi pomagati i spašavati živote, prkoseći i samim svojim imenom zloglasnoj ruskoj paravojnoj skupini Wagner.
>> Opširnije
Ukrajinska vojska jutros je objavila da su ruske snage potpuno zatvorile okupirane dijelove Hersonske oblasti za sve ulaske i izlaske.
Ukrajinska vlada ranije je pozvala stanovnike Hersona da se evakuiraju zbog protuofenzive ukrajinske vojske u tom području.
RUSKA sigurnosna služba FSB optužila je jučer japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.
>> Opširnije
Pet dana nakon pokušaja predsjednika Vladimira Putina da mobilizira Ruse za borbu protiv Ukrajine, više od 260.000 ruskih muškaraca napustilo je zemlju, navodi neovisni ruski list Novaja Gazeta.
Ruski medij The Bell izvijestio je da nekim muškarcima sada nije dozvoljen izlazak u zračnim lukama i na graničnim prijelazima.
U međuvremenu, najmanje 11 vojnih ureda zapaljeno je u Rusiji od Putinove objave mobilizacije 21. rujna, navodi medijska kuća Meduza.
SNIMKE iz zraka pokazuju goleme redove kamiona i automobila koji čekaju na prelazak granice iz Rusije u Gruziju na kontrolnoj točki Lars, objavio je Sky News.
>> Opširnije
Facebook
Google
