HRVATSKA, Albanija i Kosovo stvaraju "vojni kvaziblok" i zatvorenu os Zagreb - Tirana - Priština koja destabilizira regiju i vodi prema eskalaciji na Balkanu, tvrdi Jurij Pilipson, visoki ruski diplomat koji vodi odjel Ministarstva vanjskih poslova zadužen za Hrvatsku i druge države jugoistočne Europe.

Komentirao je deklaraciju o obrambenoj suradnji koju su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali u ožujku 2025. Moskva taj dokument opisuje kao pokušaj stvaranja novog vojnog bloka na Balkanu.

Pilipson, službeno direktor Drugog europskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova, o tome je govorio u nedjelju u intervjuu ruskoj državnoj agenciji TASS., a intervju je u cijelosti objavljen i na stranicama ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

"Zatvorena os vodi prema eskalaciji"

"Stvaranje vojnog kvazibloka koji čine Hrvatska, Albanija i samoproglašeno Kosovo, u svjetlu trostrane deklaracije potpisane u ožujku 2025., još je jedan primjer provođenja NATO-ove politike ubrzane militarizacije svega i svih", izjavio je Pilipson.

Pilipson tvrdi da Moskva dijeli zabrinutost vlasti u Beogradu, koje u obrambenoj suradnji Zagreba, Tirane i Prištine vide "izražen protusrpski naboj" i moguću prijetnju sigurnosti Srbije.

"To neminovno vodi prema eskalaciji na Balkanu jer stvaranje zatvorene osi Zagreb - Tirana - Priština, u okolnostima u kojima novopečeni ‘saveznici’ nemaju skladne odnose sa svojim susjedima, predstavlja destabilizirajući faktor koji dodatno zaoštrava odnose", rekao je.

Moskvi sporni ciljevi suradnje

Ruski diplomat posebno je izdvojio razvoj obrambene industrije, zajedničku nabavu vojne opreme, povećanje interoperabilnosti oružanih snaga te povezivanje sustava za obradu i razmjenu podataka.

Ustvrdio je i da jačanje vojnih kapaciteta Kosova nije u skladu s međunarodnim sporazumima, prije svega s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Riječ je o tumačenju Moskve i Beograda, koji se na tu rezoluciju pozivaju osporavajući neovisnost Kosova.

Pilipson je upozorio i na ono što je opisao kao pokušaj uključivanja Kosova u euroatlantske strukture. Kosovo želi postati član NATO-a, ali za pristupanje Savezu potrebna je suglasnost svih njegovih članica. Neovisnost Kosova ne priznaju četiri članice NATO-a - Španjolska, Grčka, Rumunjska i Slovačka.

Što su potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo?

Ministri obrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su zajedničku deklaraciju 18. ožujka 2025. u Tirani. Hrvatska i Albanija članice su NATO-a, dok Kosovo nije član Saveza.

Prema objašnjenju hrvatskog Ministarstva obrane, deklaracija je usmjerena na jačanje stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi, potporu euroatlantskom putu te snažniju suradnju triju država.

Dokument predviđa suradnju u razvoju obrambenih sposobnosti i industrije, zajedničkoj obuci i vojnim vježbama, suzbijanju hibridnih prijetnji te povećanju interoperabilnosti oružanih snaga.

Deklaracijom, međutim, nije osnovan formalni vojni savez niti je uvedena obveza zajedničke obrane ili automatske vojne pomoći.

Srbija je od početka oštro reagirala na deklaraciju. Predsjednik Aleksandar Vučić i drugi srpski dužnosnici opisivali su suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova kao prijetnju Srbiji.