Ruska ofenziva se raspala zbog laži. Sad imaju novu strategiju
POSLJEDNJIH tjedana dolaze vijesti o drastičnom usporavanju napredovanja ruskih snaga na frontu. Ukrajinske snage provele su ofenzivnu operaciju "Vivaldi" na sjeveru Donjecke oblasti, u sklopu koje su uspješno povratile dio teritorija koji su prethodno zauzele ruske snage. Time je uspješno otklonjena prijetnja opkoljavanja Slavjanska. Osim toga, ukrajinske snage uspješno su provele ofenzivna djelovanja i na drugim dijelovima fronte te tako značajno umanjile rusko napredovanje iz proteklih mjeseci.
Rusko preuveličavanje
Paradoksalno, na to uspješno djelovanje ukrajinskih snaga utjecali su ruski mediji i Telegram kanali koji su kroz svoje analize formirali vojne mape prema kojima je ruska vojska kontrolirala područja koja su u najmanju ruku bila upitna. Pogrešni izvještaji s fronte bili su prilično banalni.
Ruski vojnici i zapovjednici slali su podatke s terena, govoreći da su zauzeli određena mjesta, što se pokazalo netočnim. Zapovjednici su, pod pritiskom očekivanja nametnutih s vrha, trošili svoje resurse na zauzimanje pozicija koje su ranije naveli da su zauzeli. Takve krive informacije došle su do vojnog vrha, što je kasnije stvorilo veliku konfuziju i nered. U konačnici, takvi lažni izvještaji doveli su do situacije u kojoj su se ruske snage pogrešno raspoređivale, što je dovelo i do toga da ukrajinske snage lakše provode ofenzivne akcije.
Iako lažno izvještavanje nije ključni moment, svakako je pomoglo da Rusija promijeni strategiju. Činjenica jest da ruska vojska, iako je ove godine krenula u značajnu ofenzivu, nije uspjela zauzeti posljednji dio Donbasa, što od početka rata navodi kao ključan cilj.
Štoviše, proteklih je tjedana izgubila značajan dio teritorija koji je zauzela u ovogodišnjoj ofenzivi. S obzirom na to da su teritorijalni dobici značajno usporeni, a da su ljudski gubici i dalje veliki (procjenjuje se da ruska vojska gubi oko 30000 ljudi mjesečno), Kremlj je odlučio promijeniti strategiju.
Nova strategija
Prije svega, Rusija se okrenula uništavanju ukrajinskog gospodarstva i energetskog sustava. Svjesna da ne može klasičnim kopnenim operacijama ostvariti ciljeve u kratkom periodu, sad je sav fokus Rusije prebačen na masovne udare. U tom smislu, ruska strana je značajno evoluirala u proizvodnji bespilotnih letjelica nove generacije. Rusija je drastično povećala proizvodnju bespilotnih letjelica na mlazni pogon, što Ukrajini stvara nove probleme. Cilj novih udara više nije samo slabljenje vojnih kapaciteta, već potpuno uništavanje energetske infrastrukture te industrijskih postrojenja.
Osim toga, Rusija se sve više fokusira i na uništavanje ukrajinskog poljoprivrednog sektora kroz blokade crnomorskih luka i uništavanje lanaca opskrbe hranom. I ranije je Rusija koristila masovne udare na energetsku stabilnost Ukrajine kako bi slomila moral građana i prisilila Kijev na pregovore pod ruskim uvjetima. Međutim, strategija je sada drugačija. Rusija se ranije ograničavala na tek periodične udare po energetskoj infrastrukturi, dok sada pokušava uništiti ukrajinsko gospodarstvo masovnim udarima bespilotnim letjelicama.
Razlika je i u tome što je Rusija uspješno provela spomenutu masovnu proizvodnju mlaznih dronova. Ranije je za takve udare koristila kombinaciju prvih verzija iranskih dronova i skupih balističkih raketa. To je u velikoj mjeri ograničavalo ruske udare jer je izrada balističkih raketa skupa i dugotrajna, a prve verzije iranskih dronova, iako su bile vrlo jeftine, nisu bile ni blizu uspješne. Sada se situacija proizvodnjom mlaznih dronova mijenja. Rusija može provoditi svakodnevne, masovne udare po Ukrajini.
Ekonomska slika
Ipak, financijska struktura Ruske Federacije prolazi kroz drastične promjene. Prema službenim podacima, Rusija planira vojni proračun za 2027. godinu koji će iznositi više od 200 milijardi dolara. Istodobno, proračunski manjak za 2026. godinu iznosi 3,2%, a probijena je i granica od 20% javnog duga, što su vlasti ranije smatrale sigurnom granicom. Kako bi pokrila te troškove, Moskva povećava poreze, poput novih nameta za rudarske i metaloprerađivačke kompanije. Osim toga, koristi se Fond nacionalnog bogatstva, uz domaće zaduživanje kod banaka i preko državnih obveznica s visokim kamatnim stopama.
Bez obzira na to što rusko gospodarstvo trpi ozbiljne udarce, Kremlj računa na to da će domaća resursna baza izdržati dulje nego ukrajinsko gospodarstvo i financijska potpora Zapada. Vjeruje se da će se rusko gospodarstvo prilagođavati kroz rast duga i preorijentaciju na ratnim osnovama, dok ukrajinska strana riskira potpuno uništenje.
Širenje rata na Zapad
Uzme li se to sve u obzir, nemoguće je ne primijetiti pojačanu zabrinutost u europskim zemljama proteklih tjedana zbog sve češćih znakova da bi se rat mogao proširiti i izvan teritorija Ukrajine. Razlog tome je upravo to što su europske zemlje postale ključna strateška pozadina Ukrajine. Bez kontinuirane europske financijske, logističke i vojne pomoći, teško je zamisliti kako bi obrana Ukrajine uopće izgledala. Taj aspekt europske pomoći i ranije je bio bitan, ali sada, kad su ulozi podignuti, on je veliki problem za rusku strategiju.
Pojednostavljeno, Ukrajina sada ima mogućnost udara po logističkim čvorovima, industrijskim postrojenjima te energetskoj infrastrukturi u pozadini, duboko na teritoriju Ruske Federacije. Rusija, s druge strane, nema takvu mogućnost jer je ukrajinska pozadina duboko na tlu europskih zemalja.
S obzirom na sve veće financijske i ekonomske poteškoće Ruske Federacije, činjenica da velik dio strateške pozadine ostaje "netaknut" i da Kijev može mirno računati na takvu vrstu podrške Moskvi stvara dodatan problem u provođenju strategije.
Stoga ne treba iznenaditi ako dođe do sabotaža u blizini postrojenja kompanija koje se bave vojnom industrijom ili logističkih čvorova u zemljama koje najviše pomažu Ukrajini. Isto tako, prema sigurnosnim analizama, minimiziranje takvih incidenata ili izostanak snažnijih reakcija samo potiče Rusiju na daljnju eskalaciju. Istodobno, Europa se sve teže nosi s golemim financijskim teretom, pogotovo jer se pojavljuje i problem s naftom zbog rata u Iranu. Osim toga, europski vojno-industrijski kapaciteti u stalnoj su borbi s usklađivanjem vlastitih potreba i podrške Kijevu.
Topljenje tehnološke prednosti
Zaključno, Ukrajina se suočava sa smanjenjem prednosti koju je stvorila brzim tehnološkim napretkom proteklih mjeseci. O tome je nedavno govorio smijenjeni ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov. Najbolji dokaz tome su spomenuti dronovi na mlazni pogon. Rusija je u kratkom vremenu uspjela uvesti mlazne bespilotne letjelice uz značajan rast njihove proizvodnje, dok Ukrajina još uvijek nema učinkovita sredstva kojima bi se suprotstavila novoj tehnologiji.
Da je situacija kritična, upozoravaju i neki ukrajinski analitičari, govoreći da bi Rusija tijekom zime i kroz iduću godinu mogla u potpunosti preokrenuti tehnološku razinu na svoju stranu. Stoga će predstojeća zima za Ukrajinu biti vrlo bitna.
Kremlj će nastaviti s kombinacijom uništavanja energetske mreže, industrijskih postrojenja i ostale infrastrukture za koju procijeni da je ključna za uništenje ukrajinskog gospodarstva, uz dodatan pritisak na europske zemlje kroz razne prijetnje i potenciranje sabotaža. Sama Europa, stisnuta svojim problemima, i dalje će tražiti način da osigura dugoročnu financijsku i vojnu stabilnost Ukrajine, što u trenutnim okolnostima postaje sve izazovnije.
