Foto: Plavi svijet / Ilustracija (kit snimljen kod Velog Lošinja)

ŽUPANIJSKI centar 112 iz Zadra obavijestio je Plavi svijet 2. listopada 2011. o opažanju kita oko 10.30 sati sa zapadne strane paškog mosta u blizini uvale Vlašići na Pagu, priopćeno je iz instituta Plavi svijet.

Iz instituta su kontaktirali opažatelje koji su oko 11.15 sati još uvijek promatrali kita. Kit je plivao oko 500 metara od obale, na površini se pojavljuje svakih desetak minuta te pliva u smjeru mosta.
 
Iako bez fotografija nije moguće sa sigurnošću utvrditi vrstu, iz instituta pretpostavljaju kako se radi o velikom kitu - Balaenoptera physalus (Linnaeus, 1758), jedinoj vrsti koja trajno naseljava Sredozemno more.

Veliki kit je druga je po veličini životinja na svijetu

Veliki kit spada u skupinu kitova usana, hrani se sitnom plavom ribom i planktonskim račićima koje procjeđuje kroz usi. Veliki kit je druga je po veličini životinja na svijetu, odmah iza plavetnog kita. Najveće zabilježene jedinke na južnoj hemisferi duge su i do 27 metara, no u Sredozemnom moru veliki kitovi imaju oko 18 do najviše 20 metara.

Rasprostranjen je u svim morima i oceanima svijeta, a u Sredozemnom moru živi djelomično izolirana rezidentna populacija. Iako njihov točan broj nije poznat, procjenjuje se da danas u Sredozemlju živi nekoliko tisuća odraslih jedinki. Zaplitanje u ribarske mreže, sudari s brodovima i zagađenje okoliša glavne su im prijetnje u Sredozemnom moru danas. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno utječe na njih.

I u Jadranu, kao dijelu Sredozemlja, veliki kitovi redovito se pojavljuju. Opažanja na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana, posebice u ljetnim mjesecima nisu rijetkost. Međutim, pojedine jedinke približavaju se i kopnu, te ulaze u kanale i uvale.

Posljednja pojavljivanja zabilježena su u blizini Biševa i Visa, Blitvenice, u Velebitskom kanalu, Novigradskom moru, Riječkom zaljevu itd. Također, tijekom utvrđivanja brojnosti dupina u Jadranu iz zraka, iz instituta su snimili velikog kita u blizini Palagruže, a tijekom istraživanja dobrih dupina u Viškom akvatoriju i u blizini Sv. Andrije.

Iz instituta mole pomoć građana

Ipak, s obzirom da pojavljivanje ovih životinja u blizini obale može imati i po njih kobne posljedice, jer se kitovi zbog uznemiravanja i/ili gubitka orijentacije mogu i nasukati, iz instituta mole sve građane da im dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njegov put uz našu obalu.

Potrebno je posebno naglasiti i da su veliki kitovi kao i svi ostali pripadnici skupine kitova (Cetacea) u Jadranskom moru zaštićeni te je zabranjeno njihovo uznemiravanje i proganjanje. Iako su veliki kitovi potpuno bezopasni, već i sama njihova veličina može predstavljati opasnost za ljude koji im se pokušaju previše približiti. Stoga, radi njegove i vaše sigurnosti promatrajte ga sa sigurne udaljenosti.

Također, veliki kitovi redovito ulaze u zaljeve i plitka područja, ali nisu zabilježena njihova masovna nasukavanja. Stoga, i u slučaju da se kit pojavi u nekoj uvali, potrebno je osigurati da se životinju ne proganja te da joj se ne približavaju motorna plovila, jer bi upravo strah i panika mogli uzrokovati njegovo nasukavanje. Kit će nakon određenog vremena sam pronaći siguran izlaz, priopćili su iz instituta.

U slučaju opažanja iz instituta mole da ako je to moguće da se napravi fotografija životinje te da zabilježi točna lokacija i vrijeme opažanja. Također, pozivaju građane da promotre životinju (dužina, obojanost, izgled glave i sl.) kako bi im mogli pomoći prilikom utvrđivanja vrste.

Opažanja im možete dojaviti na brojeve telefona 051 604666 ili 091 4637424, e-mail info@plavi-svijet.org, ili službi 112.