Sabor: O prijedlogu strategije razvitka znanosti u Hrvatskoj u 21. stoljeću

ZNANSTVENA djelatnost zamašnjak je razvoja suvremenoga društva što je i polazište dokumenta prijedlog strategije razvitka znanosti Republike Hrvatske u 21. stoljeću, rekao je danas zastupnicima Hrvatskoga sabora zamjenik ministra znanosti i tehnologije Zdenko Franić sažimajući glavna polazišta te strategije

Po riječima zamjenika ministra znanosti i tehnologije, u toj je strategiji, koju predlaže hrvatska Vlada a o kojoj na današnjoj sjednici raspravljaju i saborski zastupnici, iznijeta i vizija razvitka znanosti kao poluge koja će sustavno pridonositi uspostavi društva znanja, obilježenoga kulturom znanja i ekonomije.

Za to je pak, istaknuo je Franić, potrebna zakonska i organizacijska reforma sustava znanosti. Temeljna

načela prijedloga strategije zamjenik ministra znanosti sažeo je u deset ciljeva, odnosno konkretnih mjera koje sadrži taj prijedlog.

Osiguravanje uvjeta koje će znanosti osigurati adekvatan položaj kakav ona ima u suvremenim razvijenim društvima te preobrazba u društvo znanja što znači i povećavanje broja visokoobrazovanih ljudi, neki su od ciljeva prijedloga strategije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim toga, Franić je istaknuo da prijedlog strategije kao ciljeve ističe bitno povećavanje proračunskih ulaganja u znanost, ponovno utvrđivanje misije i odgovornosti znanstvenih subjekata te uspostavu sustava evaluacije.

Transfer znanja, komercijalizacija znanstvenih otkrića, kao i bitno veća poveznost istraživačkih i znanstvenih aktivnosi s gospodarstvom, isto su tako ciljevi navedeni u prijedlogu strategije.

Zamjenik ministra znanosti istaknuo je i važnost međunarodne razmjene znanja a, s tim u vezi, i potrebu dugoročne regeneracije hrvatske znanosti. U tom smislu, rekao je Franić, u posljednje tri godine Ministarstvo znanosti i tehnologije učinilo je značajan korak jer je u sustav znanosti uvedeno preko tri tisuće znanstvenih novaka. Podsjetio da su u izradi prijedloga strategije razvitka znanosti u Hrvatskoj u 21. stoljeću sudjelovali brojni stručnjaci -znanstvenici i gospodarstvenici izrazivši nadu da će taj dokumnet biti i temelj za uspješan razvitak znanosti u novome tisućljeću.

Predsjednik saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvoje Kraljević izvijestio je da je taj odbor podržao prijedlog te strategije uz primjedbe da se kada je riječ o sustavu obrazovanja naglasak treba staviti na cijeli sustav, odnosno i na osnovno i srednje školstvo, a ne samo na visoko obrazovanje te da se, uz potrebu obrazovanja i na engleskom jeziku ne izostave i drugi strani jezici.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara