NAKON stagnacije u drugom tromjesečju 2021. u odnosu na prvi kvartal ove godine, očekuje se da će gospodarska aktivnost na kvartalnoj razini ponovo porasti u trećem tromjesečju zbog jačanja turističke aktivnosti, priopćeno je iz Hrvatske narodne banke (HNB) nakon sjednice Savjeta banke.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je krajem kolovoza prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao rekordnih 16.1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali je i realno pao 0.2 posto u odnosu na razdoblje siječanj - ožujak. 

Očekuju rast gospodarske aktivnosti

Savjet HNB-a u svom priopćenju sa sjednice navodi kako se očekuje da će gospodarska aktivnost na kvartalnoj razini ponovo porasti u trećem tromjesečju, u prvom redu zbog jačanja turističke aktivnosti.

Također, navodi da je u drugom tromjesečju ostvaren visok godišnji porast realnog BDP-a zbog vrlo niske osnovice, tj. izrazitog pada gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2020., u vrijeme lockdowna, i snažnog oporavka ostvarenog u drugoj polovici prethodne i na samom početku ove godine.

Dinamiziranje turističke aktivnosti utjecalo je i na izraženije povećanje broja zaposlenih tijekom lipnja i srpnja 2021., dok je nezaposlenost, nakon smanjenja u lipnju, u srpnju ostala nepromijenjena, zamjećuju u HNB-u. Ukupna zaposlenost je pritom dosegnula pretkriznu razinu, uz vrlo neujednačen intenzitet oporavka po djelatnostima, dok je stopa nezaposlenosti i nadalje viša u odnosu na isto razdoblje 2019.

Rast cijena hrane

U priopćenju se osvrću i na inflaciju, koja je u srpnju porasla na 2.8 posto, s lipanjskih 2 posto. Kako ističu, to je ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane, što se uglavnom može pripisati prelijevanju poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i nepovoljnim vremenskim prilikama zbog kojih je smanjen domaći urod pojedinih poljoprivrednih kultura.

Ističu i da su se, nakon višemjesečnog uzastopnog rasta, slobodna novčana sredstva banaka smanjila tijekom srpnja i kolovoza, čemu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje kunskih depozita države kod HNB-a, kao i povećanje gotovog novca izvan banaka. Unatoč smanjenju, prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog tržišta je u kolovozu bio veći za 23 milijarde kuna nego u istom mjesecu prošle godine te je iznosio 64 milijarde kuna, navodi se u priopćenju.

Plasmani banaka su ubrzali rast na godišnjoj razini s 3.8 posto u lipnju na 4.1 posto u srpnju, odražavajući ponajprije ubrzavanje rasta plasmana stanovništvu, s 4 posto u lipnju na 4.3 posto u srpnju, i to uglavnom u segmentu stambenih, a u manjoj mjeri i gotovinskih nenamjenskih kredita. Plasmani poduzeća su, unatoč mjesečnom padu, zabilježili blago ubrzanje rasta na godišnjoj razini s 1.3 na 1.4 posto, zbog baznog učinka, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u srpnju prošle godine.

Imenovanja

Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Wüstenrot stambene štedionice suglasnost da Ivan Ostojić obavlja funkciju člana Uprave te je Nadzornom odboru Privredne banke Zagreb dao suglasnost da Vedrana Jelušić Kašić obavlja funkciju članice Uprave Privredne banke Zagreb.

Također, Savjet HNB-a je Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria dao suglasnost da Ante Odak obavlja funkciju člana Uprave Raiffeisenbank Austria, zaključuje se u priopćenju.