U PRVOM predizbornom Pressingu na N1 televiziji na temu ljudskih prava sučelili su se Nino Raspudić, nezavisni kandidat na listi Mosta, i Sabina Glasovac iz SDP-a.

Je li zaštita ljudskih prava postala neizostavan dio hrvatske politike, razmišljaju li uopće naše stranke o tome?

Raspudić: Stvara se pogrešna slika da je u Hrvatskoj na djelu kršenje ljudskih prava, to nije slučaj, pravobraniteljica je po meni parapolitička figura, smatramo da se pravobranitelji moraju izglasavati 2/3 većinom u Saboru, a ne da stranka koja ima većinu po svojoj volji namjesti tu figuru, mislim da ima agendu.

Glasovac: Ne slažem se s time, Pučka pravobraniteljica kao i sve druge su osobe su ovlaštene od Sabora da vode računa o posebnim područjima i skrbe o primjeni zakona. Moramo se nad onim što ukazuje duboko zamisliti i učiniti sve da dignemo razinu zaštite ljudskih prava na višu razinu, a ne da se bavimo time kako su birane.

Raspudić: U zadnjem izvješću pravobraniteljice ima spornih točaka, u izvješću odnosa prema manjinama navodi slučaj kada je preminuo zastupnik srpske manjine, zašto ga se onda navodi u izvješću? Upitno mi je njezino djelovanje po pitanju migranata. Jedna ugledna novinarka donese priču o sirijskoj djevojčici, pa kada se otkrije da djevojčica nije ni krenula iz zemlje, nikome ništa.

Glasovac: Našli ste tri slučaja i na temelji njih mislite da su rađeni s agendom, mislim da je pozitivno što je u tim slučajevima utvrđeno da određeni ekscesi nisu etnički motivirani, mislim da je u pravu što je to stavila u izvješće.

Raspudić: Malo se govori o tome da moramo ojačati institucije, u slučaju Jelene Veljače, ona ravnopravno razgovara s resornom ministricom. To svjedoči o nedovoljnosti rada već postojećih ministarstava pa se javlja prostor da uskaču ljudi s civilne scene. Ne može vas primati premijer na temelju Facebook prosvjeda. 

Glasovac: Ne vidim ništa sporno u građanskom aktivizmu, od malih nogu moramo njegovati svijest da, osim što su braće, susjedi, danas sutra odgovorni građani i trebaju izražavati svoje stavove. Ne vidim ništa sporno u tome što se Jelena Veljača aktivirala, vidim sramotu da institucije koje su plaćene da rješavaju te probleme na njih nisu odgovorile, pa su javne osobe morale povući reflektor na probleme.

Raspudić: Zašto se vaša stranaka s HDZ-om protivi dopisnom glasovanju?

Glasovac: Mi smo kroz projekt e-građanin i sređivanje biračkih popisa napravili pretpostavke da možemo dopisno glasovati, no s ovakvim HDZ-om koji je spreman pokrasti glasove u fizičkom obliku, u ovom trenu Hrvatska još nije spremna za to. Finska je prije tri godine išla na probno dopisno glasovanje i od toga je odustala.

Raspudić: Imamo priopćenje da se u Kanadi neće moći glasovati, kakva je regularnost takvih izbora? Ovo je gorući problem. Da su zajedno snimljeni Bošnjaković i Maček je afera o kojoj se trebalo više govoriti.

Najčešće kad se o tome govori razgovara se o Romima i Srbima. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina regulira cijeli set prava nacionalnih manjina. U javnosti najviše problema izaziva ćirilica u Vukovaru. Kakav je vaš stav prema tome?

Glasovac: Treba poštivati hrvatske zakone, to više nije političko pitanje. Znamo cijelu kronologiju, što je bilo 2014. godine i Ustavni sud je na neki način preuzeo nadležnost za ostvarivanje tog Ustavnog zakona.

Raspudić: Ta situacija s ćiriličnim pločama je simptom dubljeg problema koji se zanemaruje, na terenu je istina drugačija. Vjerujem da su ljudi u Vukovaru bili revoltirani, to potječe iz pitanja nestalih. Situaciju sa Srbijom po pitanju rata treba raspraviti, da neće ući u euroatlantske integracije dok to ne riješi. Zakon treba poštivati, treba vladajuće pitati zašto nije ispoštivan do kraja, očito ćirilica sada nije samo pismo, već simbol drugih stvari koje tamo stvaraju animozitet i da tamo imamo dva odvojena društva koja su u blagom konfliktu. Ljevica je pričala da je problem tamo siromaštvo, to ne stoji. Imate Belfast koji ima veći BDP, a ima kilometre zidova koji dijele dvije zajednice. Ustavni sud je jedno čudno tijelo, svak stavlja svoje pa imamo preslik velike koalicije. Mene zanima rješenje konfliktne situacije u Vukovaru, neće se riješiti zabranom ćirilice ili nametanja ploča silom, ključno je procesuiranje nekih koji nisu procesuirani.

Glasovac: Slažem se da postoje nerazjašnjeni odnosi, znam da prošlost ne možemo mijenjati, no onima koji žive danas, moramo voditi računa da ih ne trujemo. Ne možemo umjetno stvarati normalnu klimu kraj toliko upitnika, no širenjem mržnje ne idemo u tom pravcu, zalažem se za interkulturnu školu u Vukovaru.

Mislite li da sami možemo izabrati svoju seksualnu orijentaciju i da je ista promjenjiva?

Glasovac: Zalažem se za osobni izbor.

Raspudić: To je prijeporno pitanje, kao ideološki problem vidim neprihvaćanje da je čovjek stvorenje, ima biološke zadatosti, primjerice, rodio sam se kao muškarac, no unutar tih okvira je toliki prostor za izgradnju dovoljan za slobodan život. 

Jeste li izašli na referendum o braku, kako ste glasali i zašto?

Raspudić: Podržao sam ga, mislim da se neke važne stvari ne trebaju raditi bez kvalificirane većine, referendum se ticao da se nešto što je postojalo u Zakonu digne na razinu Ustava.

Glasovac: Glasala sam protiv jer intencija nije bila da se u Ustav unese da je brak zajednica muškaraca i žene već se išlo na LGBT zajednicu, mislim da je dobro da je donesen zakon o životnoj zajednici.

Što mislite o mogućnosti istospolnih parova da udomljuju djecu?

Glasovac: Ne vidim ništa sporno, udomiteljstvo je socijalna usluga, seksualno opredjeljenje pojedinca ne govori ništa o tome može li taj par pružiti dom djetetu.

Raspudić: Zakon iz 2014. godine bilo je izigravanje volje građana. Ne postoji pravo na dijete, postoji pravo djeteta. U zemlji u kojoj je bila jasna volja građana jasno je da će udomiteljstvo od strane istospolnog para nositi stigmu.

Glasovac: Brkaju se kruške i jabuke, da su dvije osobe heteroseksualci, nitko ih ne bi ništa pitao, ovo je bilo diskriminatorno.

Raspudić: Zakon je jasan tko ima pravo na udomljavanje.

Glasovac: Namjerno je propuštena jedna skupina, to je rekao i Ustavni sud.

Raspudić: Na kraju je Centar taj koji donosi odluku. Nisam pravni ekspert da tumačim bi li centar trebao poštovati odluku .

Mislite da bi ta djeca bila diskriminirana?

Raspudić: To je činjenica da bi bilo stigmatizirano. Nije da imamo masu djece u stravičnim domovima. Ne mislim da nemamo dovoljno udomitelja.

Glasovac: Imamo puno roditelja koji čekaju na posvojenje. Hrvatska vapi za udomiteljima, ne vidim zašto ne bismo pomirili dva interesa, radi se o privremenom pružanju utočišta djeci koja su morala biti izopćena iz obitelji. Interes tog djeteta je da ne bude u domu. Mislim da će i posvojenje doći kao tema, ja sam za posvojenje.

Raspudić: Borit ćemo se da svaki čovjek ima pravo na privatan život, a to da se nečije seksualne sklonosti koriste za agende mi je neprihvatljivo. Mi govorimo da treba razrovati trajnu društvenu instituciju, referendumska volja građana nije bila samo o riječi brak, već temeljnoj društvenoj instituciji.

Glasovac: Danas imamo raznovrsne obitelji, na referendum o braku izašlo je 37, 90 posto birača. Za je glasovalo 65 posto, dakle 600 tisuća hrvatskih birača podržava tu tezu, više od milijun je glasovalo za kandidate ljevice koja zastupa drugačija prava i svjetonazore. Osobe koja imaju afinitete prema istom spolu, dajmo im to pravo.

Hoće li u vašim programima stajati donošenje Zakona o pobačaju?

Raspudić: Imali smo SDP-ov prijedlog koji je problematičan, povjerenstvo koje je 2009. predložio Ustavni sud, ono nakon svega kaže da je neosporiva činjenica da je tijekom trudnoće riječ o ljudskom životu, ljudski život počinje začećem, osnovno ljudsko pravo je pravo na život. Ako budemo imali većinu bit će na tragu zaštite ljudskog života od začeća. Pobačaj je ubojstvo, život treba braniti. Treba ići proaktivno, ženama treba pomoći. Analize pokazuju da su česti ekonomski razlozi, mali je postotak silovanih žena koje se na to odlučuju. Imamo svjedočanstva djece koja su začeta u silovanju u BiH, uspjeli su se realizirati kao sretne osobe. Nemam pravo određivati tko ima pravo živjeti, tko ne.

Glasovac: Ja sam za život, no i za dostojanstven i slobodan život. Postoje žene koje se nađu u teškoj situaciji, ne znamo što ih tišti i prekid trudnoće vide kao jedino rješenje, to nije laka odluka i s time mora živjeti. Meni moja majka nije dala život da bi vam država propisivala što ćete raditi sa svojim umom i tijelom. Žena ima pravo na izbor i na zdravlje, zabranom pobačaja nećete smanjiti broj istih, već žene dovesti u situaciju da odlaze ili u druge zemlje ili raditi te zahvate van institucija što je ugrožavanje njihovog zdravlja. Naš je stav da žensko tijelo ne smije biti državna imovina. Mi smo pripremili zakon koji treba ispraviti sve manjkavosti postojećeg. Činjenica je da je medicinski prekid trudnoće legalan do desetog tjedna, zatim pobačaj nije dostupan jer imate liječnike i klinike koje se pozivaju na priziv savjesti. Mnoge žene ga ne mogu platiti.Želimo da pobačaj bude besplatan, siguran i dostupan. Ne zalažemo se za pobačaj, no ako je on zadnje rješenje, žena ga mora imati mogućnost napraviti.

Raspudić: Mi želimo da svaka žena može iznijeti taj život koji nosi, pravo na priziv savjesti zajamčeno je Općom deklaracijom o pravima čovjeka.

Glasovac: Tražimo od institucija da se ne može dogoditi da je u brojnim bolnicama pola liječnika pod prizivom savjesti, u nekima svi. Europski sud za ljudska prava je rekao da se prizivom savjesti ne smije manipulirati na području ljudskih prava, da se pravo liječnika ne može staviti nadležnim pravu žene na zdravlje. 

Raspudić: Mi želimo Hrvatsku u kojoj će svaka žena koja nosi dijete biti zaštićena da ga može iznijeti. Teoretski, Ustavni sud možete ukinuti, ako Ustavni sud postaje parapolitičko tijelo, postoje načini da narod demokratskom voljom riješi taj Ustavni sud. Mi pratimo Ustavni sud u toj državnoj arhitekturi, postaje problematično tijelo, parkiralište za islužene HDZ-ove i SDP-ove kadrove.

Glasovac: Imam  dojam da vam je ukidanje Ustavnog suda u svrhu borbe za kljaštrenje ljudskih prava.

Raspudić: Zajedno ste s HDZ-ovcima bili protiv referenduma da birači lakše konzumiraju biračko pravo.

Glasovac: Ustavni sud je tu da skrbi o poštivanju Ustava, vi ga vidite kao prepreku jer biste rezali prava manjinama, bila je referendumska inicijativa koja bi ulazila u prava nacionalnih manjina.

Raspudić: Nije istina, vaš Ivo Josipović je Pupovca nazvao etno biznismenom. Manjina ima mogućnost da glasuje za manjinske liste, demokratski uzus je bio da ti pripadnici artikuliraju posebne interese, onda se dogodila sramna trgovina i žetoniziranje.