STOP JEDENJU PRSTACA

SDP-ova vijećnica iz Splita pozirala s prstacima

SDP-ova vijećnica iz Splita pozirala s prstacima
Foto: Facebook

SDP-OVA gradska vijećnica iz Splita Aida Batarelo na Facebooku je objavila sliku s prstacima. 

Učinila je to 21. lipnja, samo nekoliko dana nakon što je Index objavio i drugi tekst u kojem smo upozorili na štetu koja se čini konzumiranjem prstaca, što je u Hrvatskoj, uostalom, zabranjeno zakonom. 

>> Hrvatska instagramerica slikala se kako jede prstace

>> Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace. Evo kakvu štetu radite

Prijavite restorane koji poslužuju prstace na desk@index.hr ili u inbox na našim Facebook stranicama.

Pozirala s prstacima: "Kako pobjeći od vrućine? Ovako!"

"Kako pobjeći od vrućine? Ovako!" savjetovala je vijećnica Batarelo uz fotografije među kojima je i ona na kojoj nasmiješeno pozira uz posudu punu prstaca. 

Da je potpuno svjesna što čini, SDP-ovka je potvrdila odgovarajući na primjedbe svojih Facebook prijatelja koji su je upozorili na zakonske odredbe. 

SDP-ova vijećnica o slici na kojoj pozira s prstacima: U drugoj sam zemlji pa je sve ok

"Zakon se odnosi na RH, a budući sam bila u inozemstvu, u zemlji koja ima drugu regulativu, sve je ok", lakonski je odgovorila Batarelo odgovarajući na komentar ispod svoje objave koju je, nakon objave našeg teksta, obrisala.

SDP-ovka se "domišljato" pozvala na činjenicu da se nalazila u drugoj zemlji, a može se pretpostaviti kako je prstace konzumirala u Bosni i Hercegovini pa je se hrvatski zakoni ne tiču. 

"Lukava" SDP-ova vijećnica, jasno je to iz njezina komentara na Facebooku, misli da je "sve ok" ako prstace konzumira u Neumu, iako je jasno da time pridonosi nemjerljivoj šteti koja se radi konzumacijom te školjke. 

Na ovu je činjenicu upozorila i Facebook stranica "Dnevna doza splitskog nereda" koja je javno prozvala SDP-ovku. 

Facebook stranica prozvala SDP-ovku

"Čestitamo SDP Split što vam vijećnica sudjeluje u devastiranju podmorja jer eto može se ❤

Isprika da je to bilo u BiH pa je legalno i dalje ne mijenja činjenicu da uništava obalu, kao ni to da se prstaci često švercaju iz RH u BiH jer Neum nema mora koliko prstaca se proda u BiH.

Legalno je puno toga u Hrvatskoj, pa se borimo protiv toga jer je pogrešno. Al eto vidimo da i vaši vole koristit propuste u zakonodavstvu radi glumatanja na društvenim mrežama.

Evo vam lekcije koju je Index održa nedavno jednoj drugoj osobi zbog istog događaja, mogli ste naučit šta iz toga", stoji u njihovoj objavi koju prenosimo u izvornom obliku. 

Jedenjem prstaca čini se golema šteta

U slučaju da je SDP-ovka propustila oba Indexova teksta u kojima smo upozorili na štetu koja se čini jedenjem prstaca, ali i zbog njoj sličnih, još jednom podsjećamo zašto to ne bi trebalo činiti. 

O ovom problemu napisano je cijelo mnoštvo tekstova, a mi smo ga saželi u dvije temeljne teze:

1. Jedenjem prstaca čini se golema, trajna, laičkom oku često nevidljiva šteta.

2. Njihova konzumacija nepotreban je, primitivan i barbarski snobizam.

U tu svrhu pripremili smo i dvije infografike koje to jednostavno, a zorno ilustriraju.

Prstaci su zabranjeni iz vrlo dobrog razloga

Prije svega, ponovimo još jednom zašto su prstaci zabranjeni.

Europski prstac (Lithophaga lithophaga) jedan je od najčešćih i najpoznatijih školjkaša u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran. U stijenama plitkih voda sjevernog Jadrana maksimalna gustoća kolonija u kojima žive kreće se oko 1.500 jedinki po četvornom metru. No prosjek je mnogo manji, a raste vrlo sporo, tako da mu je za dostizanje dužine od oko 5 cm potrebno negdje između 18 i 36 godina.

Naši stručnjaci procjenjuju da im je životni vijek između 54 i 80 godina, a maksimalna dužina između 8 i 12 cm. Uglavnom se poslužuju veliki, rijetko manji od 7 cm.

Nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, nego zato što je za njihovo prikupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Naime, oni tijekom života u stijenama za koje su se pričvrstili mukoproteinom buše rupe u kojima rastu, a iz njih ih je uglavnom nemoguće izvući. To im pruža zaštitu od prirodnih predatora, ali ne i od ljudi koji ih vade raznim oruđima, čak i pneumatskim čekićima koji rade na zrak iz boce.

Vađenje prstaca šteti cijelom ekosustavu - od algi do riba

Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav - od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice, ribe plićaka poput salpi, špara i kneza, itd.

Naš stručnjak dr. sc. Ivan Cvitković, koji je s kolegama o prstacima objavio rad u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature, za Index je objasnio koliku će štetu moru učiniti par gostiju koji pojedu dva tanjura prstaca. Na temelju njegovih informacija sastavili smo donju infografiku. Kao što možete vidjeti, šteta je golema, a traje desetljećima.

Najčešći izgovori za konzumaciju prstaca i odgovori na njih

U velikom smo tekstu pisali i o najčešćim izgovorima za konzumiranje prstaca. Te je izgovore kategorizirao i na njih odgovore dao Pero Ugarković, urednik stranice Podvodni.hr i suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo:

1. "Neće biti ništa od kilograma do dva koliko pojedem jednom u par mjeseci."

Zamislimo da si baš svaki Hrvat uz ovaj izgovor priušti dvije porcije prstaca godišnje. U godini dana imali bismo oko 4,000.000 x 0,5 m2 = 2,000.000 m2 uništene površine obala. Za 10 godina došli bismo do 20 milijuna četvornih metara! U međuvremenu se obala ni približno ne bi stizala oporaviti.

2. "Prstaci su iz Neuma, a tamo su dozvoljeni."

Zar je obala druge države manje vrijedna samo zato što njihovi zakonodavci nisu donijeli istu odluku kao naši? Uostalom, znamo da se prstaci u BiH švercaju iz Hrvatske koja ima znatno veću obalu.

3. "Nisam ja tukao prstace."

Još gore, isplatili ste iznos nekome tko je beskrupulozan, a gladan novca i time ga motivirali da nastavi s uništavanjem. Veći krivci su oni koji kupuju prstace nego oni koji ih tuku i od toga žive.

4. "Obala se betonira, kruzeri zagađuju, baca se plastika, a ti si mene uhvatio za prstace."

Klasično opravdavanje jednog velikog zla drugim velikim zlom.

5. "Prstac nije ugrožen, ima ga u svakoj stijeni."

Ugroženost ionako nije razlog zabrane. Pravi razlog je golema i trajna šteta koja se nanosi obalama, moru i morskim organizmima.

6. "Nisam uništio obalu nego sam izvadio kamen iz mora."

Uništavanje kamena je također uništavanje obale. Svaki kamen dio je ekosustava i pun je života, a njegovim uklanjanjem stradavaju još i organizmi koji žive pod njim. Činjenica je da se prstaci u vrlo maloj količini mogu izvaditi čak i bez uništavanja obale - uvijek postoje jedinke koje su prerasle rupu i koje je moguće izvaditi iz kamena - no pravno je nemoguće tako nešto regulirati. Zato su prstaci zabranjeni neovisno o načinu na koji su izvađeni.

7) "Volim prstace i baš me briga za obalu."

Oni koji će reći tako nešto vrlo su rijetki. To bi vjerojatno reklo puno više ljudi, međutim, većina radije racionalizira lošim argumentima jer u razgovorima s ljudima koji razumiju more ne žele ispasti primitivne budale.

Za manje novca mogu se jesti slično ukusne ili čak ukusnije školjke

Ugarković je prije nekoliko godina napravio istraživanje među roniocima i ribolovcima kojim je pokušao utvrditi zašto su prstaci toliko popularni. Zamolio ih je da mu u rasponu od 1 do 10 ocijene najukusnije školjke koje se mogu naći na Jadranu.

"Prije tri godine radio sam malo veću anketu, kako bih doznao koje morske školjkaše ljudi generalno najviše cijene. Pristupilo joj je 238 poznavatelja morskih delicija, najviše sportski ribolovci. Rezultate svojih istraživanja predstavio sam u člancima i na javnim predavanjima", objasnio je Ugarković.

Rezultate ankete možete vidjeti u donjoj infografici.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara