POTPORA Europske unije Ukrajini će se nastaviti, ali je također tijesno vezana uz potrebu da se u toj zemlji osnaži vladavina prava i krene u borbu protiv korupcije, izjavio je visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell nakon svog prvog posjeta toj zemlji.

Šef europske diplomacije je boravio u Kijevu u utorak, a nakon povratka sa sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom je jasno dao do znanja da "EU nije ni dobrotvorna ustanova ni bankomat".

U proteklih šest godina ta bivša sovjetska republika je primila od EU potporu od "nezabilježenih" 14 milijardi eura. 

No, ta je zemlja tijekom samo jednog desetljeća doživjela i revoluciju, aneksiju svog teritorija i rat na istoku zemlje u kojem je poginulo 13.000 ljudi, a 2,4 milijuna je raseljeno, te naposljetku i pandemiju novog koronavirusa zbog čega je u drugom kvartalu godine BDP pao za 11,4 posto.

"Turbo režim"

"Međutim, nisu sve aktualne nedaće u Ukrajini povezane s covidom-19", napisao je Borrell na svom blogu nakon posjeta Kijevu i podsjetio na sve veću zabrinutost međunarodnih partnera i civilnog društva da je parlamentarna većina predsjednika Volodimira Zelenskog izgubila volju za sveobuhvatnim preustrojem pravosudnog sustava i pripadajućih antikorupcijskih tijela.

Prvih mjeseci na vlasti, dodao je Borrell, svjedočili  smo "turbo režimu", a parlament je brzo usvajao reforme koje su dugo bile na čekanju. No, kako ocjenjuju brojni promatrači, ritam reformi se usporio, uključujući i provedbu obveza prema Uniji iz Sporazuma o pridruživanju.

"I kao što sam rekao predsjedniku, EU nije ni dobrotvorna ustanova ni bankomat: najbolje ćemo pomoći Ukrajini ako joj pomognemo da provede reforme. No, jedino i samo Ukrajinci to mogu učiniti", poručio je.

EU je u lipnju potpisao sporazum s Ukrajinom o 1,2 milijarde eura u obliku povoljnih zajmova kako bi se poboljšalo stanje financija u državi te kao dopuna pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).