NAKON što je Dijana Zadravec, predstojnica Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice, koja je nadređena i radiolozima u Klinici za tumore, iz koje je u zadnjih 15 dana otkaz dalo troje radiologa, Indexu poslala kompletan popis s imenima i prezimenima liječnika koji su dali otkaze - ne u Vinogradskoj, već u ostalim zagrebačkim bolnicama, reagirala je predsjednica Udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.

Šmit je u razgovoru za Index rekla da je takav postupak Dijane Zadravec neprihvatljiv i da se radi o evidentnom kršenju zakona.

>>Zadravec poslala popis s imenima liječnika koji su dali otkaze - u drugim bolnicama

O slanju osobnih podataka drugih liječnika

"Vrlo mi je čudno da se pročelnica jednog zavoda bavi drugim bolnicama i bez dozvola daje njihove osobne podatke prema medijima. To je neprihvatljivo, radi se o kršenju zakona. Druga stvar, sukus interesa trebao bi ići prema tome da se vidi u čemu je problem s radiolozima u Vinogradskoj i Klinici za tumore i da se tamo pokušaju popraviti stvari. Čim je v.d. Klinike za tumore izašao u javnost, to znači da doista situacija s radiolozima ondje nije dobra. Vidi se da ljudi pojačano odlaze, što dokazuju i brojevi. Ovo je ozbiljno loša situacija", rekla je dr. Šmit za Index.

Navodi kako su u kontaktu s brojnim liječnicima u Vinogradskoj koji se boje za svoja radna mjesta, pa ne žele javno progovoriti, no kaže da su im zaista loši radni uvjeti i da su na rubu.

O uvjetima rada radiologa KBC-a Sestre milosrdnice

"Kažu nam da im je teško raditi, da su pretrpani poslom, da je nemoguće ispoštovati sve zahtjeve posla, da su premoreni, da se krši Zakon o radu zbog previše dežurstava, prekovremenih sati, pripravnosti. Imaju preveliku količinu posla koja im se nameće u što kraćem vremenu. Ljudi se boje pogrešaka i narušavanja kvalitete posla, što može imati implikacije na zdravlje ljudi. Mi liječnici ne radimo s krumpirima, svi nalazi i pretrage koje radimo su vrlo bitni. Naši nalazi imaju direktan utjecaj na to kako ćemo liječiti pacijente. Zato je bitno da pretrage radimo kvalitetno i u skladu s normativima i standardima koje imaju svi zdravstveni sustavi u svijetu, a koje naš zdravstveni sustav uporno odbija napraviti", rekla nam je dr. Šmit.

No da se, kaže, zaista provede usklađivanje sa svjetskim normama, time bi se dokazalo koliko u Hrvatskoj nedostaje liječnika i koliko su svi preopterećeni poslom.

"Kako to nije usklađeno, to daje mogućnost ravnateljima i pročelnicima klinika i zavoda da liječnicima, tamo gdje mogu, natrpaju veliku količinu posla i onda dolazi do pucanja. Ta preopterećenost sad još više dolazi do izražaja budući da se stalno naglašava da su liječnički prekovremeni sati skupi, pa se onda pokušava u što manje vremena liječnicima zadati da odrade što više pretraga kako liste čekanja ne bi još više rasle ili kako bi se bar djelomice smanjile. Tu je puno problema i umjesto da se nađe rješenje, onda se tako pojedinci prepucavaju preko medija i traže gdje je još nešto gore da opravdaju nešto što je loše u njihovoj kući", istaknula je Šmit.

O cijeni troškova specijalizacije navodi da je daleko manji iznos od onog koji Zadravec spominje

Dijana Zadravec je, kako smo već pisali, napala HUBOL koji je 2016. inicirao Aneks Ugovora o specijalizacijama.

"To je nemoralna, sramotna i kriminalna radnja kojom se omogućilo da država Hrvatska poklanja oko 750 tisuća kuna za specijalizaciju po jednom specijalizantu. Tim Aneksom im je omogućeno po završetku specijalizacije odlazak u privatni sektor bez otplate 95% troškova specijalizacije (oko 700 tisuća kuna je oštećena Republika Hrvatska po svakom specijalizantu koji odlazi u privatni sektor ili inozemstvo odmah nakon završene specijalizacije)", napisala nam je Zadravec.

Takav napad na HUBOL Šmit je prokomentirala riječima da joj nije jasno otkud je Zadravec došla do iznosa specijalizacije od 750.000 kuna.

"Ne znam otkud ta cifra, ne znam koji bi to troškovi specijalizacije ušli u tih 750.000 kuna. U EU su liječnici specijalizirali bez ikakvih penala ili su vraćali uloženo kroz mentorstvo, a kod nas smo plaćali osnovicu po mjesecu odrađenog specijalističkog staža puta godine specijalizacije. To ispada oko 250.000 kuna. Ali ni to nisu realni troškovi, specijalizacija je rad od 5 godina pod nadzorom. Nije mi jasno kako nekome može pasti na pamet da proklamira ideju da ljudi rade besplatno, i to da samo besplatno rade liječnici na specijalizaciji. Pravi troškovi specijalizacije su zapravo troškovi mentora i postdiplomskog u trajanju 3 mjeseca, a troškovi svega ostalog su plaća koju specijalizanti zarade", zaključila je Šmit.