Šefica Društva sudskih vještaka: Odvjetnici su na satnici od 100 eura. Naša je 9,29
HRVATSKO društvo sudskih vještaka i procjenitelja upozorilo je na dugogodišnje probleme u sustavu, od naknada koje su zamrznute gotovo tri desetljeća do nepostojanja temeljnog zakona o sudskom vještačenju. Predsjednica Društva Melita Bestvina Krnić o tome je govorila uživo na N1, nakon što je nedavno održan kongres struke koji je okupio više od 1100 sudionika.
Bestvina Krnić istaknula je da se naknade za rad sudskih vještaka nisu mijenjale od 1995. godine. Podsjetila je da su tada vrijednosti usluga sudskih vještaka i odvjetnika bile u sličnim okvirima. "U međuvremenu su odvjetnici došli do satnice od 100 eura, dok smo mi ostali na 9,29 eura bruto", rekla je i dodala da oko 80 posto vještaka taj posao obavlja izvan svojeg redovnog zaposlenja, iako snose jednaku pravnu i profesionalnu odgovornost za svoje nalaze i mišljenja.
Iako su se tijekom godina izmjenjivale brojne radne skupine, nije bilo pomaka u sustavu državnih naknada. Udruga je zato još 2024. objavila vlastitu preporučenu satnicu, koja se ovisno o složenosti nalaza kreće između 50 i 100 eura, jer postojeći okvir smatra neodrživim.
"Potpuno je neprikladno da država koja je u EU ušla još 2013. još uvijek nema Zakon o sudskim vještacima"
Osim financijskih uvjeta, velik je problem i nedostatak zakonske regulative. Sve zemlje u regiji: Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora odavno imaju zakon koji uređuje područje sudskog vještačenja. "Potpuno je neprikladno da država koja je u Europsku uniju ušla još 2013. još uvijek nema Zakon o sudskim vještacima", naglasila je Bestvina Krnić.
Ipak, izrazila je optimizam jer se na nedavnom kongresu o toj temi razgovaralo uz širok konsenzus pravne struke i državnih dužnosnika. Nada se da će zakonski okvir konačno biti donesen u mandatu aktualnog ministra Damira Habijana.
Sudski vještaci ključan su, iako često nevidljiv, dio sudskih i istražnih postupaka. Angažirani su na slučajevima od utvrđivanja financijskih malverzacija i građevinskih propusta do složenih tehničkih analiza, poput onih povezanih s požarom u zgradi Vjesnika, padom nadstrešnice u Novom Sadu ili pomorskim nesrećama.
"AI može griješiti"
Bestvina Krnić osvrnula se i na utjecaj suvremenih tehnologija i odbacila mogućnost da umjetna inteligencija u potpunosti zamijeni sudske vještake. "Umjetna inteligencija može služiti za brže prikupljanje provjerljivih podataka, ali ona može i griješiti. Na kraju krajeva, stručnjak je taj koji svojim imenom i potpisom jamči za nalaz i mišljenje", poručila je.
Na kongresu se raspravljalo i o drugim aktualnim temama, poput potrebe za strožim reguliranjem električnih romobila, lakšim utvrđivanjem odgovornosti kroz bolju registraciju te spremnosti na prirodne katastrofe i djelovanju Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.