SINOĆ je u Otvorenom HRT-a tema emisije bio koronavirus.

Gostovali su voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj prof. dr. sc. Antoinette Kaić Rak, pomoćnik ministra zdravstva Vili Beroš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Bernard Kaić i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević prof. dr. sc. Alemka Markotić.

Ima li razloga za paniku?

Iako još nije proglašena međunarodna kriza, sve su snage upregnute u suzbijanju virusa koji se širi svijetom. Broj zaraženih i umrlih raste.

Neka od pitanja za goste bila su: Koliko zabrinjava to što virus mogu širiti i oni koji nemaju nikakve simptome? Je li hrvatsko zdravstvo spremno boriti se protiv koronavirusa u slučaju da se pojavi u zemlji? Ima li razloga za paniku?

Bernard Kaić: Urođena osobina virusa je da mutira

"Teško je govoriti o sadržaju koronavirusa jer nije sve istraženo. Korona je slična SARS-u, podjednako je zarazan. S druge strane, MERS je puno manje zarazan, a veća je smrtnost nego kod korone i SARSA. Virus nije nestao s lica zemlje i već 7 godina kontinuirano kola na Bliskom istoku. Kod gripe je puno manja smrtnost nego kod bilo kojeg virusa. Urođena osobina virusa je da mutira", istaknuo je voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Bernard Kaić.

Antoinette Kaić Rak: Treći stupanj hitnosti predstavlja ozbiljan zdravstveni problem

"Međunarodne organizacije, institucije i međunarodna javnost moraju se involvirati zbog ovog zdravstvenog problema. Došlo je u relativno kratkom periodu do značajnog broja oboljelih, i to potvrđeno oboljelih od novog koronavirusa. Kroz tjedan dana bi se trebala okupiti ekspertna zdravstvena skupina i odlučiti radi li se o kriznoj zdravstvenoj situaciji od međunarodnog značaja", rekla je voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj prof. dr. sc. Antoinette Kaić Rak.

U Kini je virus potvrđen u 30 provincija, a zabilježen je i u 15 gradova.

"Gradovi su stavljeni u karantenu, što dosad nije zabilježeno. Brzo je detektiran genom i brzo su podijelili sa svjetskom zdravstvenom organizacijom. Nijemci su vrlo brzo razvili novi test koronavirusa. Kinezi barataju jednim informacijama, a zdravstvena organizacija drugim podacima. Koliko dugo će virus trajati, to nitko ne može znati", dodala je Kaić Rak.

Krunoslav Capak: Krizni stožer je bio pozvan na sastanak

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kazao je kako krizni stožer nije osnovan zbog situacije s virusom, nego su imali sastanak s ključnim dionicima, odgovornim za ovu situaciju.

"To su granična sanitarna inspekcija, Državni inspektorat, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za civilno zrakoplovstvo, Hitna pomoć, epidemiološka služba i Ministarstvo zdravstva s ciljem da razmijenimo informacije, da vidimo kakvi su nam kapaciteti i da pokrenemo daljnje korake. Krizni stožer je bio pozvan na sastanak jer ima infrastrukturu. Ima mogućnost razmjene informacija, ljude, brojeve i kontakte. Ako se pokaže potreba, mi ćemo sazvati krizni stožer, a zasad mi i njihova infrastruktura razmjenjujemo informacije", istaknuo je Capak.

Naglasio je da su poduzeti svi preventivni koraci.

"Izdali smo priopćenja o bolesti, kako je nastala, prijeti li nam opasnost. Putnici će dobiti letak kako se ponašati, kome se trebaju javiti. Naši epidemiolozi su 0-24 na raspolaganju. Imamo postupnik za liječnike što trebaju raditi nakon dijagnostike. Klinika u Zagrebu je jedina koja provodi tu dijagnostiku", rekao je Capak.

Vili Beroš: Treba dati upute putnicima

Pomoćnik ministra zdravstva Milana Kujundžića i njegov mogući nasljednik Vili Beroš kazao je kako inicijativa za slanje državljana iz oboljelih gradova potječe od Francuske.

"Dosta je njihovih državljana u Kini. Uloga Ministarstva zdravstva je u ovom slučaju važna. Ne znamo epidemiologiju virusa i ne možemo sve napraviti. Ne znamo sve simptome pa ne možemo ni povući naše državljane samo tako", kazao je Beroš i dodao kako se pripremiti za infektivne bolesnike.

"Treba dati uputstva putnicima i pogotovo službenicima na granici kako se ponašati i prepoznati te simptome. Uloga Ministarstva zdravstva je i veća zbog predsjedanja Vijećem Europske unije. Trebamo organizirati sastanke na kojima ćemo upozoriti i raspravljati o opasnostima virusa. Moramo biti krajnje oprezni jer je virus nepoznat. U ovom trenutku nema mjesta za paniku. Moramo se spremati za najgori scenarij", smatra Beroš. 

Capak je dodao kako postoje različiti načini da se detektira putuje li netko tko je bolestan.

"Postoje termo kamere koje snime temperaturu putnika koji prolazi kroz prostor, kod nas te kamere ne postoje. Sezona je gripe i bit će puno putnika koji imaju temperaturu, a nemaju koronavirus pa je lako zavarati te kamere. Odakle netko dolazi, vrlo je važna informacija za granične policajce. Epidemiološke službe trebaju biti uvijek spremne na pojavnost virusa", rekao je Capak.

Alemka Markotić: Treba paziti na ljude

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, prof. dr. sc. Alemka Markotić, rekla je da je ovo najveći problem za kliničare jer se u inkubaciji može prenijeti virus.

"To može biti opasnost i treba paziti te ljude. Kad se pojave simptomi, treba odmah reagirati. Pojačava se  broj oboljelih od gripe i s upalom pluća, bilo ih je preko 200, ako se pojavi netko tko je obolio od koronavirusa, bolnica bi se našla u problemima kako ih razvrstati i odijeliti", naglasila je Markotić.

Kazala je kako Klinika ima sve uređaje za dijagnostiku. 

"Za pojedinačne slučajeve bi trebali imati sve. Pripremamo se za opasnije scenarije. Pregledi i uzorci će se raditi vezani za dišni sustav. Uzimat će se uzorci iz gornjeg dišnog sustava, ovisno o tome što će se moći s takvim bolesnikom uraditi. Od briseva do iskašljaja. Od trenutka kad uzorak dođe u laboratorij, za tri i pol sata ćemo imati rezultat. Trenutno nema lijeka, nema cjepiva pa farmaceutska industrija nema mogućnost profita. Većina epidemija je samoograničavajuća. Polako izlazimo iz zimskog razdoblja, kad će ljudi izlaziti iz četiri zida, dolaskom toplijeg vremena povući će se i opasnost od virusa", istaknula je Markotić.

Bernard Kaić objasnio je kako se prati dinamika oboljenja, ishod nadzora nad kontaktima.

"Pokušava se detaljno otkriti puteve prijenosa jer ni oni svi nisu definirani. Mi još nemamo epidemijsku krivulju. Koji dan je netko obolio", rekao je Kaić.

Krunoslav Capak zaključio je kako problem epidemiološke krivulje ovisi o nedostatku podataka iz Kine. Epidemiološka služba bi objavila podatke, ali Kinezi ih nisu objavili.