SEIZMOLOG Krešimir Kuk gostovao je na N1 televiziji.

"Najjači je bio magnitude 4.2 po Richteru u istom epicentralnom području. To bilježimo zadnjih dana, oni se malo pomiču, ali definitivno je riječ o istom epicentralnom području", rekao je Kuk.

Onaj u 4:20 jutros je bio oko 3.7, kaže Kuk.

"Generalno su svi ovi potresi, osim par jačih, uglavnom između magnituda 2 i 3", rekao je Kuk.

"Vjerujem da je ovo građanima teško, tlo se neprestano trese. Ljudi koji žive u epicentralnom području teško to proživljavaju. Nažalost, još će se tresti. S vremenom će to padati s jačinom i učestalošću. No normalno je nažalost da se zasad tlo još jako učestalo trese", kaže Kuk.

U potresu se oslobodilo puno energije. Kuk kaže da je to dobra stvar jer se energija ispraznila.

"To je normalno da se događa niz potresa. Radi se o jakom potresu koji je uzrokovao veliki poremećaj, uvijek nakon tako jakih slijedi niz, mora se postaviti novo ravnotežno stanje. Nažalost, ljudi su uznemireni, trešnje su učestale i jake. Ali, treba ponavljati, to je dobra pojava", kaže Kuk.

Kaže da potres u Zagrebu nema veze s onim u Pokuplju

Jučer je bio potres u zagrebačkom epicentralnom području.

"Mi ih još bilježimo, oni su slabiji, građani ih ne osjete. To je potres u toj seriji, nije se dogodilo ništa što bi se trebalo tumačiti nekom novom serijom", kaže Kuk.

"Ta dva epicentralna područja nisu direktno povezana i potresi u Pokuplju direktno ne uzrokuju potrese na zagrebačkom području. Ono što se može dovesti u vezu je činjenica ako na nekom području imamo potrese koji su se, da laički kažemo, pripremili da se dogode, jača aktivnost na bliskim područjima može na neki način te potrese ubrzati. Ali ih ne može inicirati. Ne može se dogoditi neki potres koji se ne bi inače dogodio", rekao je Kuk.

Objasnio rupe u tlu

Komentirao je rupe u tlu koje nastaju na pogođenim područjima.

"Tu je više pojava, jedna od njih je likvefakcija, to je kad na muljevitom tlu dolazi do propadanja. Kod nas se to ne događa. Ali ovisno o karakteristikama tla, može se dogoditi da objekti utonu naglo.

Ono što se događa povezano je s činjenicom da se radi o močvarnom, pjeskovitom tlu koje i inače bez potresa u kišnim vremenima pokazuje poplave i slično”, rekao je Kuk i dodao:

“Klizišta su povezana s potresima u smislu da ih potresi dodatno aktiviraju i pojačavaju. Često se inače aktivna klizišta jače aktiviraju zbog trešnje.”

Kuk kaže da nemaju dovoljno opreme za kvalitetnije praćenje.

“Potresi su neponovljiv prirodni eksperiment pa je tendencija kad se aktivira područje, da se to maksimalno iskoristi u smislu da se zabilježi sve što može. Naša količina instrumenata je ispod bilo kakve norme, lovimo i analiziramo većinu potresa, ali za kvalitetnija znanstvena istraživanja to je nedostatno. U Italiji je postavljeno više od 2000 dodatnih instrumenata na područjima pogođenim potresom. Mi nemamo instrumente pa ni ljude koji bi to obavili, to će se u budućnosti pokazati kao šteta", kaže Kuk.

Nedovoljna ulaganja

Što se tiče ulaganja, kaže da se zadnjih dana nešto događa po tom pitanju.

"Maksimalno se trudimo iskoristiti opremu, ljudi rade dan i noć. Nije to samo kod nas da struka upozorava. Preventiva je najvažnija, kako u gradnji tako i u drugim situacijama, treba djelovati na vrijeme", rekao je Kuk.

"Seizmologija je struka koja usko surađuje, potresi nemaju geografskih granica. Kad su ove ekstremne situacije, nema se vremena, to se analizira kad se sve smiri. Sigurno se može reći da ovakvi potresi izazivaju napetost u susjednim regijama. Aktivnost je posljednjih mjeseci pojačana, druge seizmološke službe gledaju što se događa i na njihovim područjima."