EUROPSKA unija ulazi u novu eru zaštite granica vraćanjem nezakonitih migranata, uvođenjem strožih pravila i jačim financiranjem, izjavio je danas u Zagrebu zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ), inače posinak HDZ-ovog veterana Vladimira Šeksa.

Zastupnik je pritom naveo da Hrvati, među kojima je bojazan od nezakonitih migracija veća od europskog prosjeka, oko 70 posto, od najavljenih promjena mogu "samo očekivati više sigurnosti", a hrvatska policija više financiranja.

Kao prva mjera sutra stupa na snagu Pakt o migracijama i azilu, koji Europska unija naziva "strogim, ali pravednim setom pravila", a čiji su cilj brža provedba i veća operativnost migracijskih službenika na terenu.

Promjena paradigme

"Nastupila je promjena paradigme: jasna pravila, snažno financiranje", istaknuo je na konferenciji za medije zastupnik novi stav Bruxellesa prema nezakonitim migracijama, od kojih strahuju dvije trećine Europljana.

"Bez opreme, kapaciteta i ljudstva nema uspjeha u provedbi migracijskog pakta, a države članice morat će znati to upotrijebiti", objasnio je Ressler, koji je izvjestitelj Europskog parlamenta za ovaj akt, pojašnjavajući zašto Europski parlament traži i više od 15,4 milijardi eura koje je predvidjela Komisija.

Dvije se institucije EU-a moraju dogovoriti u kojoj mjeri zastupiti ovo pitanje u Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), sedmogodišnjem proračunu bloka za razdoblje od 2028. do 2034.

"Nisu dovoljne dobre namjere, potrebni su politička volja i ljudstvo, i to postaje mainstream europske politike", navodi Ressler, dodajući da će države članice imati veću odgovornost, ali i one geografski najviše izložene migracijskom pritisku mogu očekivati više solidarnosti.

Utrostručivanje napora

"Do sada je europski sustav bio poprilično spor, često pretjerano kompliciran i nedovoljno učinkovit, i sve to je stvaralo veliki prostor za masovne zlouporabe", upozorio je Ressler.

"Zbog toga je važno da imamo jasnija i operativnija pravila, kao i mogućnost koja se sada otvara osnivanjem povratničkih centara, pa i izvan europskog teritorija", rekao je, najavivši da za povrat više neće biti potrebna izravna veza pojedinih osoba s trećim državama, nego će biti dovoljan poseban sporazum.

Planira se i utrostručivanje pripadnika Frontexa, europske obalne i granične straže, na 30.000 pripadnika, a u novom se proračunu očekuje i trostruko veće financiranje zaštite granica. "Za hrvatsku policiju ovaj novi akt zapravo znači mogućnost nastavka modernizacije, osnaživanja kapaciteta i ulaganja u novu infrastrukturu."

Hrvatska s oko 950 kilometara granice s Bosnom i Hercegovinom čuva jednu od najdužih granica Europske unije, stoga je Ressler zatražio da se u aktu konkretno prepoznaju stvarne potrebe, kapaciteti i infrastruktura koja hrvatskoj policiji i europskim nacionalnim policijama može svakodnevno pomoći u sprečavanju i otkrivanju nezakonitih migrantskih kretanja.

"Ne odlučuju krijumčarske skupine tko ulazi na prostor EU-a, već su to njezine države članice", odlučan je Ressler iz redova Europske pučke stranke.

Centri za prihvat

Realno je odsad očekivati više sigurnosti, jer je novi pakt koji stupa na snagu sutra "trenutak istine" za donošenje konkretnih mjera koje će ocrtavati novi proračun, navodi zastupnik.

Dogovor o povratku dugo je bio pravna praznina, a sada će biti osnivani centri zatvorenog tipa unutar pojedinih država članica, za razliku od dosadašnje prakse.

Tamo bi se postupci za državljane trećih država koje žele zatražiti azil na europskom teritoriju odvijali po puno bržim proceduralnim pravilima, rekao je Ressler, najavivši vrlo kratke rokove: "predscreening od jednog tjedna, a zatim praktički samo tri mjeseca za donošenje konačne odluke" za osobe koje traže međunarodnu zaštitu na europskom teritoriju.

"U tim centrima važit će pravna fikcija neulaska na europski teritorij, jer znate da su u suprotnom osobe koje na europskom teritoriju zatraže azil slobodne i mogu se slobodno kretati", objasnio je.

"Europski građani po svim istraživanjima od nas očekuju da se uvede malo više reda i kontrole", zbog čega sve ovo i radimo, zaključio je Ressler.