simpozij uhip-a o prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sudionici današnjeg simpozija u povodu treće godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je organizirala Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta, ocijenili su da je dr. Tuđman ´nesporno bio najzaslužniji za uspostavu neovisne hrvatske države´.
Otvarajući skup pod nazivom ´Tuđmanizam i detuđmanizacija´ u Hrvatskom povijesnom institutu, koji je dr. Tuđman utemeljio 1961., predsjednik UHIP-a Miroslav Tuđman je rekao da je organiziranje takvog skupa najbolji način obilježavanja treće godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika.
Istaknuo je da je za današnji skup bio velik interes hrvatskih povjesničara i intelektualaca te da će se svi njihovi referati tiskati u posebnom zborniku.
Ravnatelj Hrvatskoga povijesnog instituta Mirko Valentić rekao je da se dr. Tuđman kao znanstvenik i povjesničar suprotstavljao nametanju kolektivne krivnje Hrvatskoj za ustaške zločine u Drugome svjetskom ratu preuveličavanjem broj žrtava logora u Jesenovcu. Ta aktivnost, te povijesna analiza hrvatskog antifašizma u Drugome svjetskom ratu u Beogradu nisu bile dobro primljene, zbog čega je dr. Tuđman prisilno umirovljen i progonjen u tadašnjoj Jugoslaviji, rekao je Valentić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Čelnik SDP-a dr. Zdravko Tomac istaknuo je da je s Tuđmanom ´blisko i korektno surađivao u sudbonosnim trenucima za Hrvatsku´ iako je bio njegov politički konkurent i kritičar. Tomac je naveo četiri ´povijesne točke´ u kojima je surađivao s dr. Tuđmanom: kraj osamdesetih i stvaranje višestranačja, izglasavanje tzv. ´božićnog ustava´ godine 1990., osnutak Vlade nacionalnog jedinstva i obranu Hrvatske 1991. te razlaz s Tuđmanom zbog politike prema BiH 1992. godine.
Što se tiče sukoba oko Bosne, Tomac je rekao kako se - zbog sadašnjeg stanja u BiH i položaja Hrvata u toj državi - boji da je Tuđman možda tada imao pravo, a on ne.
O ulozi prvoga hrvatskog predsjednika i o tuđmanizmu govorili su i Milan Vuković, Nenad Ivanković, Goran Dodig i drugi.
Otvarajući skup pod nazivom ´Tuđmanizam i detuđmanizacija´ u Hrvatskom povijesnom institutu, koji je dr. Tuđman utemeljio 1961., predsjednik UHIP-a Miroslav Tuđman je rekao da je organiziranje takvog skupa najbolji način obilježavanja treće godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika.
Istaknuo je da je za današnji skup bio velik interes hrvatskih povjesničara i intelektualaca te da će se svi njihovi referati tiskati u posebnom zborniku.
Ravnatelj Hrvatskoga povijesnog instituta Mirko Valentić rekao je da se dr. Tuđman kao znanstvenik i povjesničar suprotstavljao nametanju kolektivne krivnje Hrvatskoj za ustaške zločine u Drugome svjetskom ratu preuveličavanjem broj žrtava logora u Jesenovcu. Ta aktivnost, te povijesna analiza hrvatskog antifašizma u Drugome svjetskom ratu u Beogradu nisu bile dobro primljene, zbog čega je dr. Tuđman prisilno umirovljen i progonjen u tadašnjoj Jugoslaviji, rekao je Valentić.
Što se tiče sukoba oko Bosne, Tomac je rekao kako se - zbog sadašnjeg stanja u BiH i položaja Hrvata u toj državi - boji da je Tuđman možda tada imao pravo, a on ne.
O ulozi prvoga hrvatskog predsjednika i o tuđmanizmu govorili su i Milan Vuković, Nenad Ivanković, Goran Dodig i drugi.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati