ŠTRAJK učitelja traje već 32. dan, a ako se nakon današnjeg velikog prosvjeda vlada dogovori sa sindikatima, trebao bi završiti do četvrtka jer su sindikatima potrebna dva dana da provedu referendum među svojim članovima o tome pristaju li na dogovor s vladom. Učenici bi tako najranije u četvrtak mogli ponovno u školu.

U Hrvatskoj se prvi put provodio cirkularni štrajk u školama (što znači da se svakog dana štrajkalo u samo nekim županijama) koji je počeo 10. listopada i trajao je sve do 19. studenoga, kad je štrajk postao generalni, i od tada su sve škole u Hrvatskoj u štrajku. Učenici su od početka štrajka pa sve do danas izgubili 11 do 12 dana nastave.

Iako se čini da su školski sindikati svakodnevno održavali sastanke s vladom, predsjednik sindikata zaposlenih u osnovnim i srednjim školama Preporod Željko Stipić za Index je rekao da se u javnosti stvorio krivi dojam i da su zapravo održali svega 4 do 5 sastanaka s vladom vezano uz njihov jedini zahtjev - povećanje koeficijenta.

Plaće bi porasle za 300 kuna

Naime, sindikati su krenuli u štrajk jer im vlada odbija povećati koeficijent za 6,11 posto, čime bi im plaće u prosjeku porasle za 600 kuna bruto, što iznosi 300 kuna neto.

Vlada je u postupku mirenja početkom listopada sindikatima ponudila uvođenje posebnog dodatka za prosvjetu od ukupno četiri posto prema modelu - tako da bi im se dva posto isplaćivalo već od 1. listopada ove, a drugih dva posto od 1. lipnja iduće godine.

Sindikati su to odbili pa je premijer Andrej Plenković najavio rast osnovice svim zaposlenima u javnim i državnim službama od 6,12 posto od iduće godine (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, policija, carina, državni uredi i ministarstva itd.), a naknadno je uz to prosvjetarima ponuđen rast koeficijenta za dva posto nakon 30. lipnja iduće godine ako vlada u međuvremenu ne korigira Uredbu o koeficijentima u javnim službama.

"Imali smo puno manje sastanaka nego što se stekao dojam"

Vlada je taj rast koeficijenata potom preinačila u dodatak od dva posto od istog datuma, što je sindikatima bila još gora ponuda jer bi tim dodatkom ostvarili manji rast nego što bi ga imali povećanjem koeficijenta.

"U više od mjesec dana štrajka školski sindikati su imali samo 4 do 5 sastanaka vezano za pregovore o koeficijentima iako se u javnosti stekao dojam da ih je bilo više. No ostalo su bili sastanci vezano uz povećanje osnovice. Ne razumijem zašto je bilo toliko malo sastanaka. Uz sve to, sastanci su bili nepripremljeni, neučinkoviti, bila su najobičnija kupovina vremena. To je dosta ružno, stječe se dojam da vladu nije briga što štrajk toliko traje. Najviše me užasnulo što je vlada rekla da sastanci nisu više održavani jer su oni imali važnijeg posla", rekao je Stipić.

Pita se kakav drugi posao je mogao biti važniji od toga da se ne postigne dogovor sa sindikatima kako bi štrajk mogao prestati i da se djeca vrate na nastavu.

"Tu se vidi odnos vlade prema štrajku i njihova ležernost prema rješavanju problema. Oni kao da ne priznaju da je to neki problem, ako nešto optužuje premijera, onda ga to optužuje. Razgovori sa sindikatima su krenuli od razgovora s premijerom, potom ministrima, da bi zadnji sastanak imali s predstojnikom ureda premijera. Trebalo je biti obrnuto, trebali su pokazati da uvažavaju problem pa smo tako trebali na kraju imati sastanak s vrhom vlade, odnosno premijerom", rekao je Stipić za Index.

"Štrajk jako puno košta"

Uz sve to, ističe Stipić, treba uzeti u obzir i koliko štrajk košta.

"Samo jedan dan štrajka na razini plaća učitelja košta 30 milijuna kuna bruto, a koliko još iznosi prijevoz učenika. 400 milijuna kuna za godinu ide na prijevoz, što znači da 2,28 milijuna kuna dnevno košta prijevoz učenika, uz to i prijevoz nastavnika stoji nekoliko stotina milijuna kuna godišnje tako da je riječ o velikim iznosima", rekao je Stipić.

Na pitanje zašto vlada toliko uporno odbija povećati koeficijent, Stipić je rekao kako se nikad nije raspravljalo o koeficijentu.

"Plaću čine osnovica, koeficijent i dodatak na plaću. Sindikati vladaju osnovicom kroz temeljni kolektivni ugovor, a dodacima kroz granske kolektivne ugovore, koeficijent je jedini pod ingerencijom vlade i zato vlada teško pristaje na koeficijent jer bi to bi ojačalo poziciju sindikata, koji bi tad ovladali plaćama. Zato su skloniji povećanju plaće kroz povećanje osnovice i kroz dodatke", kazao je Stipić.

Što očekuje nakon današnjeg prosvjeda

Na pitanje očekuje li nakon današnjeg prosvjeda dogovor s vladom, rekao je kako bi bio iznenađen da ih vlada ne pozove na dogovor.

"Bio bih stvarno iznenađen da nas ne pozovu, no s druge strane, od vlade se svašta može očekivati", zaključio je Stipić.