SJEVERNA Makedonija izlazi u srijedu na parlamentarne izbore usred rasta broja zaraženih koronavirusom što samo potpiruje međusobne optužbe glavnih suparničkih stranaka.

Pandemija je dodatno naglasila podjele u balkanskoj zemlji u kojoj godinama jedna politička kriza slijedi drugu.

Promjena imena

Na jednoj strani su socijaldemokrati predvođeni bivšim premijerom Zoranom Zaevom koji pokušava naplatiti uspjeh ulaska Sjeverne Makedonije u NATO i dobivanje zelenog svjetla za početak pregovora o članstvu s EU.

Njegovi krajnje desni rivali u VMRO-DPMNE tvrde da je cijena promjene imena bila prevelika.

Makedonija je prošle godine promijenila ime u Sjeverna Makedonija kako bi okončala desetljećima dug spor s Grčkom koja tvrdi da ima ekskluzivna prava na ime Makedonija za svoju sjevernu pokrajinu.

Debate o identitetu bile su u središtu politike do prije nekoliko mjeseci, ali pandemija je promijenila igru. Obje strane međusobno se sad optužuju za novi porast slučajeva koronavirusa.

Umrlo više od 375 ljudi od koronavirusa

Proteklih šest mjeseci zemljom upravlja tehnička vlada s članovima obje stranke. Privremena vlada na vlasti je od raspuštanja parlamenta i trebala je potrajati do izbora u travnju. Izbori su, međutim, zbog pandemije pomaknuti na srpanj, ali je, paradoksalno, zaraza sad raširenija. Zbog toga bi odaziv birača mogao biti manji.

"Neću glasati", rekao je 38-godišnji Slobodan Katuševski iz Skoplja.

"Kažu da je to sigurno kao odlazak u trgovinu, samo što u trgovinu moram, a glasati ne moram", dodao je. 

Nakon što je prvi val suzbijen do sredine svibnja, ponovno su izbile nove zaraze i porasle od jednoznamenkastih brojeva do preko 150 slučajeva dnevno. Ukupno ih je gotovo 8000 zaraženih. 

Više od 375 ljudi umrlo je od koronavirusa u zemlji s oko dva milijuna stanovnika, čime je Sjeverna Makedonija druga po broju smrtnih slučajeva na zapadnom Balkanu iza mnogo veće Srbije. Zdravstvene vlasti izdale su posebne protokole za izbore, uključujući dva dana glasanja za zaražene pacijente i nemoćne.

Ucjena

Ankete javnog mnijenja glavnim političkim strankama predviđaju osvajanje manje od četvrtine glasova birača.

Demokratska stranka za integraciju (DUI) koja predstavlja etničke Albance posljednjih godina igrala je ključnu ulogu u formiranju vlade i sudjelovala je u vlasti 16 godina. 

Ove godine imaju novi zahtjev. Žele premijera iz svojih redova u zamjenu za savez.

Slogan izborne kampanje im je "Zašto ne?"

Albanska manjina, koja čini četvrtinu populacije Sjeverne Makedonije, dugo se žalila na socijalnu i ekonomsku diskriminaciju.

Neki kritičari optužuju DUI da igra na kartu etničkog identiteta kako bi odvukla pažnju od svoje mutne političke platforme i optužbi za ucjenu. 

I Zaev, koji je koalirao s manjom albanskom strankom, a i njegov oporbeni suparnik Hristijan Mickoski, odbacili su zahtjev DUI-a i ocijenili ga "ucjenom". 

Prisluškivanje 

Zaev obećava da će se fokusirati se na popravak gospodarstva u zemlji s prosječnom plaćom od 420 eura što mnoge mlade tjera u inozemstvo.

"Mi smo članica NATO-a i počinjemo pregovore s EU. Sad ćemo kod kuće poraditi na gospodarstvu", rekao je Zaev nedavno na televiziji.

Bivši premijer upozorava da će pobjeda VMRO-DPMNE značiti povratak mračnih dana bivšeg moćnika Nikole Gruevskog koji je bio premijer od 2006. do 2016.

Nakon toga je pobjegao u Mađarsku kako bi izbjegao kaznu zbog korupcije. 

No i socijaldemokratski tabor suočava se s optužbama za ucjenu. 

Tajanstvene audio i videosnimke prisluškivanja koje diskreditiraju obje glavne stranke šire se društvenim mrežama.

Analitičari kažu da je teško znati kako će prljava kampanja utjecati na neodlučne birače, od kojih bi neki mogli ostati kod kuće.

"Mislim da će konačni ishod izbora biti neizvjestan do samog kraja", rekao je politički analitičar Ljupčo Petkovski.