SREĆKO SLADOLJEV jedan je od najpoznatijih protivnika cijepljenja u Hrvatskoj, ujedno i čovjek koji je širio lažne vijesti nakon smrti zagrebačkog ginekologa Marija Kernera, tvrdeći da je preminuo od covida. Sladoljev je na Facebooku napisao da je od prijateljice čuo da se dr. Kerner cijepio protiv covida (što nije točno) te sugerirao da je moguće da je preminuo zbog cjepiva. To je, ponovimo, laž jer se dr. Kerner nije cijepio protiv covida.

No, zbog toga Sladoljev ne može kazneno odgovarati za širenje lažnih vijesti, nego može biti samo prekršajno kažnjen iznosom do 800 kuna.

> Srećko Sladoljev širi laži o smrti zagrebačkog ginekologa

> Liječnička komora o izjavi Sladoljeva: Ne pamtimo ovakav nemoralan postupak

"Iz Kaznenog zakona je 2011. godine izbačeno kazneno djelo širenja lažnih vijesti i glasina koje uznemiravaju javnost, tako da ono više ne postoji u Kaznenom zakonu. Ovdje govorimo o prekršaju na kojeg se odnosi članak 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ovo nije slučaj da se alarmiraju službe pa se ne može ni postupati prema Kaznenom zakonu", rekao je za Index odvjetnik Antonio Volarević.

"Kazna zatvora do tri godine samo ako se uzbune javne službe"

Kaznena odgovornost propisana je samo u slučaju ako bi se, navodi, lažno uzbunile javne službe koje osiguravaju red ili pružaju pomoć u događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe. To u ovom slučaju, kaže, nije riječ.

Naime, članak 316. Kaznenog zakona, koji se odnosi na djelo lažne uzbune, razlikuje se od prekršaja širenja lažnih vijesti po tome što je za njega potrebno da objava uzbuni javne službe poput policije, a ne širu javnost.

Članak 316. kaže: "Tko lažno obavijesti policiju ili drugu javnu službu koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine."

Taj se članak može primijeniti primjerice u slučaju lažne dojave o kršenju samoizolacije, ali ne i zbog širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama.

Za širenje lažnih vijesti osoba se može samo prekršajno kazniti prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, i to članku 16., kako nam je rekao odvjetnik Volarević.

Za širenje lažnih vijesti moguća kazna od 50 do 200 DEM

U članku 16. navedenog Zakona stoji da će se onaj tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remete mir i spokojstvo građana za prekršaj kazniti novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.

Zakon kojim je propisan taj prekršaj uz manje izmjene na snazi je od 1977. godine te su u njemu i danas novčane kazne propisane u njemačkim markama, a kazne preračunate u kune danas iznose od 200 do 800 kuna.

Za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa i nakon potresa u Zagrebu društvene mreže bile su pune lažnih informacija o načinima širenja, zaštiti i oboljelima od virusa te informacija kojima se upozoravalo kad i na kojem mjestu će se dogoditi sljedeći potres, iako potrese nije moguće predvidjeti.

DORH je 24. ožujka 2020. godine objavio priopćenje u kojem navodi da je sva županijska i općinska državna odvjetništva uputio da temeljito i neodložno postupaju te otkrivaju kaznena djela lažne uzbune te prekršaje širenja lažnih i uznemiravajućih vijesti.

DORH nakon potresa i početka pandemije pokrenuo izvide

"Zbog neodgovornog ponašanja većeg broja građana koji ne poštuju upute i mjere Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i drugih nadležnih tijela u cilju sprječavanja širenja koronavirusa, kao i plasiranja neistinitih informacija kojima se širi neopravdani strah i panika kod građana u uvjetima pandemije virusa COVID-19 te posljedica potresa u Zagrebu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uputilo je sva županijska i općinska državna odvjetništva da temeljito i neodložno postupaju sukladno odredbama članka 38. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku i članka 35. Zakona o državnom odvjetništvu radi otkrivanja i procesuiranja počinitelja kaznenih djela širenja i prenošenja zarazne bolesti iz članka 180. Kaznenog zakona te odgovarajućih prekršaja, kao i počinitelja kaznenih djela lažne uzbune iz članka 316. Kaznenog zakona i podredno prekršaja širenja lažnih i uznemiravajućih vijesti iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Državna odvjetništva trebaju poduzimanje državnoodvjetničkih radnji i mjera koordinirati s nadležnim policijskim upravama i drugim državnim tijelima mjerodavnim za otkrivanje i prijavljivanje prekršaja i kaznenih djela i njihovih počinitelja", stajalo je u priopćenju DORH-a.

Index je poslao upit DORH-u hoće li postupati u slučaju širenja lažne vijesti Srećka Sladoljeva, a odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo. Upit smo poslali i policiji te ćemo ga objaviti kad nam odgovore.

Ministarstvo pravosuđa za Index: Ne možemo ocjenjivati činjenične okolnosti konkretnog slučaja

Tražili smo odgovor i od Ministarstva pravosuđa oko Sladoljeva i širenja lažnih informacija.

"Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe kako nije ovlašteno ocjenjivati činjenične okolnosti konkretnog slučaja radi njihovog podvođenja pod zakonski opis određenog prekršaja ili kaznenog djela. U kontekstu Vašeg upita slobodni smo generalno ukazati da kazneno djelo lažne uzbune iz članka 316. Kaznenog zakona, kažnjivo kaznom zatvora u trajanju do tri godine, predstavlja lažno obavještavanje policije ili druge javne službe koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe.

Izmišljanje ili širenje lažnih vijesti kojom se remeti mir i spokojstvo građana je u sferi prekršajne odgovornosti, odnosno kažnjivo je kao prekršaj kroz Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koji Zakon je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova", odgovorili su Indexu iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

"Širenje lažnih vijesti koje bi mogle dovesti do uznemirenosti građana je prekršaj"

Ana Kordej, načelnica Sektora za propise kaznenog prava, prije nekoliko je mjeseci gostujući na N1 komentirala širenje lažnih informacija tijekom epidemije koronavirusa i kako se protiv toga boriti.

"Prije svega apeliramo na samu odgovornost, tek nakon toga možemo razgovarati o prekršajnoj ili kaznenoj odgovornosti. Širenje lažnih vijesti koje bi mogle dovesti do uznemirenosti građana je prekršaj protiv javnog reda i mira, za to je zapriječena novčana kazna, ali i alternativno kazna zatvora do 30 dana. Ukoliko bi se lažno uzbunile javne službe, to bi bilo kazneno djelo sa zapriječenom kaznom i do tri godine zatvora", rekla je Kordej osvrnuvši se na širenje lažnih vijesti u ovoj kriznoj situaciji.

Na pitanje jesu li sankcije preblage te razmišlja li se o pojačavanju kazni, Kordej kaže da je to stvar policije i državnog odvjetništva kao ovlaštenih tužitelja za prekršajna i kaznena djela.

"Ministarstvo nema uvida u te stvari, no uvjerena sam da oni rade sve da se pronađu i sankcioniraju počinitelji. Ministarstvo pravosuđa prati situaciju, uvijek postoji mogućnost promjene propisa i pooštravanja kazni ako se to pokaže kao mjera koja je potrebna", rekla je Kordej.