Foto: FAH

SLOVENSKI parlament u srijedu je na izvanrednoj sjednici punih šest sati raspravljao o tzv. "bankarskoj rupi", odnosno odgovornima za nenaplative kredite u državnim bankama koje su olako davale prije financijske krize zbog čega su prije tri godine morale biti sanirane s preko 4 milijarde eura javnih sredstava.

Izvanrednu sjednicu o toj temi tražila je oporba koja želi da se odgovorni kazne, ali obvezujući zaključci za vladu koje su predlagali na kraju nisu prihvaćeni.

Ministar pravosuđa Goran Klemenčič izjavio je da je dobro da se o toj temi raspravlja, ali su predstavnici vlade većinom upozoravali na to da se ne treba previše baviti prošlom situacijom nego se usmjeriti na bolju regulativu i kontrolu banaka i njihovih uprava.

Za razliku od Islanda koji nije u Europskoj uniji, pa je nakon kraha svojih banaka mogao proglasiti njihov stečaj i blokirati otplaćivanje bankarskih dugova i sudski osuditi odgovorne u bankama, Slovenija je u EU, a onima koji se u upravama obično navode kao krivci za "bankarsku rupu" na sudu treba dokazati da su pretjeranim kreditiranjem imali namjeru oštetiti banku, što je teško, kazao je državni tužitelj Harij Furlan.

Nužna bolja regulacija

Većina je iznijela mišljenje da je potreban sustav bolje regulative i kontrole financijskog sektora, ali i pokretanje profesionalne i odštetne a ne samo kaznene odgovornosti za već poznate slučajeve malverzacija s kreditima u bankama u prošlosti.

Za razliku od više nekad poznatih političkih i direktorskih imena koja su suđena za "tajkunsku privatizaciju", a neki dobili i zatvorske kazne, u Sloveniji procesi protiv odgovornih za malverzacije u bankama nisu završili do sada nijednom osuđujućom presudom, a optuženi se uglavnom brane da su preveliki krediti davani u vrijeme kreditne ekspanzije i visokog kreditnog rejtinga koje su pred početak krize imale Slovenija i njene banke, te priznaju da odobreni zajmovi nisu bili osigurani potrebnim jamstvima, što je na kraju morala pokriti država.