EUROPA se bori s drugim valom epidemije koronavirusa, stope zaraze rastu širom kontinenta, vlasti nameću stroge mjere, a gospodarstva se gase. Ipak, postoji tračak nade - čini se da virus u prosjeku ubija manje ljudi.

Najnoviji podaci o zaraženima i preminulima iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da, unatoč značajnom porastu novozaraženih koronavirusom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i drugim europskim zemljama, smrtnost ne raste jednakom brzinom.

"Stopa smrtnosti je pala. U Velikoj Britaniji možemo vidjeti kako se spušta od lipnja do najniže točke u kolovozu. Naša je trenutna procjena da se stopa smrtnosti od infekcija malo povećava, ali nije došla ni blizu onoga gdje smo bili i to se vjerojatno neće dramatično promijeniti ako ne vidimo stvarno iznenađujuće povećanje broja smrtnih slučajeva", rekao je za CNN Jason Oke, viši statističar s Oxfordovog odjela za primarnu zdravstvenu zaštitu. 

Oke je zajedno s kolegom Carlom Heneghanom i zdravstvenim ekonomistom Danielom Howdonom pratio stope smrtnosti od koronavirusa. 

Njihova istraživanja pokazuju da je na kraju lipnja stopa smrtnosti bila tek nešto ispod 3% u Velikoj Britaniji. Taj broj je do kolovoza pao na 0,5%, a sad iznosi otprilike 0,75%. 

Niža stopa smrtnosti nije svojstvena samo Europi 

U New Yorku je stopa smrtnosti osoba hospitaliziranih zbog bolesti povezanih s koronavirusom također u padu, pokazuje istraživanje tima znanstvenika s NYU-a.

Najočitiji razlog manjeg broja mrtvih je dob zaraženih. Prvi val pandemije posebno je pogodio starije ljude u Europi, virus se širio bolnicama i domovima za njegu. Međutim, to se tijekom ljeta promijenilo, a virus je počeo cirkulirati među mladima koji odlaze u restorane, barove i druga javna mjesta.

Podaci ECDC-a pokazuju kako se srednja dob zaraženih diljem Europe smanjila s 54 (u razdoblju od siječnja do svibnja) na 39 u lipnju i srpnju. 

Stariji ljudi suočeni su s mnogo većim rizikom od težih simptoma u slučaju zaraze koronavirusom i jasno je da će zaraza u domu za starije biti puno smrtonosnija od one u studentskom domu. 

Podaci koje su prikupili znanstvenici s London School of Economics pokazuju da se u prosjeku 46% svih smrtnih slučajeva zaraze koronavirusom u 21 zemlji dogodilo upravo u domovima za starije. 

Osim toga, otkrili su da je u nekoliko zemalja, uključujući Belgiju, Irsku, Španjolsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, udio žitelja domova za starije i nemoćne čija je smrt povezana s koronavirusom, u nekim slučajevima bio veći od 4%. 

Ukupna stopa smrtnosti je pala, ali to ne znači da je virus sam po sebi postao manje smrtonosan. Ako se opet počne širiti među starijima, stopa će možda još jednom porasti, a to se već i događa u nekim zemljama. 

"Virus covid-19 je vrlo stabilan i uopće ne mutira. Varijacije u težini bolesti covid-19 stvarno su posljedica individualnih imunoloških odgovora domaćina - pritom uključujući dob, spol, etničku pripadnost i postojeće zdravstvene tegobe", rekao je dr. Julian Tang, klinički virolog i počasni izvanredni profesor na Sveučilištu Leicester. 

Kvalitetnije liječenje 

Demografski pomak je možda pridonio smanjenju broja preminulih, ali stručnjaci sumnjaju kako je drugi čimbenik činjenica da su zdravstveni radnici sada iskusniji u radu s pacijentima zaraženima covidom-19. 

"Iako je covid-19 užasna bolest, naši napori na poboljšanju liječenja vjerojatno djeluju", rekla je dr. Leora Horwitz, izvanredna profesorica na NYU. 

Horwitz i njezin tim otkrili su kako je smrtnost među hospitaliziranim osobama pala s 25,6% u ožujku na 7,6% u kolovozu. 

Promijenio se i način liječenja oboljelih od koronavirusa. Respiratori, koji su se intenzivno koristili u ranoj fazi pandemije, danas se koriste manje zbog toga što mogu ozlijediti pluća zaraženih. Umjesto korištenja respiratora, pacijente se polaže licem prema dolje, na trbuh kako bi se povećala količina kisika koja ulazi u pluća. 

Veće šanse za preživljavanje 

Britanski revizijski i istraživački centar za intenzivnu njegu otkrio je kako su pacijenti zaraženi covidom-19 liječeni u jedinicama za intenzivnu njegu u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj, nakon 1. rujna imali puno veće šanse za preživljavanje od onih koji su u bolnicu pristigli prije tog datuma - 12% pacijenata umrlo je od početka rujna, a između početka pandemija i kraja kolovoza umrlo je njih 39%. 

Iako još uvijek ne postoji lijek za koronavirus, postoje neke mogućnosti liječenja koje pomažu određenim pacijentima. 

Američka uprava za hranu i lijekove odobrila je antivirusni lijek remdesivir za liječenje infekcije koronavirusom. 

Ranije ovoga mjeseca, globalna studija koju je sponzorirala Svjetska zdravstvena organizacija, otkrila je kako remdesivir nije pomogao pacijentima da prežive ili se čak brže oporave. Međutim, američka studija pokazuje kako je lijek nekim pacijentima skratio vrijeme oporavka za trećinu. 

Steroid deksametazon koji se koristi za neke od najtežih slučajeva može povećati šanse za preživljavanje. 

Znanstvenici također razmatraju terapije monoklonskim antitijelima - radi se o vrsti terapije koju je uz remdesivir i deksametazon primio američki predsjednik Donald Trump. 

Problemi s podacima i testiranjem 

Iako se niže stope smrtnosti doimaju ohrabrujućima, važno je uzeti u obzir neke druge faktore. Smrtnost od covida-19 računa se kao broj umrlih od ukupnog broja prijavljenih infekcija - dakle, podaci o smrtnosti su točni samo ako brojevi zaraženih prikazuju stvarno stanje. 

To gotovo sigurno nije bio slučaj početkom pandemije kada testiranje nije bilo široko dostupno, a testirani su samo oni koji su bili ozbiljno bolesni. 

"Ako testirate samo simptomatske slučajeve, moguće je podcijeniti broj zaraženih ako se radi o velikom udjelu asimptomatskih zaraza", rekao je Tang dodajući kako neke studije sugeriraju da i do 60% do 70% slučajeva zaraze covidom-19 mogu biti asimptomatski. 

Rekao je kako glavna opasnost leži u tome da intenzivnija testiranja mlađe populacije mogu prikriti stope smrtnosti kod starijih osoba ili osoba koje imaju komorbiditete. "Starije osobe i ranjivi i dalje će umirati od komplikacija povezanih s koronavirusom, ali to se možda neće primijetiti ako se sve dobne skupine testiraju istom mjerom", zaključio je Tang. 

Stopa smrtnosti značajno se razlikuje od zemlje do zemlje. 

Prema podacima sa Sveučilišta Johns Hopkins, smrtnost među 20 najugroženijih zemalja sada se kreće od 10% u Meksiku do 0,8% u Češkoj, piše CNN. 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.