ŠPANJOLCI su u nedjelju ujutro počeli izlaziti na birališta u vjerojatno najneizvjesnijim izborima u posljednja četiri desetljeća nakon kojih se očekuju dugotrajni pregovori o sastavljanju koalicijske vlade.

Oko 37 milijuna stanovnika s pravom glasa izabrat će 350 zastupnika u parlamentu, no prema anketama niti jedna stranka neće dobiti 176 mjesta potrebnih za samostalno formiranje vlade.

Lijevi centar Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE), aktualnog premijera Pedra Sáncheza, na vlasti je od lipnja nakon izglasavanja nepovjerenja prethodnoj konzervativnoj vladi. No nakon što u veljači u parlamentu nije usvojen proračun za ovu godinu Sánchez je sazvao prijevremene izbore.

Birališta su otvorena u nedjelju u 9 sati te se zatvaraju u 20 sati.

Ranije objavljene ankete pokazale su da bi Sanchezov PSOE mogao dobiti najviše glasova, ali nedostatno za samostalno sastavljanje vlade.

Još četiri stranke - desni centar Narodna stranka (PP), stranka centra Građani (Ciudadanos), lijevi Podemos i desni Vox - nadaju se rezultatu kojim bi mogle sudjelovati u vlasti.

Bit će teško dogovoriti koaliciju vladu

Koalicijsku vladu bit će teško dogovoriti, upozoravaju izjave stranačkih lidera iz predizborne kampanje.

U Španjolskoj su se u posljednja četiri desetljeća na vlasti izmjenjivali  PSOE i PP.

Posljednje ankete pokazuju kako četiri od deset birača još uvijek ne znaju kome dati svoj glas. Posebno nepredvidiv će biti rezultat desne stranke Vox, koja je početkom godine ostvarila neočekivano i povijesno visok rezultat na regionalnim izborima u južnoj pokrajini Andaluziji. Protiveći se nezavisnosti Katalonije i velikom dolasku migranata ta stranka, označena kao „krajnja desnica“, a koja sebe smatra samo desnicom, mogla bi biti prva s tog spektra koja će ući u parlament nakon gotovo četiri desetljeća. Na to ukazuju sve ankete.

S obzirom da nije izgledno brzo formiranje vlade, rezultati i pregovori utjecat će na lokalne i regionalne izbore u Španjolskoj zakazane za 26. svibnja, kada se održavaju i izbori za Europski parlament. Osim toga većina stranaka se suočava s velikim internim promjenama ili imaju nove lidere, što znači da bi moglo biti značajnih promjena u strategiji i savezništvima.

Osim 350 zastupnika u parlamentu (El Congreso) Španjolci će u nedjelju birati i 208 zastupnika u senatu (El Senado), tijelu koje predstavlja teritorij, odnosno pokrajine, i kojim od 2011. godine dominira konzervativna Narodna stranka (PP).

Kampanja o identitetu i vrijednostima

Predizborna kampanja se centrirala na identitet i vrijednosti, ostavivši gospodarstvu sekundarnu ulogu. To je zadnji put viđeno prije gospodarske krize u zemlji započete 2008. godine.

Sve se velike stranke međusobno optužuju za korupciju, dok je gospodarstvo ostalo u drugom planu njihovih rasprava. Ove godine bi španjolsko gospodarstvo trebalo rasti po stopi od 2,2 posto.

U posljednje tri godine Španjolska je imala manjinske vlade konzervativaca, a onda i socijalista, što je prema mišljenju Bruxellesa odgodilo strukturne gospodarske reforme. Barem one koje bi htjela Europska komisija, izvršno tijelo EU-a.

Premda su socijalisti uveli mjere poput povećanja iznosa mirovina i minimalne plaće, nisu uspjeli progurati proračun kroz parlament. On nije dobio dovoljan broj glasova pa se sada nastavlja proračun iz 2018. Time stoga nisu stupila na snagu povećanja nekih poreza kojima bi Španjolska dodatno smanjila proračunski deficit, iako se on lani nalazio na 2,48 posto BDP-a, što je ispod 3 posto na kojem inzistiraju u Bruxellesu.