KOLAPS ZDRAVSTVA

Splitskoj bolnici nedostaje 150 sestara, a ne mogu ih toliko zaposliti. Zašto?

Splitskoj bolnici nedostaje 150 sestara, a ne mogu ih toliko zaposliti. Zašto?
Foto: Davor Puklavec/Pixsell

U KBC-u Split u ovom trenu nedostaje čak 150 medicinskih sestara, što nam je potvrdila glavna sestra bolnice Marija Grančić. Početkom travnja raspisali su natječaj za zapošljavanje 42 sestre, a od izvora iz bolnice doznajemo da nemaju proračun za zaposliti 150 sestara koliko im je potrebno. Da bi to mogli, Ministarstvo zdravstva bi im moralo povećati budžet, a to, kako nam kažu dobro upućeni, nije moguće. Zato zapošljavaju selektivno pa planiraju uskoro raspisati još jedan natječaj za sestre.

Poslali smo upit Ministarstvu zdravstva zašto im ne mogu odobriti budžet za zapošljavanje potrebnog broja sestara, a odgovor ćemo objaviti kad i ako ga dobijemo.

Natječaj raspisan u travnju, a kandidati još nisu ni pozvani na razgovore

Kandidati za posao koji su se u travnju prijavili na natječaj za medicinske sestre u KBC-u Split, međutim još nisu pozvani na razgovore, a doznajemo kako je razlog tome spora administracija i činjenica da KBC Split još uvijek nema bolnički informatički sustav pa sve rade ručno tako da im to dodatno usporava proces zapošljavanja. Kadrovska, kako nam kažu izvori iz bolnice, trenutno mora obraditi 30 natječaja za razna zapošljavanja, a imaju samo 4 zaposlenih koji rade u spomenutom odjelu.

Pitali smo glavnu sestru Mariju Grančić zašto tako sporo ide proces zapošljavanja.

"KBC Split je ogromna zdravstvena ustanova i svaki mjesec raspisujemo natječaje za zapošljavanje koje obrađujemo u skladu sa svojim mogućnostima", rekla nam je Grančić.

Na svakom odjelu nedostaju po dvije do tri sestre

Izvori iz bolnice nam pak opisuju kako ide proces zapošljavanja kod njih. Prvo Upravno vijeće bolnice donosi odluku za prijem djelatnika, a potom im Ministarstvo zdravstva to treba odobriti i to u prosjeku traje 15-ak dana. Zatim se raspisuje natječaj koji traje 10 dana, zatim ide obrada informacija i onda se kandidate zove na razgovore. Neke bolnice, kažu nam izvori, uopće ne zovu kandidate na razgovore već automatski zaposle određen dio koji zadovoljava uvjetima natječaja. No oni žele obaviti razgovore sa svima kako bi utvrdili tko je najbolji kandidat za posao.

Na svakom odjelu nedostaju od dvije do tri sestre, a najteže je na intenzivnoj, gdje leže akutni pacijenti, te u dnevnoj bolnici gdje se liječe svi kronični bolesnici. Međutim bolnica nema novaca za zaposliti toliki broj sestara odjednom već zapošljavaju određen broj sestara s vremena na vrijeme.

Zbog nedostatka osoblja, njihove medicinske sestre i tehničari primorani su odrađivati prekovremene sate, a samim time zbog iscrpljenosti i premorenosti se razbolijevaju te odlaze na bolovanja.

Istovremeno, mlade sestre koje su primljene na neodređeno, vrlo brzo nakon toga zasnuju obitelj te odlaze na porodiljni. To je problem koji imaju sve bolnice u Hrvatskoj, a Split je posebno specifičan jer je sezona pred vratima i ta bolnica ima daleko više posla ljeti nego ostale bolnice u zemlji.

O tome kako funkcionira KBC Split razgovarali smo s Marijom Grančić, glavnom sestrom bolnice i ujedno pomoćnicom ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite.

"KBC Split je strateški najvažnija zdravstvena ustanova u južnom pojasu Hrvatske (od Istre do Dubrovnika uključujući otoke) prema kojoj gravitira više od milijun ljudi u vrijeme turističke sezone. Godišnje se kod nas hospitalizira više od 47.000 bolesnika kojima zdravstvenu njegu pružaju kvalificirane i educirane medicinske sestre. I u dnevnim bolnicama se liječi veliki broj bolesnika i pružaju se dijagnostičko terapijski postupci, a najveća složenost i zahtjevnost je u zbrinjavanju životno ugroženih bolesnika", rekla nam je Marija Grančić.

Ističe kako u KBC-u Split nedostaje oko 150 medicinskih sestara srednje stručne spreme.

Na svakom odjelu fale 2 do 3 sestre

"Rekla bih da na svakom odjelu nedostaje od dvije do tri medicinske sestre da bi kvaliteta zdravstvene njege kojoj težimo bila na nivou standarda zemlja EU. Mi raspisujemo natječaje za radna mjesta temeljem dinamike odlazaka djelatnika u mirovinu, prekida radnog odnosa i izostanaka zbog dugih bolovanja i bilo bi poželjno da postupak zapošljavanja traje što kraće. Bez obzira na cjelokupnu situaciju u zdravstvu, u KBC-u Split imamo pozitivni trend zapošljavanja zahvaljujući razumijevanju Ministarstva zdravstva", istaknula je Grančić.

Prema njenim riječima, zbog nedostatnog broja medicinskih sestara dolazi do generiranja sati prekovremenog rada, a posljedično i povećane stope bolovanja.

Medicinske sestre koje su, navodi, primljene na neodređeno radno vrijeme, vrlo brzo odlaze na trudnička bolovanja/porodiljski dopust, što pridonosi većoj stopi bolovanja i broja prekovremenih sati.

"Nedostatak za odsutne djelatnike nastojimo odmah popuniti. Dodatno otežava činjenica da srednja Zdravstvena škola na godišnjoj razini upisuje 2 razreda smjer medicinska sestra, dok su stvarne potrebe daleko veće", rekla je Grančić.

Budući da smo pisali kako u nekim bolnicama u Hrvatskoj nema baš interesa za oglase koje objavljuju bolnice za zapošljavanje medicinskih sestara, pitali smo ju kako je kod njih. Međutim, kako nam je rekla, oni taj problem nemaju jer još uvijek ima dosta zainteresiranih za taj posao u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Na posljednjem natječaju koji su raspisali za prijam 42 medicinske sestre i medicinskih tehničara, javilo im se 120 ljudi, no ne mogu sve zaposliti jer bolnica nema novaca. Nadaju se da će veliki odaziv biti i nakon završetka školske godine kad će raspisati novi natječaj za zapošljavanje, jer se tad nadaju da će se javiti mlade sestre koje su završile srednju medicinsku godinu.

Nemaju problema s odlaskom sestara u inozemstvo, ali im zato odlaze kod privatnika

Oni nemaju problema s odlaskom sestara u inozemstvo pa ih je tako, prema njenim riječima, vani otišlo raditi samo pet, šest, s tim da su se neke i vratile. Međutim, njima se pojavio novi problem, a to je da im medicinske sestre daju otkaz kako bi otišle raditi u privatne klinike i ordinacije. Privatnici im nude bolje uvjete rada, a primaran razlog zbog kojih odlaze raditi kod njih je veća plaća.

"To je u zadnje vrijeme dosta učestalo, evo u par mjeseci mi je šest sestara otišlo raditi kod privatnika. Uvijek je prvi motiv novac, dobiju bolje plaće, a sad koliko to ostane dosljedno, ja to ne znam", rekla nam je.

Navodi i još jedan problem, a to je da medicinske sestre koje imaju završene fakultete i visoku stručnu spremu (VSS) nisu adekvatno plaćene, odnosno nije im priznat koeficijent kao za VSS, već su plaćene kao i one sa završenom srednjom.

"Na žalost uredba vlade je takva, a nadamo se da će se to promijeniti jer kako je medicina razvijena te je tehnologija napredovala, promijenilo se pristup liječenju. Dijagnostika je napredovala i dirigira puno smjernica, novih učenja, pa naše sestre žele biti sve obrazovanije, primorane su učiti kako bi išle u korak s vremenom i zato ih danas dosta završava fakultete. Medicinske sestre u svom poslu preuzimaju sve više odgovornosti i to treba vrednovati", smatra Marija Grančić.

"Uvoz radne snage se nije pokazao kao rješenje"

Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, za Index je rekla kako već godinama upozoravaju na problem nedostatka medicinskih sestara, čak i prije nego je krenuo masovni egzodus Hrvata.

Tvrdi kako zbog toga ispaštaju ne samo zaposlene medicinske sestre već i pacijenti, pogotovo oni koji leže u bolnicama.

"Niz godina upozoravamo na manjak sestara, čak i dok nije bilo odlazaka u inozemstvo, a sad je to poprimilo još teže oblike. Sestre rade u jako teškim uvjetima, smanjen je broj medicinskog osoblja, a iako se maksimalno trudimo da bolesnici to ne osjete, ipak se osjeti. Jedna sestra skrbi o velikom broju bolesnika i to na par katova. To je opterećujuće i za sestru i za bolesnika. Ona ne može istovremeno intervenirati na 5 mjesta, već samo na jedno, pa ostali pacijenti čekaju tako da su i oni nezadovoljni", rekla je Anica Prašnjak za Index.

I ona ističe kako se zbog preopterećenosti sestre razbolijevaju, često, kaže, imaju problema s kralježnicom i zglobovima, te navodi da ne zna kako će sve završiti ako se pod hitno nešto ne promijeni.

Kako motivirati sestre na ostanak u Hrvatskoj?

"Mi smo predlagali da se povećaju upisne kvote za medicinsku školu jer ipak ne odlazi puno njih vani, pa ako ćemo školovati više sestara, više ćemo ih i imati. Predložili smo i da se kroz stipendiranje učenika, pokuša motivirati iste da ostanu raditi u nekoj ustanovi dok ne odrade određeni staž. Srednja medicinska škola danas traje pet godina i roditeljima i učenicima bi stipendiranje zasigurno pomoglo, a i nakon toga bi ih čekao posao. Pomoglo bi i kreditiranje i izgradnja stanova, kao POS-ovih npr. za sestre i liječnike", smatra Prašnjak.

Nada se kako će se povećati i plaće medicinskim sestrama jer se tako ljude može motivirati da ostanu u Hrvatskoj.

Kad se govori o uvozu radne snage, ističe da se nitko ne otima da dođe u Hrvatsku raditi, osim možda stanovnici zemalja koje nisu u EU kao što je BiH, Srbija, Crna Gora. Međutim, kako kaže Prašnjak, ni oni se dugo ne zadržavaju kod nas.

"Oni nam dođu, polože određene ispite i kad dobiju našu licencu onda odlaze recimo u Njemačku, tako da nam ni to nije rješenje. Naš posao je težak. Sestre rade noćne smjene, vikende, blagdane, svakodnevno su izložene pritisku i brizi hoće li im pacijent ozdraviti, hoće li preživjeti. To je jako zahtjevan, odgovoran i težak posao i ljudi trebaju biti nagrađeni materijalno i profesionalno za njega, tek tada ćemo imati dovoljan broj medicinskog osoblja", zaključuje Prašnjak.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara