DIPLOMATSKI odnosi između Japana i Novog Zelanda mogli bi biti ugroženi ako se u Aucklandu postavi spomenik koji simbolizira tisuće žena koje je Japan prisilio na seksualno ropstvo prije i tijekom Drugog svjetskog rata, upozorilo je japansko veleposlanstvo.

Brončani kip prikazuje djevojku koja sjedi pokraj prazne stolice, a Novom Zelandu ga je donirala nevladina organizacija Korejsko vijeće za pravdu i sjećanje kako bi se odala počast žrtvama seksualnog nasilja u ratu.

Ako lokalne vlasti odobre prijedlog na sastanku 28. travnja, spomenik će biti postavljen u korejskom kulturnom vrtu u parku Barry’s Point u Aucklandu.

Morale imati odnose s 10 do 30 muškaraca dnevno

Povjesničari procjenjuju da je između 1932. i 1945. godine čak 200.000 žena, većinom iz Koreje, ali i iz Kine, jugoistočne Azije te manjim dijelom iz Japana i Europe, bilo prisiljeno ili prevareno da radi u vojnim bordelima. Nazivane su "ženama za utjehu", izrazom koji Japan i dalje koristi, iako mu se preživjele protive.

Žene su bile prisiljene na spolne odnose s japanskim vojnicima u improviziranim bordelima blizu bojišnice. Prema svjedočanstvima preživjelih, morale su imati odnose s 10 do 30 muškaraca dnevno u slabo osvijetljenim prostorijama opremljenima samo krevetima. 

Kondomi su se prali i ponovno koristili, uz minimalnu zaštitu od spolno prenosivih bolesti. Liječnički pregledi bili su rijetki, a mnoge su žene postale ovisne o lijeku na bazi žive, poznatom kao 606, koji se koristio za liječenje sifilisa. Prisilni pobačaji bili su česti.

Deseci sličnih spomenika postavljeni diljem svijeta

Japanski veleposlanik u Novom Zelandu Makoto Osawa u dopisu gradskom vijeću Aucklanda upozorio je da bi "nepotrebno poticanje interesa" za tu temu moglo opteretiti ne samo suradnju Japana i Južne Koreje nego i odnose Japana i Novog Zelanda.

Osawa je također naveo da bi činjenica da je vlada 2015. financirala infrastrukturu vrta, poput vode i struje, mogla stvoriti dojam da država podupire postavljanje spomenika.

Neimenovani glasnogovornik japanskog veleposlanstva rekao je za Guardian da bi spomenik mogao izazvati podjele i sukobe unutar japanske i korejske zajednice te dovesti do prekida partnerskih odnosa između gradova u Japanu i Novom Zelandu.

Odnosi Japana i Južne Koreje opterećeni su od početka 1990-ih, kada je prvi put jedna žrtva javno progovorila o svom iskustvu. Prvi "spomenik mira" podignut je u Seulu 2011., a od tada su deseci sličnih spomenika postavljeni diljem svijeta, što je potaknulo Japan da traži njihovo uklanjanje.

Godine 2018. Osaka je prekinula 60-godišnje partnerstvo sa San Franciscom nakon što je taj grad priznao sličan spomenik kao javnu imovinu. Japan je 2020. oštro reagirao i na spomenike u Južnoj Koreji koji su prikazivali tadašnjeg premijera Shinza Abea kako kleči pred mladom ženom. Godine 2025. uklonjen je i spomenik u Berlinu nakon višegodišnjeg spora.

Japan odbija isplatu službene odštete

Japan tvrdi da je pitanje "žena za utjehu" riješeno "konačno i nepovratno" sporazumom iz 2015., kada je vlada Shinza Abea pristala izdvojiti milijardu jena, oko 9 milijuna dolara, za fond za pomoć preživjelima, dok je tadašnja južnokorejska predsjednica Park Geun-hye pristala da se to pitanje ne pokreće na međunarodnim forumima.

Njezin nasljednik Moon Jae-in 2018. praktički je ukinuo taj fond, uz obrazloženje da ne uzima u obzir osjećaje živih žrtava i javnosti. Japanske vlade odbijaju isplatiti službene odštete, tvrdeći da su sva potraživanja riješena mirovnim sporazumom iz 1965. godine.

Japansko veleposlanstvo u Novom Zelandu poručilo je da ne želi negirati niti umanjiti iskustva žena, ali smatra da je spomenik dio "anti-japanskog" pokreta koji želi dodatno politizirati temu. "Ovaj spomenik u drugim zemljama donio je podjele i sukobe, umjesto pomirenja između Japanaca i Korejaca", naveli su.

Novozelandsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Japan službeno izrazio zabrinutost, ali i istaknulo da su spomenici u javnim prostorima pitanje lokalnih vlasti i zajednica.

Podijeljene reakcije

Prijedlog za postavljanje spomenika u Aucklandu izazvao je podijeljene reakcije. Zaprimljene su 672 primjedbe, pri čemu se 51% pojedinaca snažno protivi postavljanju, kao i 13 od 21 organizacije. Među podnositeljima, 36% čine Japanci koji žive na Novom Zelandu, a 34% Korejci.

Podupiratelji smatraju da bi spomenik bio primjeren način da se ukaže na seksualno nasilje, dok protivnici upozoravaju da je riječ o politički osjetljivoj temi.

Odbor za Spomenik mira Aotearoa Novi Zeland, koji surađuje s Korejskim vrtom na postavljanju kipa, poručio je da projekt ima za cilj "priznati nasilje nad djevojkama i mladim ženama" i očuvati sjećanje na sve preživjele.

Predsjednica odbora Rebekah Jaung rekla je da je šokantno što Japan pokušava spriječiti postavljanje spomenika. "Svaka od tih djevojaka i žena, kao i njihove obitelji, imaju vlastite potresne priče, a mnoge preživjele kasnije su kroz aktivizam pokušale vratiti kontrolu nad svojim životima. Ovaj spomenik mali je način da se njihove priče podijele i povežu ljude", naglasila je Jaung.