PRVE financijske efekte jučerašnjeg sporazuma između HDZ-a i HSU-a, u skladu s preuzetim rokova koji obvezuju novu Vladu na poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika, umirovljenici bi mogli osjetiti u drugoj polovici iduće godine, prilikom prvog usklađivanja mirovina.

Dogovoreno uvrštavanje dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinsku osnovicu tijekom prvih 100 dana nove Vlade neće povećati sadašnje mirovine, jer taj dodatak umirovljenici primaju od 1998. godine, na osnovi tzv. malog zakona koji je donijela tadašnja HDZ-ova Vlada.

Primanje dodatka trebalo je biti prekinuto 2002. godine, no koalicijska ga je Vlada nastavila isplaćivati, budući da bi se njegovim ukidanjem najniže mirovine smanjile za 13 posto.

No, koalicijska je Vlada odbila umirovljenički zahtjev za uvrštenjem dodatka u mirovinsku osnovicu, jer bi to povećalo financijske obveze države prema umirovljenicima prilikom usklađivanja mirovina, koje se obavlja dva puta godišnje.

Sadašnju formulu po kojoj se mirovine usklađuju svakih šest mjeseci s polovicom zbroja rasta mirovina i troškova života nova bi Vlada, prema sporazumu HDZ-a i HSU-a, trebala promijeniti u prvih šest mjeseci svoje vladavine.

Mirovine bi se ubuduće trebale usklađivati s rastom plaća dva puta godišnje, a jednom godišnje povećati za porast BDP-a, sve dok mirovine ne dosegnu razinu od 70 posto prosječne plaće.

To znači da bi umirovljenici prvo povećanje mogli primiti u drugoj polovici 2004. godine, prilikom redovnog usklađivanja mirovina, a njihov iznos ovisit će o kretanju plaća u prethodnih šest mjeseci i godišnjem rastu BDP-a.

Prema sporazumu, do siječnja 2005. godine mirovine bi trebale dosegnuti 50 posto prosječne plaće. Po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prosječna mirovina s dodatkom od 100 kuna i šest posto iznosila je u studenome 1.723 kune ili 44 posto prosječne plaće.

Nova Vlada obvezala se u prvih šest mjeseci donijeti zakon o provedbi odluke Ustavnog suda iz 1998. o vraćanju duga umirovljenicima, prema gospodarskim mogućnostima države.

To bi bio treći zakon kojim bi se pokušao vratiti dug umirovljenicima, nakon tzv. HDZ-ovog "malog zakona" iz 1998. i Zakona o vraćanju duga umirovljenicima koalicijske Vlade iz 2000. godine.

Iako preostali dug tek treba izračunati za svakog umirovljenika posebno, predstavnici umirovljenika procjenjuju da se zbog djelomičnog povrata ukupni dug od oko 40 milijardi kuna prepolovio na oko 20 milijardi kuna.

Važna točka stranačkog dogovora odnosi se na izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom 2004. godine.

Kroz izmjene zakona nastojao bi se riješiti položaj osiguranika koji nemaju pravo na drugi mirovinski stup, dakle onih iznad 55 godina, te poboljšati položaj umirovljenika koji su ostvariti pravo na mirovinu u drugim republikama bivše SFRJ, a čije su mirovine daleko ispod prosječne hrvatske mirovine.