SRBIJA će na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu 10. prosinca otvoriti nova poglavlja u pregovorima s EU-om, objavila je u ponedjeljak Radio-televizija Srbije, pozivajući se na diplomatske izvore u EU.

Točan broj poglavlja ovisit će o izvješću Europske komisije (EK) i ocjeni stanja vladavine prava u Srbiji, koje će biti dostavljeno zemljama-članicama početkom studenog, javio je dopisnik RTS iz Bruxellesa.

Austrija je, kao predsjedateljica Unijom, namjeravala u znak dobre volje prema Srbiji u listopadu organizirati međuvladinu konferenciju, na kojoj bi bilo otvoreno poglavlje devet - o financijskim uslugama, ali se od toga odustalo jer je više zemalja članica prethodno tražilo da se prije toga upozna  izvješćem o vladavini prava, navode izvori RTS u Bruxellesu.

Srbija trenutno u proceduri pred radnim tijelima Europskog vijeća ima pet pregovaračkih poglavlja, a Beograd se nada da bi u prosincu mogao otvoriti dva do tri: poglavlje 17 - o ekonomskoj i monetarnoj politici, 18 – o statistici i poglavlje devet o financijskim uslugama.

Članice EU-a odlučit će o suglasnosti za otvaranje novih poglavlja na osnovu izvješća EK-a o napretku Srbije u eurointegracijskom procesu.

Tri poglavlja

Pozivajući se na ocjene poznavatelja tog procesa, RTS navodi da će neka od tri očekivana poglavlja “svakako biti otvorena u prosincu“, uz ocjenu da eurointegracije Srbije i Balkana do sada „ipak nisu doživjele onakav zamah kakav se očekivao kada je objavljena Strategija Europske komisije za Zapadni Balkan“, s 2025. godinom koja je okvirno navedena kao moguća „okvirna perspektiva za članstvo“ u Uniji.

Ta je godina, ocijenio je za RTS eurozastupnik Eduard Kukan, zamišljena „kao poticaj Srbiji i drugima na Balkanu“ kao okvirni datum za članstvo.

Kukan, međutim, kaže kako ima dojam da ta ideja o poticaju Zapadnom Balkanu „pomalo blijedi" i zato bi "svi trebali biti mnogo aktivniji kako bi to zaista učinili realističnim datumom“.

Istodobno, RTS prenosi poruke iz Bruxellesa da mnoge zemlje članice „nisu promijenile stajalište o tempu proširenja“ EU-a nakon što je objavljena strategija za Zapadni Balkan.

„Neke čak stavljaju i dodatne kočnice i dodatno su oprezne zbog izbora za Europski parlament idućeg svibnja, strahujući da bi svaki novi, pa i najmanji korak u proširenju mogle iskoristiti antieuropske snage u svojoj kampanji“, navodi RTS.

Ocjenjuje se, također, da „ni Srbija za sada nije bitno promijenila tempo reformi“ kako bi pokazala „da želi iskoristiti priliku i uskočiti u vlak za članstvo oko 2025. godine“, prenosi RTS europske izvore u Bruxellesu.

Ambiciozni rokovi

Jedna od ocjena je i da su rokovi preambiciozno postavljeni jer bi Srbija, ako računa na članstvo 2025. godine, do 2023. trebala otvoriti i zatvoriti svih 35 poglavlja.

„Sadašnjim tempom od dva poglavlja tijekom jednog predsjedanja EU-a, odnosno četiri nova poglavlja godišnje, bit će potrebno još pet godina samo za otvaranje svih preostalih poglavlja“, prenosi RTS ocjene svojih izvora, podsjećajući da su dosad „otvorena samo ’lakša’ poglavlja“, za koja EU uglavnom nije postavljala mjerila za otvaranje.

Jedan od problema je, kako se navodi, akcijski plan za poglavlja 23 i 24, za koji su „suviše ambiciozno postavljeni rokovi“ za provođenje reformi u području vladavine prava.

Zbog toga je Europska komisija često u situaciji da konstatira kako se Srbija ne drži rokova koje je sama postavila, prenosi dopisnik RTS iz Bruxellesa.

Diplomati u sjedištu EU-a ocjenjuju kako „svako takvo kašnjenje pruža dodatni izgovor skeptičnim državama članicama za sporije otvaranje novih poglavlja“ Srbiji u eurointegracijskom procesu.

Prosinac ove godine bit će „novi test za učinak u reformama Srbije“, ali i za „političku volju država članica EU-a za napredak u proširenju k Balkanu“, ocjenjuje RTS u izvješću iz Bruxellesa.

Beogradski tisak prenio je danas ocjenu europskog povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna da rješenje pitanja Kosova nije jedini preduvjet za članstvo Srbije u Europskoj uniji. On je u intervjuu Večernjim novostima naglasio kako "provođenje reformi u vladavini prava, temeljnih ljudskih prava i dobrog upravljanja čine bit procesa proširenja".