Srbija i Kosovo se svađaju, EU upozorava: "Na Balkanu bi moglo biti kaosa"

Srbija i Kosovo se svađaju, EU upozorava: "Na Balkanu bi moglo biti kaosa"
Foto: EPA

NASTAVAK dijaloga Beograda i Prištine, vođenog pod okriljem EU-a i već mjesecima zaustavljenog, uvjetovan je s obje strane, od kojih nijedna dosad nije učinila ni korak kako bi se ponovno približila pregovaračkom stolu i pokrenula pregovore o postizanju održivog i pravno obvezujućeg sporazuma, dok se na srpskoj političkoj sceni istodobno na različite načine tumači je li moguće razgraničenje s Albancima "ideja" ili "službena ponuda" za pregovore.

Uvjet Beograda za nastavak dijaloga je da Priština ukine jednostrano uvedene pristojbe na robu iz Srbije (i BiH), prištinski politički vrh u svojoj pregovaračkoj platformi postavlja srpskom državnom vrhu priznanje državnosti Kosova kao krajnji ishod pregovora, dok sa Zapada, poglavito iz SAD-a, uz zahtjev kosovskim vlastima da ukinu takse, izravno poručuju kako "uzajamno priznanje" treba biti središte budućeg sporazuma.

Dačić zbunio Srbe

U takvim okolnostima dodatnu konfuziju na srpskoj političkoj sceni ovog je tjedna unio šef diplomacije Ivica Dačić izjavom da je ideja o razgraničenju "službena ponuda" Beograda Prištini za nastavak dijaloga u potrazi za kompromisnim rješenjem.

Na pitanje novinara o tome je li spremnost na razgovor o razgraničenju službena pozicija Srbije, Dačić je doslovce odgovorio: "Dajte da pričamo o tome, da na takav način riješimo naše odnose. To je naša službena ponuda."

Srpski ministri se međusobno ne slažu

Tom izjavom srpski šef diplomacije potaknuo je brojne komentare, tumačenja, sumnje i optužbe, a pokazalo se da ni unutar srpske vlade nemaju svi ministri ista stajališta.

Osim prilično heterogene oporbe, koja je ocijenila da se prijedlogom o razgraničenju krši Ustav u kojem se navodi da je Kosovo dio Srbije, zamjerke tog tipa otvoreno je istaknuo i proruski ministar u srpskoj vladi Nenad Popović, zadužen za tehnologiju i inovacije.

Svađa Dačića i Popovića

"Nikakvu drugu politiku, osim postizanja kompromisa u okviru Ustava Srbije i Rezolucije 1244, Vlada Srbije nikada nije utvrdila. Ja se zalažem za takvu politiku i prisegnuo sam kao ministar da ću čuvati Kosovo kao sastavni dio teritorije Srbije", poručio je ministar.

Dačić je na te kritike Popovića upitao o tome "zašto sjedi u Vladi ako se ne slaže s prijedlogom predsjednika" te uzvratio nizom usporednih pitanja, primjerice o tome je li "Prespanski sporazum sukladan Ustavu Makedonije" (sporazum s Grčkom o promjeni imena Makedonije) ili se morao mijenjati Ustav te o tome "je li prvo potpisan sporazum (iz Prespe) pa je mijenjan Ustav".

"Je li Dejtonski sporazum bio u skladu s Ustavom BiH? O čemu ljudi vi ovdje pričate? Hoćemo li mi praviti kompromis ili nećemo praviti kompromis?" upitao je Dačić i naknadno objasnio da je razgraničenje "ideja državnog vrha".

"Ja nisam nikada rekao da je to službeni prijedlog koji je poslan u ime Srbije, nego je službeno iznesen kao jedna od ideja..To je jedan od prijedloga koji je iznesen i otvoreni smo za druge prijedloge. Osim, naravno, naše temeljne platforme da je Kosovo pokrajina u Srbiji", rekao je Dačić.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić potom je dodatno objasnio svoje i Dačićevo stajalište o razgraničenju kao jednoj od mogućih tema s Prištinom.

Različita stajališta o razgraničenju, opasnost od promjene granica 

Dan nakon Dačićeve izjave o razgraničenju kao službenoj ponudi, Vučić je rekao kako je razgraničenje kao ideju spomenuo još prije godinu dana u Šidu te da će svoju ideju "srpskoj javnosti izložiti kada je prihvate Albanci".

"Iste sekunde kada netko drugi bude prihvatio tu ideju... Trebaju je prihvatiti prije svega Albanci", rekao je Vučić naglašavajući kako je "99 posto uvjeren da te ideje neće biti prihvaćene ni u Srbiji".

Ni u Prištini se ne slažu među sobom

Osim nesuglasja u Beogradu, ni prištinski dužnosnici nemaju iste poglede o nastavku pregovora i strategiji koju treba staviti na stol u nastavku dijaloga.

Prištinski pregovarački tim usuglasio je zajedničku platformu u kojoj su kao bitni ciljevi istaknuti uzajamno priznanje Srbije i Kosova te ukidanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN iz 1999. koja Srbiji jamči teritorijalni integritet na Kosovu.

S druge strane, kosovski predsjednik i premijer Hashim Thaci i Ramush Haradinaj u javnosti zastupaju različita stajališta vezano uz razgraničenje. Thaci je sklon razgraničenju, uz pridruživanje Kosovu triju općina na jugu Srbije, dok se Haradinaj izrijekom zalaže za priznanje Kosova u granicama u kojima je 2008. ta zemlja proglasila neovisnost te odbija promijeniti odluku o ukidanju pristojbi na robu iz Srbije i BiH, unatoč zahtjevima Washingtona i Bruxellesa.

Dijalog u zastoju

Dijalog Prištine i Beograda pod pokroviteljstvom EU već mjesecima je u zastoju, a situacija je dodatno zaoštrena odlukom Prištine, donesenom prije tri mjeseca, da pristojbe na robu iz Srbije poveća za 100 posto u znak odmazde na višemjesečno lobiranje Srbije da se Kosovu uskrati prijem u Interpol i UNESCO.

Beograd istodobno optužuje Prištinu da nije ispunila svoje obveze iz Briselskog sporazuma, postignutog pod pokroviteljstvom EU u travnju 2013., po kojem je jedna od obveza kosovskih vlasti formiranje Zajednice srpskih općina, što Priština odbija učiniti uz tvrdnju da bi se na taj način na Kosovu otjelotvorio "slučaj Republike Srpske". 

Doris Pack: Stanje na Balkanu moglo bi se pretvoriti u kaos

U međuvremenu stižu i upozorenja o mogućim posljedicama promjene granica, što se zapravo podrazumijeva pod razgraničenjem, pa je tako bivša eurozastupnica i izvjestiteljica Europskog parlamenta za BiH Doris Pack u petak ocijenila kako bi se stanje na Balkanu moglo pretvoriti u kaos. Ona je upozorila da su vrlo opasne rasprave o razmjeni teritorija i preseljenju stanovništva, koje se spominju u kontekstu rješavanja spora između Srbije i Kosova. Dodatni je problem, kako je istaknula, činjenica da i neke države-članice Europske unije pokazuju spremnost poduprijeti takve avanturističke projekte koji će, po njezinoj ocjeni, poput lančane reakcije neminovno imati odraza i Bosnu i Hercegovinu.

"Regijom se bavim od 1989. i znam što ovo znači. Ako dogovor o novim granicama na Balkanu bude rea­liziran, na meti će od­mah biti Bosna i Hercego­vina, vje­rujem i Makedonija... I nitko ne zna gdje bi ovo moglo stati, ali svi znaju kako bi se ovo realiziralo", upozorila je Pack, dobra poznavateljica prilika u regiji. Posebice je kritizirala to što iz tijela EU-a nema jasnih ograda od ovakvih planova jer je i svima u Bruxellesu jasno što bi ponovno crtanje karata na Balkanu značilo za cijeli kontinent. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara