BEOGRAD se jučer navečer nalazio čak na šestom mjestu najzagađenijih većih gradova na svijetu, no da se na toj listi nalazio Niš - vjerojatno bi zauzeo prvo mjesto.

Naime, prema podacima sa stranih stranica koje mjere zagađenje zraka, Niš, treći po veličini srpski grad nakon Beograda i Novog Sada, jučer je u večernjim satima bio najzagađeniji grad u Europi. U njemu je te večeri indeks kvalitete zraka (Air Quality Index - AQI) iznosio prvo 343, a zatim čak 437, piše Blic.

Što je indeks kvalitete zraka?

Indeks kvalitete zraka služi kao pokazatelj dnevne kvalitete zraka. Pokazuje koliko je zrak čist ili zagađen te kakve bi zdravstvene probleme mogli imati stanovnici tog područja prilikom udisanja zraka određene razine zagađenosti.

Veća indeksna vrijednost znači zagađeniji zrak i eventualno ozbiljnije posljedice po zdravlje. Na primjer, indeks 50 znači relativno čist zrak, a ako je veći od 100, predstavlja opasnost za skupine osjetljive na zagađenje zraka. Ako je indeks iznad 300, postoji opasnost za zdravlje svih građana.

Zagađenje se tijekom noći smanjilo

Zagađenje zraka u Nišu se tijekom noći smanjilo pa je jutros indeks zagađenja zraka bio 217, no Beograd se u međuvremenu na listi najzagađenijih većih svjetskih gradova sa šestog popeo na peto mjesto.

Razlozi za ovakvu razinu zagađenosti zraka u Srbiji, piše Blic, vjerojatno su visoka temperatura u prosincu, nedostatak vjetra, gust promet i grijanje na kruta goriva.

Možemo li vjerovati aplikacijama i programima za praćenje kvalitete zraka?

Kao što smo već pisali na Indexu, posljednjih je godina u porastu broj raznih aplikacija i stranica koje građanima daju informacije o kvaliteti zraka i upitno je koliko se uistinu možemo na njih oslanjati.

“Nažalost, takvi podaci često su nepouzdani i netočni te uglavnom nije moguće provjeriti njihovu vjerodostojnost kao ni utvrditi princip rada aplikacije, uređaja ili ostale relevantne podatke, primjerice, koju mjernu tehniku ili model koriste, kako dokazuju točnost svojih rezultata te kolike su pogreške takvih rezultata. Stoga sve takve informacije treba uzeti s određenom rezervom“, rekla je za Index Gordana Pehnec, stručnjakinja iz Instituta za medicinska istraživanja.