VELIKU je pažnju izazvao stan kojeg koristi šef premijerova ureda Zvonimir Frka Petešić. Zgrada i stanovi, pa tako i Petešićev stan koji je u vlasništvu Državnih nekretnina, a koja je pritom i kulturno dobro, obnovila se u ekspresnom roku. Frka Petešić kaže zato što su se stanari samoorganizirali i sami krenuli u obnovu.

N1 je pokušao doznati koliko je zgrada i stanova u kojima država ima suvlasništvo također obnovljeno prema istom modelu. To su pitali i Ministarstvo iz kojeg su tek kratko odgovorili da je dosad izdano 98 odluka o konstrukcijskoj obnovi na temelju kojih su vlasnici dužni sami obnavljati.

"Osjećam se kao prognanik, život mi je na čekanju"

U strogom centru Zagreba, u prolazu Harmica, nalazi se zgrada koja je i zaštićeno kulturno dobro. Potres im je donio crvenu naljepnicu, a svi su stanari iseljeni. Među njima i gospođa Mila koja je tu živjela cijeli život.

“Ja se osjećam kao građanin Zagreba drugog reda. Kao prognanik, ja sam izbačena iz svog života, meni je život već dvije godine na čekanju”, kaže nam Mila Srezović, vlasnica stana u prolazu Harmica.

Sada, sa 68 godina, ostaje joj samo čekati. I gledati kako njezin stan, a i cijela zgrada, koja je u većinskom vlasništvu države, propada. Od te iste države u dvije su godine dobili tek odluku o obnovi. Odgovor na pitanje kada će ona započeti, nemaju. Prije potresa svojim su novcem obnavljali krov i terasu.

“Zbog toga smo i nažalost u dugu na pričuvi. Ali mislim da i imamo neke novce na pričuvi, da nas to ne bi spasilo. Dakle, mi stanari smo stvarno u manjini i čekamo, čekamo… Ima nas, ja sam u mirovini, još dvije susjede su u mirovini, tko nama može reći hoćemo li se mi vratiti u naše domove”, pita se Srezović.

"Dvije godine se ništa bitno nije dogodilo"

Stanari zgrade na Ilici 37 uspjeli su ostati u svojim domovima, ali isto tako ovise o državi koja je većinski vlasnik. Radovi su nedavno konačno počeli, ali dotad je trajala borba i bezuspješna komunikacija s državom.

“Sad su se oni nešto malo i trgnuli, međutim, evo godinu dana nakon petrinjskog potresa, skoro dvije godine nakon zagrebačkog potresa, nikakve bitne stvari se tu nisu dogodile. Smatramo da je zgrada i statički vrlo klimava, svi su zidovi popucali, čak i nosivi”, istaknuo je Zlatko Majić, vlasnik stana u Ilici.

Ni oni samostalno od novca zajedničke pričuve nikako ne bi mogli financirati obnovu. Iako slušaju o ubrzavanju procesa, u njihovom je slučaju država reagirala gotovo dvije godine nakon potresa. I ovo je tek manji dio zgrada koje se obnavljaju.

“S današnjim danom, evo baš sam provjerila, ukupno je u tijeku, što kroz zaključke, što kroz privremene odluke, obnova 75 objekata u Donjem i Gornjem gradu. Što je stvarno… evo svatko može zaključiti kakav je to broj u odnosu na 3000 crvenih i žutih zgrada u Donjem i Gornjem gradu”, ističe Vesna Blašković iz Udruge SOS Zagreb.

"Horvat je potpuno nesposoban"

Prepreka je puno, a ministar poziva da građani krenu u samoobnovu. No, nisu svi u takvoj mogućnosti. To zahtijeva novac, vrijeme i trud. Velika je odgovornost ipak na državi, upozorava struka.

“Kako dalje raditi? Ne stopirati, ne zavlačiti, pomoći tamo gdje su u manjini, odnosno vući tamo gdje su u većini i zapravo provesti tu famoznu obnovu koja je trebala biti davnih dana, ne samo započeta, nego i zahuktana. Država je indolentna, ministar Horvat, žao mi je, ali moram to reći, potpuno je nesposoban za ovu funkciju”, kazala je Marina Pavković iz Obnovimo Zagreb.