Foto: Hina, Index

SDP-ov zastupnik Gordan Maras u srijedu je, raspravljajući o predloženoj strategiji prostornog razvoja Hrvatske, aktualizirao problem iseljavanja iz države, ustvrdivši da je u proteklih godinu dana iz Hrvatske otišlo sto tisuća ljudi. Nenad Stazić (SDP) na to je ustvrdio da odlaze samo iz krajeva kojima upravlja HDZ.

"Ne postoji veći problem od toga i o njemu treba voditi računa kad se izrađuju strategije", istaknuo je Maras navodeći da su iseljavanjem naročito pogođene Slavonija i Dalmatinska zagora. Taj je podatak ''iskoristio'' stranački mu kolega Nenad Stazić, primijetivši da nema iseljavanja iz Istre, ali ima iz Slavonije, Like, Zagore, "prostora kojima upravlja HDZ".

SDP-ov, kao i ostali saborski klubovi, hvale  Strategiju, suglasni su da, kad je riječ o prostoru, na umu treba imati isključivo održivi razvoj.

U brojnim dokumentima prolaze štetni projekti

"Prostor je najvrjednije što Hrvatska ima", ističe Miro Bulj (Most) navodeći da u brojnim dokumentima prolaze štetni projekti za koje ljudi ne znaju, poput TE Peruća koja će, kaže, "cijeli sustav držati za vrat". "Strategija je otvorena i fleksibilna, daje državi mogućnost razvoja", ocijenila je Anka Mrak Taritaš (GLAS), suglasivši se da iza nje mora slijediti državni plan prostornog razvoja čime bi se izbjegao problem neusklađenosti s drugim dokumentima.

Na taj je problem pozornost skrenuo Tulio Demetlika (IDS) koji se zauzima i da se u funkciju stavi neiskorištena državna imovina poput hotelskih kompleksa, tvorničkih hala, poljoprivrednog zemljišta koje se ne obrađuje. Silvano Hrelja (HSU) suglasan je da se ne smije dozvoliti propadanje tih prostora, ali poručuje da se ne smije "definirati" cijeli prostor, treba misliti i na buduće generacije. Važeća Strategija prostornog razvoja donijeta je prije 20 godina, ključni razlozi za donošenje nove su procesi utvrđeni praćenjem stanja u prostoru, cijeli niz resornih strategija, značajne promjene u međunarodnom kontekstu. Prijedlog nove strategije Vlada je usvojila još 2015. te ga uputila ga u saborsku proceduru, no zbog prijevremenih izbora nije usvojen. Prijedlog je ponovno 2016. upućen na vladu koja ga zbog svojeg tehničkog statusa nije usvojila.

U Fini je ''zatvorena'' četvrtina države

Sabor je raspravljao o godišnjem izvješću Financijske agencije (FINA) za 2015., poslovnu godinu obilježio je gubitak spora s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) u visini od 148 milijuna kuna što je rezultiralo bruto gubitkom Fine od 101 milijun kuna. "Riječ je o sporu koju traje od 1997., a koji je već u nastanku imao veliku vrijednost", objasnio je predsjednik Uprave Fine Dražen Čović.

"Gorka je ironija da vas je ovršio HNB", uzvratio je predstavniku Fine Branimir Bunjac (ŽZ) vukući paralelu između Bastille, u kojoj je bilo zatvoreno par stotina ljudi, Golog otoka, gdje ih je bilo par tisuća i Fine u kojoj je ''zatvorena'' četvrtina države. '' Milijun građana ne može živjeti normalno zbog ovrha koje provodi Fina, 330 tisuća građana je u dugotrajnoj blokadi i dug im eksponencijalno raste'', kaže Bunjac i poručuje da su Fina i javni bilježnici nepotrebni u ovršnom postupku. Marasu, koji proziva HDZ zbog neispunjenih obećanja udruzi Blokirani, Ivan Pernar (ŽZ) uzvratio je da ni SDP nije "prstom mrdnuo" da u četiri godine vlasti zaustavi eksploziju ovrha do koje je došlo 2011., kad je HDZ izmijenio Ovršni zakon. HDZ i HNS ''brane'' Finu koja, kaže Božica Makar, provodi ono za što je ovlaštena.

Pozicija i opozicija suglasni su da se Fina u poslovanju previše oslanja na državu i da u budućnosti mora tražiti nove prostore za poslovanje.