Foto: FAH

ENERGETSKA sigurnost i energetska nezavisnost vruće su teme unutar Europske unije u proteklih nekoliko godina, a rat u Ukrajini dodatno je intenzivirao napore Bruxellesa da ulaže u smanjivanje ovisnosti Europe o ruskim energentima.

I sama Ukrajina počela se primicati energetskom tržištu EU-a. Na tržištu plina, u zadnje tri godine odvile su se velike promjene.

"Umjesto apsolutne ovisnosti o opskrbi ruskim plinom, Ukrajinci su se prebacili na plin koji dolazi iz Slovačke, Poljske i Mađarske. To im ujedno omogućuje i veću fleksibilnost u isporukama", navodi Karolina Cegir, stručnjakinja za plin iz organizacije Energy Community.

Naftogaz je i dalje glavni tržišni igrač u tom kontekstu, ali sve više se otvara prostor i za druge kompanije.

Ipak, Rusija je i dalje najveći energetski partner Europske unije - uključujući i Hrvatsku.

Kako bismo dobili više informacija o aktualnim trendovima u energetici kad su u pitanju velike sile te utjecaju istih na Hrvatsku, obratili smo se naftnom stručnjaku i dugogodišnjem čelniku INA-e, Davoru Šternu.

Štern: Rusija je i dalje glavni partner

"Energetika i energetska suradnja između Amerika i Hrvatska se nalazi na uzlaznoj putanji. Amerika se transformirala iz uvoznog u izvoznog igrača. Ako se sada formalizira suradnja i po pitanju LNG-a, Hrvatska bi sa SAD-om mogla ojačati suradnju i na tom planu.

Treba imati na umu da trgovina nije partnerstvo, ljudi kupuju tamo gdje mogu dobiti bolje cijene. Strateški gledano, još uvijek je Hrvatskoj i Europskoj uniji Rusija najveći energetski partner, i u plinu i u nafti.

Rusija definitivno s obzirom na svoje transportne mogućnosti zadržava glavni energetski potencijal za nas, a Amerika se pojavljuje kao novi igrač, koji sve do unazad nekoliko godina nije bio aktivan, navodi Štern za Index.