NAKON polugodišnje stanke ovršni mehanizam u Hrvatskoj danas je ponovno proradio. Mnogim je građanima, naime, jutros prva informacija bila da su ovršeni i da im je račun ponovno u blokadi.

Među njima je i Dragan Prgonjić iz Pule. Kada je jutros pogledao stanje na svom bankovnom računu, saznao je da je ponovno blokiran. 

Saznao da je ponovno blokiran kada je pogledao stanje na računu 

"Jutros u šest sati pogledao sam stanje na računu i saznao da sam ponovno blokiran. To mi je valjda bilo za dobro jutro! Da se odmah razumijemo, ja ne bježim od svog duga, znam da ga treba platiti i to namjeravam, ali želim platiti svoj stvarni dug, a ne i kojekakve naknade koje se lijepe na njega", kaže za Index 50-godišnji Prgonjić.

Njegova iskustva s ovrhama nisu nimalo lijepa. Nakon što ga je jedan pružatelj usluga kabelske televizije prije godinu i pol ovršio na iznos od oko 2000 kuna zato što nije vratio opremu, a što mu, kaže, nitko nije ni rekao da mora napraviti, ponovno su ga početkom ove godine pokušali ovršiti za isti slučaj. Problem je pokušavao riješiti u Fini, ali u toj su mu instituciji, napominje, rekli da se njih to ne tiče i da problem mora riješiti sam. To je, na kraju, i napravio te mu je dug poništen.  

No njegova prava ovršna kalvarija počela je kada ga je banka ovršila zbog toga što je bio jamac za tuđi kredit. Za to vrijeme dogovorio je s bankom moratorij na svoj gotovinski nenamjenski kredit. Nakon što je otplatio dug za kredit koji nije bio njegov, ali za koji je jamčio, namjeravao se posvetiti otplati vlastitog zaduženja. Međutim, banka mu je, kaže, blokirala račun i pokrenula ovrhu i od tada mu se svakog mjeseca s računa skida 1300 kuna mjesečno. I tada se za informaciju obratio Fini. 

Fina od svega pere ruke

"Prije dvije godine otišao sam u Finu pitati koliki je točno iznos mog duga i rekli su mi da on iznosi 40.000 kuna. Točno godinu kasnije, u kolovozu prošle godine, ponovno sam otišao u Finu i pitao ih koliko tada iznosi stanje mog duga, a oni su mi rekli da se radi o iznosu od 90.000 kuna. Na pitanje kako je u međuvremenu dug toliko porastao, rekli su da oni to ne znaju i da ih se ne tiče. Saznao sam samo da otprilike polovina od 1300 kuna, koliko mi se mjesečno skida s računa, ide na otplatu glavnice duga, dok se ostatak odnosi na razne naknade, dodatke, sudske troškove i kamate. Nakon svega mogu samo reći da se nadam da ću za svog života uspjeti otplatiti dug", ističe Prgonjić. 

Naš sugovornik dodaje kako mu je šestomjesečni moratorij na ovrhe jako pomogao. No sada je tome, očito, došao kraj. 

"Pomnožite 1300 kuna sa šest mjeseci i shvatit ćete što taj novac znači za kućanstvo", poručuje Prgonjić. 

Ovršena zbog neplaćanja režija, iako je imala ugovorene trajne naloge. Nitko joj nije rekao da se plaćanja ne provode

Slično je iskustvo i 48-godišnje Zagrepčanke S. J. (podaci poznati redakciji). Nakon što je krajem 2011. godine otišla iz jedne tvrtke koja je bila na rubu kraha, našla je posao na stranom kruzeru. Kako joj je plaća bila u britanskim funtama, s bankom je dogovorila otvaranje računa u toj valuti, no banka joj je račun, kaže, umjesto u funtama, otvorila u američkim dolarima. Istodobno je ugovorila i trajne naloge za plaćanje režija. 

Međutim, kada se nakon dvije godine rada na brodu vratila u Hrvatsku, saznala je da je ovršena. Nikakvo objašnjenje nije dobila, osim da nije plaćala režije. Doduše, imala je ugovorene trajne naloge, ali oni se nisu provodili jer je plaću primala u jednoj valuti, funtama, dok su računi za režije bili u drugoj valuti, kunama. Naravno, nitko je nije upozorio da se trajni nalozi ne naplaćuju. 

"Još u siječnju 2018. godine pokrenula sam jednostavni stečaj potrošača, ali ništa se dosad po tom pitanju nije dogodilo. U međuvremenu je došlo do zastare dijela duga koji potražuje Porezna uprava i otpisali su mi 15.000 kuna, što znači da je za naplatu ostalo još oko 3000 kuna glavnice. Taj dug sam spremna platiti, ali nemam nikakvu informaciju ni koliko on točno iznosi, ni s kim se dogovoriti oko toga, a u Fini od svega peru ruke. Štoviše, iako sam zatražila jednostavni stečaj, nedavno sam od jednog javnobilježničkog ureda dobila opomenu da im moram platiti 300 kuna njihovih troškova, no nisu mi rekli za što točno. Zato vam, s obzirom na moju situaciju, ni ne mogu zapravo reći što za mene znači istek moratorija. Ne znam ni u kojoj je fazi moj postupak jednostavnog stečaja, niti imam informaciju u kojem je statusu moj dug i koliko on točno iznosi. Znam jedino da ga želim platiti", objašnjava za Index S. J. 

Istek moratorija otvorio stare rane, ali zadaje i nove

Istek moratorija na ovrhe otvorio je stare rane, ali stvara i nove. Prema podacima Fine, posljednjeg dana ožujka ove godine - dakle, uoči moratorija - u blokadi je u Hrvatskoj bilo nešto više od 238.000 građana, a njihova su ukupna dugovanja iznosila nešto manje od 16,6 milijardi kuna. Nešto više od trećine tih dugovanja potraživale su banke, osiguranja, kartičarske kuće i ostale financijske institucije, petina dugovanja bila je prema središnjoj državi i lokalnim jedinicama, a ostatak prema javnim i komunalnim poduzećima, drugim tvrtkama i obrtima, pa čak i prema ostalim građanima. 

Gledano po visini duga, najviše je građana s malim dugovanjima, do 10.000 kuna, za kojima slijede oni s dugovanjima između 10.000 i 100.000 kuna. Najveći ukupan iznos dugovanja, pak, krajem ožujka je imalo manje od 1500 građana, koji su vjerovnicima dugovali, pokazuju podaci Fine, gotovo sedam milijardi kuna, a dugovali su pojedinačno više od milijun kuna. 

U cijeloj je priči, međutim, dodatni problem što se sada ne samo odmrzavaju dosad stopirane ovrhe nego što na dnevni red dolaze i nove, one koje su posljedica neplaćanja računa u ovoj godini koju obilježava pandemija koronavirusa i kriza koju je ona izazvala. 

Čeka nas 150.000 novih ovrha, a možda i više. U prosjeku su 2 ili 3 ovrhe po ovršenom

Prema procjenama javnih bilježnika, Hrvatsku čeka 150.000 novih ovrha, a vrlo vjerojatno i više, pri čemu valja voditi računa da te brojke ne znače i toliki broj novoovršenih. Naime, mnogi od onih kojima sada sjedaju nove ovrhe već su ranije ovršeni. K tome, pojedinac od kojeg se vjerovnik prisilno naplaćuje, u pravilu, ima više ovrha. 

"Mnogi građani posljednjih mjeseci nisu plaćali račune. Obrazac je, u pravilu, takav da osoba koja ne plaća, prestaje plaćati većinu računa ili sve račune, tako da po jednoj osobi u prosjeku dolaze dvije ili tri ovrhe", pojašnjava za Index javni bilježnik iz Zagreba Mladen Ježek. 

Dodaje kako se sada, u prvoj rundi slanja novih ovrha, može očekivati 55.000 do 60.000 ovrha. U drugoj rundi, koja kreće 20. studenoga, može se očekivati 45.000 do 50.000 novih ovršnih predmeta, a u trećoj fazi, 20. siječnja, još oko 40.000. U glavnini slučajeva je, ističe Ježek, riječ o malim iznosima dugovanja, do tisuću kuna po ovršnom predmetu. 

"Ljudi bi trebali pozorno pratiti hoće li dobiti ovrhu kako bi na vrijeme mogli reagirati - podmiriti dug ili uložiti prigovor", napominje Ježek, dodajući kako se računi moraju plaćati. 

Hoće li ovrhe potaknuti novi iseljenički val? 

Novi ovršni val izazvao je veliku zabrinutost među blokiranima. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin prestanak moratorija na ovrhe smatra izravnim udarom na ionako slab životni standard hrvatskih građana, i to još u jeku koronakrize. 

"Odluka o tome kao da se donosila u onom klubu u Slovenskoj ulici u kojem se okupljala naša politička i ekonomska elita. Ti ljudi nemaju pojma kako ljudi u Hrvatskoj žive, niti ih je za to briga. Nema tu nikakvih analiza, ni pogleda unaprijed, ni pogleda unazad. I dosad smo bili na dnu EU, a sada ćemo, usred pandemije koronavirusa, potonuti još dublje. Ponovnim aktiviranjem ovrha usred koronakrize 10 posto radnoaktivnog stanovništva imat će još manja primanja, što će dodatno otežati izlazak iz krize. Ovo je korak u pravcu još bržeg ekonomskog kolapsa, pada kupovne moći i novog vala iseljavanja. Usudit ću se reći da bismo zbog toga mogli imati i još više zaraženih koronavirusom, budući da si mnogi više neće moći priuštiti ni osnovne higijenske potrepštine, a ni grijanje", poručuje za Index Kervatin. 

Miriam Kervatin

U udruzi su posebno razočarani što vlada dosad nije uspjela pronaći način koji bi smanjio troškove ovrha koji nerijetko višekratno prelaze iznos samoga duga. Ni oni ne dovode u pitanje obvezu plaćanja računa, ali upozoravaju da su ovrhe u Hrvatskoj za jedne postale unosan biznis, a za druge rupa bez dna iz koje se ne mogu izvući. 

Dugovi se moraju plaćati, ali treba nam novi Ovršni zakon

I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je vlada imala prostora produžiti moratorij na ovrhe do proljeća sljedeće godine. Ipak, upozorava, dugovi se moraju vraćati. No potrebno je, ističe naš sugovornik, promijeniti zakonski okvir.

"Dug se mora platiti, u to nema dvojbe. No mi u ovršnom postupku imamo previše sudionika, prevelike kamatne stope i naknade. Problem je i što su hrvatski građani zaduženiji od građana usporedivih zemalja", poručuje Novotny. 

Damir Novotny

Izlaz vidi u donošenju novog Ovršnog zakona, po uzoru na razvijene zemlje. Hrvatska bi, zaključuje, trebala raditi na jačanju instituta osobnog stečaja te, kao i druge zemlje, potraživanja iz ovrhe naplaćivati i iz ostalih oblika imovine – nekretnina i pokretnina. Istodobno, proces ovrhe trebalo bi ubrzati i pojeftiniti te smanjiti broj posrednika u ovršnom procesu i njihove naknade. 

Dodajmo ovome kako smo reakciju na novi ovršni tsunami zatražili i iz Fine i Ministarstva pravosuđa i uprave, no do trenutka zaključenja ovog teksta nismo je dobili.