Foto: Jurica Galoić/ Pixsell, 123rf

U PROTEKLIH nekoliko dana stigle su najave o dva nova udara na džepove građana, odnosno dva nova poskupljenja.

Prva se izmjena cijene odnosi na struju, tj. rast obavezne naknade za obnovljive izvore energije, pa će računi građana već za ovaj mjesec biti u prosjeku viši za oko 15 kuna. Očekuje se i poskupljenje niza drugih roba i usluga, budući da se za većinu njih u proizvodnji uračunava i trošak na električnu energiju.

Drugo, ministar zdravstva Milan Kujundžić je najavio rast cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja koje bi potom postalo obavezno za sve. Znamo li da dopunska polica u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje već sada iznosi 70 kuna, jasno je kakav bi to bio udar na financije većine građana.

"Čemu služi javni budžet?"

Neovisni medijski ekonomski analitičar Domagoj Mihaljević kaže za Deutsche Welle da novi val poskupljenja temeljnih potreba odražava dugogodišnji smjer hrvatske politike, bez obzira na to tko je na vlasti.

"Radi se o protržišnom djelovanju u kojem se pojedinac mora pobrinuti za sebe čak i u onim područjima gdje bi se očekivala kolektivna odgovornost organizirana kroz državu i financirana porezima. Pitanje je čemu onda služi javni budžet ako nije u funkciji prepoznavanja društvenih prioriteta poput zdravstvene zaštite".

Javno zdravstvo poskupljuje i postaje sve manje dostupno većini, ali zato se razvija privatno zdravstvo za bogatiju manjinu, kaže.

"I sve to u trenutku kad je državni deficit na rekordno niskoj razini od svega 0,8 posto BDP-a u 2016. godini! Dakle, vladajući establišment cijedi nas raznim nametima, ali ne da bi osigurao novac za bolnice, škole i vrtiće, nego da bi tim novcem subvencionirao interes kapitala", dodaje Mihaljević.

"Ljeto je idealno vrijeme za nepoželjne promjene"

Toni Prug, sociolog ekonomije s londonskog sveučilišta Queen Mary, smatra da inače postoje dva glavna momenta kada vlade naročito forsiraju poskupljenja i ostale nepopularne odluke: goruće krize i ljetni mjeseci.

"Sada kada je vlada donekle stabilizirana, a kriza Agrokora je iz šokantne vijesti normalizirana, integrirana u ionako problematičnu svakodnevicu, ljeto je idealno vrijeme za nepoželjne promjene", komentira za DW.

Dodaje i kako bi novi Zakon o koncesijama mogao biti dodatni dugoročni udarac na budžet građana, pa objašnjava:

"To je još jedan korak prema ekstremnijoj podjeli društva, pri čemu će onima s manjim prihodima biti praktički oduzeto, ili znatno otežano, korištenje raznih do tada zajedničkih resursa", zaključuje.