Što će se dalje događati s Turskom? Vjerojatno ništa dobro

Što će se dalje događati s Turskom? Vjerojatno ništa dobro
Foto: EPA

TURSKA prolazi kroz teške dane, ali najgore bi moglo tek uslijediti. Turska lira, naime, pala je više od 40% od početka godine u odnosu na dolar, što je najveći pad u povijesti - od toga gotovo 20% samo prošli tjedan. Jedan dolar sada se u mjenjačnicama mijenja za više od 7 lira.

>> Dramatičan pad turske valute, očajni Erdogan zove narod u pomoć

Kolapsu lire nije pomogao ni zahtjev koji je Erdogan uputio turskom narodu da zamjene dolare, eure i zlato koje eventualno imaju kao ušteđevinu u liru. Iako su ga mnogi pristaše poslušale, a zagriženiji među njima i snimili sebe kako pale dolare, lira je i jučer pala do 11% na burzama u Aziji.

Source: Erdogan to Turks: Buy lira for an 'economic war' by ReutersNews

Potpuni gubitak povjerenja burzi u Tursku

Koji je uzrok ovom strmoglavljivanju lire? Po svemu sudeći, potpuni gubitak povjerenja investitora i burzovnih mešetara u voljnost i sposobnost Turske središnje banke da odgovori na rastuću inflaciju i druge ekonomske probleme. Drugi faktor koji je zasigurno imao utjecaja na ovu krizu je ozbiljno zaoštravanje odnosa između Turske i njenog NATO saveznika SAD-a.

Osim što su dvije zemlje u sporu oko zatvaranja američkog pastora, američki predsjednik Donald Trump dolio je ulje na vatru udvostručivši carine na aluminij i čelik koji dolazi iz Turske, u skladu sa svojom protekcionističkom politikom. Podsjetimo, SAD je carine na čelik i aluminij uveo i EU-u, Kanadi i Kini, među ostalima. 

Washington je zbog odbijanja Ankare da pusti američkog pastora uveo sankcije turskim ministrima pravosuđa i unutarnjih poslova, što uključuje zamrzavanje njihove imovine u SAD-u. Erdogan je na ovo odgovorio recipročnim sankcijama američkim ministarstvima, a u petak je objavio i kolumnu u New York Timesu. U njoj je odbacio sankcije kao "neprihvatljive, iracionalne i ultimativno štetne njihovom dugotrajnom prijateljstvu".

>> Erdogan: Turska je suočena s političkom urotom

Erdogan bi mogao izići iz NATO-a i okrenuti se Rusiji

Panici tržišta zasad nije pomogao ni novi akcijski plan koji je predstavio ministar financija, inače Erdoganov zet, Berat Albayrak. "Od ponedjeljka ujutro naše institucije će poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta", kazao je Albayrak, ali nije iznio konkretne detalje o planiranim koracima.

I Erdogan i Bayrak tvrde da je sve ovo posljedica "političke urote", "ekonomskog rata" i "napada" na Tursku. Erdogan je usto u svom jučerašnjem govoru pristašama u Trebizondeu zaprijetio SAD-u da će Turska potražiti "nova tržišta i nove saveznike" na istoku, čime je aludirao na približavanje Rusiji, Kini, Iranu i drugim zemljama koje su sa SAD-om u sve samo ne prijateljskim odnosima. U drugom govoru nazvao je američke poteze "nožem u leđa" Ankari.

"Preostaje nam samo reći zbogom onima koji odluče žrtvovati svoje strateško partnerstvo i savez star pola stoljeća sa zemljom od 81 milijuna stanovnika kako bi sačuvali svoje odnose s terorističkim skupinama", dodao je. U isto vrijeme, tursko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da će poduzeti mjere protiv 346 korisnika društvenih mreža zbog "provokativnih" komentara o padu lire.

Analitičarka CNN-a Samantha Vinograd smatra da bi ovo lako mogao biti Erdoganov "javni signal da se sprema prijeći na tamnu stranu, tj. anti-NATO "Putinovu stranu".  

>> Na Wall Streetu raste zabrinutost zbog krize u Turskoj

Za Erdogana su kamatne stope "majka i otac sveg zla"

Erdogan je, kako javlja CNN, odbacio i pozive za izvanrednim mjerama poput kontrola kapitala koje bi zaustavile odljev novca iz Turske, kao i povećanje kamatnih stopa. Turski predsjednik, koji je nakon prošlogodišnjeg referenduma o ustavnim reformama i predsjedničkih izbora u lipnju dobio gotovo apsolutne predsjedničke ovlasti, i ranije je izrazio snažno protivljenje višim kamatnim stopama, nazivajući ih "majkom i ocem sveg zla", što vjerojatno ima veze s islamističkom zabranom kamatarenja.

Analitičari smatraju da je središnja banka ostavila kamatne stope preniskima upravo na Erdoganov zahtjev i time pokazala da je pod kontrolom izvršne vlasti. To je, po svemu sudeći, i glavni razlog zbog kojeg su tržišta praktički digla ruke od turske lire. Inflacija, koja je dosegla 15%, ima negativan utjecaj na turski vanjski dug, pogotovo dug brojnih turskih tvrtki, pogotovo u građevinskom sektoru, koji je denominiran u dolarima i eurima.

Mogući su i recesija, dužnička kriza i intervencija MMF-a

"Ne vjerujem da će se tržišta predomisliti. Pritisak će se nastaviti dok Erdogan ne napravi potpuni zaokret", ocjenjuje ekonomist iz njemačke banke Berenberg, Carsten Hesse. "Čak i recesija i dužnička kriza koji bi natjerali Tursku da implementira kontrole kapitala i zatraže od MMF-a da ih izvuče ne mogu biti isključeni. Turska sad ima mnogo manje prostora za odugovlačenje nego prije", upozorava Hesse.

Ipak, i ovaj ekonomist vjeruje da bi Turska mogla pronaći kreditore na istoku. "Erdogan će pokušati učiniti sve što može da spriječi izvlačenje od strane MMF-a, jer bi oni došli i zatražili stroge mjere štednje. To bi bio veliki politički gubitak za njega", zaključuje Hesse.

U međuvremenu, turski i američki dužnosnici nastavili su pregovore oko mogućnosti puštanja evangeličkog pastora Andrewa Brunsona, koji je već dvije godine u turskom zatvoru. Brunson je uhićen u sklopu golemih čistki koje je Erdogan proveo nakon neuspjelog puča 2016. 

Kao i drugi, i on je uhićen pod upitnom optužbom za špijunažu i sudjelovanje u terorističkoj uroti, za koju Ankara krivi turskog imama Fetullaha Gulena, koji je u egzilu u Pennsylvaniji. Suđenje mu još uvijek traje, a prijeti mu 35 godina zatvora. Amerikanci tvrde kako nema nikakvih uvjerljivih dokaza da je Brunson zaista sudjelovao u pokušaju puča te da je zatvoren zbog svoje vjere i nacionalnosti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara