IZBORE za Europski parlament 2014. godine prvenstveno je obilježila mala izlaznost. I bila je to poruka svima. Po čemu pamtimo izbor jedanaestorice u Bruxelles i Strasbourg 2014. godine?

25 posto birača donijelo odluku

Samo 25 posto birača tada je odlučilo - u EP idu Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier - s HDZ-ove koalicijske liste.

S liste SDP-a i partnera put Bruxellesa i Strasbourga otišli su Tonino Picula, Biljana Borzan, Jozo Radoš i Ivan Jakovčić. 

S ORaH-ove liste umjesto Mirele Holy, koja je stranku osnovala šest mjeseci prije izbora, u Europski parlament otišao je Davor Škrlec. Ovi rezultati pokazali su da se HDZ u velikoj mjeri konsolidirao, dok su za SDP i koaliciju došli teški dani - osim samog broja mandata, znakovito je 12 posto više glasova za HDZ-ovu koaliciju u odnosu na Kukuriku, bila je ocjena politologa Ivana Rimca.

"To je ono što je svakako iznenađenje izbora, barem što se tiče dosadašnjih istraživanja javnog mijenja koja su pokazivala vrlo malu razliku između te dvije grupacije. Očekivan je uzlet Mirele Holy i ORAH-a, to su pokazivala i predizborna istraživanja, međutim taj uzlet nije bio toliki koliko su istraživanja pokazivala, isto kao što je potpuno iznenađujući loš rezultat laburista", rekao je Rimac.

Pa je njihov šef Dragutin Lesar odlučio odstupiti i poručio da o tome nema pregovora.

Zanimljivi su preferencijalni glasovi. Imali ste priliku birati imenom i prezimenom. Picula, peti na listi Kukuriku saveza, ne baš omiljen šefu stranke, osvojio ih je 132 tisuće. Milorad Pupovac je imao više nego Neven Mimica, no nedostajalo mu je 0,64 posto do ulaska u EP. Pravila su takva da se preferencijalni glasovi uvažavaju ako ih kandidat dobije više od 10 posto. Pravašica Tomašić koja se proslavila po spornim izjavama o Hrvatima i gostima, a u zvijezde ju je, ocjena je analitičara, vinuo upravo Milanović na posljednjim izborima, kod HDZ-a je i ovaj put nadmoćno slavila osvojivši povjerenje 107 tisuća Hrvata. Taktika - tumači HDZ-ovac Andrej Plenković. "Partneri su imali drugu taktiku, koncentriranu na ime i broj pa su mogli kumulirati već broj glasova", rekao nam je nakon izbora 2014. godine.

Odlazak Marijane Petir u EP

Upravo s te liste u EP je otišla HSS-ovka Petir koja je osvojila 40 tisuća glasova i koja se u javnosti istaknula homofobnim stavovima i protivljenjem medicinski potpomognutoj oplodnji. Zanimljivo, povjerenje joj godinu dana prije toga nisu htjeli dati ni mještani njene općine Velika Ludina.

Osim glavobolje s desna, šef glavne vladajuće stranke dobio je poruku i s lijeva pa se čudio:

"Čestitam Mireli Holy koja je dobila 10% glasova bez ikakve stranačke infrastrukture. To je prilično nemoguće, odnosno teško je. Ne znam kako je uspjela, ali svaka čast", rekao je tada Tomislav Karamarko.

Kazali su neki kako je uspjela jer nije imala Milanovića uza se. Ipak, Holy je malen odaziv birača smatrala porazom svih koji se bave politikom. ORaH-ov europarlamentarac Škrlec izjavio je tada kako vjeruje u bolje dane. "Vjerujem da će postotak izlaznosti na idućim izborima biti veći jer sve ukazuje na to da građani nisu bili informirani koje su sve zadaće EP-a."

Zanimljivosti s ovih izbora na kojima su pobijedili HDZ-ovci s partnerima, osvojivši oko 380 tisuća glasova u zemlji s 3,7 milijuna birača, bilo je još. Strepio je Kujundžićev Savez cijelu noć hoće li ili neće osvojiti jedan mandat. Ipak, pripao je HDZ-u koji je slavio i u Zagrebu. Najmanje preferencijalnih glasova dobio je Goran Jašarević iz Socijalističke partije - 14.

Jadranka Kosor dobila je 6.561 glas, najviše s liste koju je predvodio Nikica Gabrić. No i oni, kao ni laburisti, nisu mogli doseći potreban prag. U EP-u su završili ljudi s tri od 25 ponuđenih lista. 

Novu priliku i političari i glasači imali su jučer. Kako smo glasali, pogledajte na OVOM LINKU.