UZBUNA koja se zbog zagađenja zraka posljednjih dana podigla u Zagrebu pokrenula je brojna pitanja.

>> Ljudi se u Zagrebu guše u magli i užasnom smradu, otkrivamo zašto

Jedno od njih je koliko je zagrebački zrak realno štetan za zdravlje? Naime, procjene stručnjaka pokazuju da u Europi zagađeni zrak uzrokuje oko 400.000 preuranjenih smrti, a u svijetu oko 4,6 milijuna. No, što bi to trebalo značiti prevedeno na jednostavan jezik?

Na to pitanje teško je dati precizan odgovor, međutim istraživanja pokazuju da neka onečišćenja u zraku, ako su kontinuirana i visoka, mogu biti usporediva s pušenjem te da mogu u prosjeku skratiti život za nekoliko godina.

Zagađeni zrak opasniji od pušenja i ratova

Novija medicinska istraživanja utvrdila su da je zrak zagađen lebdećim česticama, dušikovim oksidima, čađi i osobito ozonom, uzrok značajnog skraćenja života. Prema stranici Air Quality Life Index (AQLI) zagađenje zraka, koje ponajviše uzrokuje izgaranje fosilnih goriva, danas je najveća zdravstvena prijetnja čovječanstvu. Ono u prosjeku po glavi stanovnika skraćuje očekivano trajanje života za gotovo dvije godine (u odnosu na trajanje koje bi se očekivalo da onečišćenja nema), što je značajno više od pušenja, droge i alkohola, nehigijenskih uvjeta života, ozljeda na cestama, HIV-a, malarije, tuberkuloze i ratnih sukoba (grafikon dolje). Treba imati na umu da će cigarete u prosjeku skratiti život pušača za više godina, no onečišćeni zrak šteti mnogo većem broju ljudi. Jasno, skraćenje je najveće u krajevima s najvišim razinama onečišćenja.

Kako bi se dobila ideja o utjecaju onečišćenja zraka na zdravlje kreiran je indeks kvalitete zraka (AQLI) koji dugotrajnu izloženost koncentracijama onečišćenja pretvara u njihov utjecaj na životni vijek. Prema AQLI-ju s kontinuiranim izlaganjem svakih dodatnih 10 mikrograma po prostornom metru (μg/m3) lebdećim česticama PM2.5 (čestice manje od 2,5 mikrometara koje se dugo zadržavaju u zraku i prodiru duboko u pluća) životni vijek skraćuje se za 0,98 godina. To znači, primjerice, da bi stanovnici Šangaja, koji ima prosječne godišnje koncentracije PM2,5 oko 40 μg/m3, mogli očekivati ​​da bi živjeli čak 4,1 godinu duže kada bi trajno i drastično smanjili onečišćenje zraka.

Štetan utjecaj lebdećih čestica i ozona u gradovima

Jedno od najvećih istraživanja na temu utjecaja onečišćenog zraka objavljeno u uglednom časopisu JAMA u SAD-u proveli su znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu, Sveučilišta Columbia i Sveučilišta u Buffalu. Ono je analiziralo učinke zagađenog zraka - ozona O3, dušikovih oksida NOx, lebdećih čestica PM2,5 i čađi - na uzroku od preko 7000 ljudi od 2000. do 2018. U studiji su praćeni stanovnici šest gradova – Winston-Salema u Sjevernoj Karolini, St. Paula u Minnesoti, New York Cityja; Baltimorea; Chicaga i Los Angelesa.

Za trajanja istraživanja napravljeno je 15.000 skeniranja CT-om, a rezultati su pokazali da dugotrajna izloženost onečišćenju zraka, osobito ozonu i NOx, izaziva rastuće stope emfizema.

Emfizem je stanje opasno po život koje uključuje oštećenje alveola - sitnih vrećica zraka u plućima. Kod oboljelih unutrašnje stijenke alveola slabe i pucaju, što ugrožava sposobnost tijela da unese kisik u krvotok. Dovodi do otežanog disanja i može biti prethodnica daleko ozbiljnijih stanja, uključujući kolaps pluća i srčane probleme. Tradicionalno se povezuje s teškim pušačima ili ljudima koji su rutinski izloženi kemijskim isparavanjima.

Međutim, zagađivači poput ozona, dušičnih oksida i čađi imaju sličan utjecaj na pluća nepušača.

"Bili smo iznenađeni kada smo vidjeli kako snažno zagađenje zraka utječe na napredovanje emfizema na snimkama pluća", rekao je jedan od autora studije, dr. Joel Kaufman, profesor ekoloških i medicinskih nauka i epidemiologije u Školi za javno zdravlje. "To je u istoj ligi s učinkom pušenja cigareta, što je daleko najpoznatiji uzrok emfizema", dodao je.

Indijcima zrak skratio život za skoro tri godine

Jedna druga studija iz 2019. pokazala je da se očekivano trajanje života u Indiji zbog zagađenja zraka posljednjih godina u prosjeku skratilo za 2,6 godina. Prema nalazu indijskih znanstvenika to skraćenje kombinacija je zagađenja lebdećim česticama PM2,5, ozona i zagađenja u kućanstvima.

Malo više razine ozona kao kutija cigareta dnevno

Jedan od ključnih uzroka oštećenja utvrđenih u američkoj studiji bile su povišene razine prizemnog ozona. Taj plin visoko u atmosferi djeluje kao zaštita od ultraljubičastog zračenja, no ima vrlo štetan učinak kada ga udišemo. On može nastajati prirodno, osobito za ljetnih, sunčanih dana, pa ga ima čak i na nekim našim otocima koji nemaju problema s prometom. No, u urbanim sredinama njegov glavni izvor su ispušni plinovi automobila.

Američko istraživanje također je pokazalo da se prosječna razina prizemnog ozona koja je za samo 7 µg/m3 veća nego u nekom drugom području, tijekom 10 godina, s obzirom na napredovanje emfizema može usporediti s pušenjem jedne kutije cigareta dnevno tijekom 29 godina. U prosjeku su se razine ozona u šest ispitivanih gradova kretale između 25 i 60 µg/m3.

Što to znači za Zagreb?

Za sada ne postoje studije koje bi pokazale koje bi razine lebdećih čestica PM10 i PM2,5 bile sigurne za zdravlje. U Europskoj uniji preporučena gornja prosječna granica je 25 µg/m3, međutim WHO smatra da bi ju trebalo spustiti na 10 µg/m3. A mjerenja na postajama u Zagrebu pokazuju da su prosječne godišnje razine PM2,5 u 2015. na dvjema postajama - u Centru i u Novom Zagrebu - bile blizu ili čak preko graničnih (na tablici dolje pod C). Prema navedenim procjenama AQLI-ja, to bi značilo da bi očekivano trajanje života građana tih dijelova grada moglo biti za koju godinu kraće nego što bi bilo da zagađenja uopće nema ili da je minimalno.

Što se ozona tiče, mjerenja za 2018. pokazuju da su one u Zagrebu bile negdje između 35 i 50 µg/m3 (tablica dolje). To pak znači da je Zagreb po tome u sličnoj kategoriji s navedenim gradovima iz američke studije.

C označava srednje godišnje razine ozona

Štoviše, europski podaci pokazuju da Hrvatska, a osobito Zagreb i Pula, imaju znatno više razine ozona od velike većine europskih gradova, osobito sjevernijih (karta dolje). Stručnjaci predviđaju da bi se ova situacija s klimatskim promjenama, odnosno sa zagrijavanjem mogla samo pogoršavati ako se ne riješe problemi prometnog onečišćenja.

Slično loše stanje s onečišćenjem pokazuju i podaci za različita onečišćenja u Zagrebu i nekim drugim mjestima u Hrvatskoj (tablica dolje). Iz njih je vidljivo da su onečišćenja na brojnim stanicama u Zagrebu i Hrvatskoj bila u crvenom.