HRVATSKA javnost ovih dana s kombinacijom oduševljenja, fascinacije i užasa prati javnu svađu između predsjednika RH Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića o tome tko će biti novi predsjednik Vrhovnog suda (VS).

To po svemu sudeći neće biti aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, koji se prethodno javio na javni poziv propisan zakonom, da bi od ponovne kandidature odustao nakon što je postalo jasno da ga Milanović neće predložiti na tu funkciju.

Može li jedna Zlata donijeti proljeće u hrvatskom pravosuđu?

Milanovićeva je pak kandidatkinja profesorica kazneno-procesnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, inače ugledna pravna stručnjakinja, no nju pak odbija prihvatiti vladajući HDZ iz niza razloga, od kojih su oni koji se tiču svađe oko zakonske procedure moguće i sporedni.

U cijeloj toj kakofoniji i međusobnim invektivama u drugi je plan palo čime se bavi predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda i koje su njegove ili njene ovlasti, pa ćemo se u ovom članku pozabaviti time.

Milanović je u jednom svojem status na Facebooku napisao da će "ovu ribu očistiti od glave", misleći pritom na hrvatsko pravosuđe, na čijem je vrhu, kako kaže i naziv, Vrhovni sud. No da nastavimo s metaforama u Milanovićevom stilu, može li jedna Zlata donijeti proljeće?

Što Ustav kaže o Vrhovnom sudu?

U Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni se sud i predsjednik Vrhovnog suda ne spominju tako često. Njime se najviše bavi članak 119, u kojem se navodi da "Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni".

Nadalje: "Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine."

U članku 124, koji se bavi Državnim sudbenim vijećem, spominje se još kako DSV "u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske".

Predsjednik Vrhovnog suda je i na čelu Državnog izbornog povjerenstva

Ipak, to ne znači da pozicija predsjednika Vrhovnog suda nije važna. Za početak, predsjednik Vrhovnog suda ujedno je i automatizmom predsjednik Državnog izbornog povjerenstva po Zakonu o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske. 

"Predsjednik predstavlja i zastupa Povjerenstvo, rukovodi njegovim radom, određuje mjere i postupanja u skladu sa zakonskim ovlastima i poduzima nužne aktivnosti radi nesmetanog i redovitog obavljanja poslova iz djelokruga Povjerenstva", navodi se u tom zakonu.

Dakle, već u tom kontekstu predsjednik Vrhovnog suda ima značajne ovlasti i utjecaj. Pritom ne treba zaboraviti ni da se nalazimo u godini lokalnih izbora, za čije je provođenje zaduženo Državno izborno povjerenstvo, na čijem je čelu posljednji put biti kontroverzni Đuro Sessa, kojem mandata na čelu Vrhovnog suda ističe u srpnju.

Ovlasti Vrhovnog suda

Prema Zakonu o sudovima Vrhovni sud Republike Hrvatske "1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, 2. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom, 3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj, 4. rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom, 5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse, analizira potrebe za stručnim usavršavanjem sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika te obavlja druge poslove određene zakonom".

U svemu tome značajan utjecaj ima, naravno, predsjednik Vrhovnog suda. Prema Poslovniku o radu Vrhovnog suda, kojeg donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice VS-a, taj isti predsjednik, između ostaloga, obavlja poslove sudske uprave.

To su konkretno ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u sudu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslovi izvršenja kaznenih sankcija i postupanje s pritvorenicima, poslovi pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslovi u svezi sa stalnim sudskim procjeniteljima, tumačima i vještacima, poslovi u svezi s predstavkama i pritužbama stranaka na rad suda, stručni poslovi u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u sudu, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu, vođenje statistike, financijsko-materijalno poslovanje suda i drugi poslovi.

Osnivanje Visokog kaznenog suda kao napad na ovlasti Vrhovnog suda

Vrhovni sud inače ima dva odjela: Kazneni odjel (obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu) i Građanski odjel (obuhvaća područja građanskoga, trgovačkog i upravnog prava).

Tu vrijedi napomenuti da je Vrhovni sud sada bitno oslabljen osnivanjem Visokog kaznenog suda (VKS), koji je formalno trebao početi raditi 1. siječnja ove godine, nakon nekoliko ustavnih tužbi koje su se ticale njegova pokretanja, a čiji je v.d. predsjednika još jedan kontroverzni sudac blizak HDZ-u, Ivan Turudić. On se prijavio i na natječaj za predsjednika Visokog kaznenog suda, a natječaj bi trebao biti gotov ovaj tjedan. Turudić je, inače, frend odbjeglog osuđenika Zdravka Mamića, a zbog njihovog odnosa je i suđenje Mamiću svojedobno sa Županijskog suda u Zagrebu, čiji je tada Turudić bio čelnik, prebačeno u Osijek.

Zadaća Visokog kaznenog suda je odlučivati o žalbama 15 županijskih sudova diljem Hrvatske, čime VKS postaje ključni žalbeni sud u državi, a tu ključnu ovlast pak gubi Vrhovni sud. U praksi to znači npr. da će VKS, a ne VS odlučivati o žalbama u vezi presuda u procesima protiv, recimo, Nadana Vidoševića, ali i u žalbi na nepravomoćnu presudu koja je donesena protiv HDZ-a u aferi Fimi Media.

Četiri katedre kazneno-procesnog prava protiv Visokog kaznenog suda

Baš je Zlata Đurđević proteklih mjeseci žestoko kritizirala osnivanje Visokog kaznenog suda.

Ona je u ime zagrebačke katedre kazneno-procesnog prava potpisala mišljenje poslano Ustavnom sudu u kojem se navodi da je "ustanovljavanje Visokog kaznenog suda na koji je prenesena cjelokupna žalbena nadležnost Vrhovnog suda RH nepromišljeno, površno i ishitreno normativno i organizacijsko rješenje". Protiv pokretanja VKS-a su se proglasile i katedre kazneno-procesnog prava u Osijeku, Splitu i Rijeci.

Ipak, to ne znači da predsjednik Vrhovnog suda ne bi mogao pomoći u tome da se "smrdljiva riba" hrvatskog pravosuđa ne krene čistiti od glave.

Slučaj sudaca koji su partijali s Kerumom

To se najbolje vidi u slučaju nedavnog feštanja splitskih sudaca sa Željkom Kerumom. Trenutni predsjednik VS-a Đuro Sessa u tom slučaju za njih nije pokrenuo stegovne postupke, koji bi mogli rezultirati strožim kaznama za kompromitirane splitske suce, uključujući i izbacivanje iz sudačke profesije, već je samo protiv njih inicirao "postupak na temelju Kodeksa sudačke etike" koji može rezultirati simboličnim kaznama. Drugim riječima, Sessa je Kerumovu sudačku ekipu s partyja na kojem su se kršile i epidemiološke mjere zapravo spasio od strože kazne. Teško je povjerovati da bi Zlata Đurđević reagirala na isti način.

>> Suci krše mjere i tulumare s Kerumom. Milanović i Sessa u tome ne vide problem

U svakom slučaju, iako je osnivanjem VKS-a Vrhovni sud izgubio značajan dio svojih donedavnih ovlasti, pozicija predsjednika Vrhovnog suda itekako omogućava da se neke stvari u hrvatskom pravosuđu i sudstvu promijene na bolje. Da nije tako, onda se HDZ ne bi toliko opirao protiv toga da netko izvan njihove proširene škvadre dođe na tu poziciju.