Što Kolinda danas nudi u odnosu na 2014.? Nove tone praznih obećanja

Što Kolinda danas nudi u odnosu na 2014.? Nove tone praznih obećanja
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

TOČNO pet godina nakon prvog, Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je drugi izborni program, koji svjedoči da ne posustaje u obećanjima. Program "Za bolju Hrvatsku" iz 2014. godine bio je podijeljen u pet cjelina: Gospodarski rast, za bolji život u Hrvatskoj; Socijalna stabilnost, za život dostojan čovjeka u Hrvatskoj; Nacionalna sigurnost i obrana, za sigurnu i jaku Hrvatsku; Vladavina prava, za pravnu stabilnost Hrvatske te Vanjska politika i diplomacija, za međunarodni ugled Hrvatske.

Nove tone obećanja

Ove godine, bilježe preživjeli svjedoci njezina predstavljanja, biračima je ponudila program pod naslovom "Hrvatska zna i mora bolje", s novim tonama obećanja. Ovogodišnji je program čak i bogatiji brojem cjelina. Sedam ih je: hrvatski razvoj, hrvatski identitet, hrvatska odlučnost, hrvatska pravednost, hrvatska demokracija, hrvatska sigurnost i hrvatski optimizam. Može se zapaziti kako akcent više nije na Hrvatskoj, nego na hrvatstvu, ali to se i očekuje jer u prvom krugu cilja na isto biračko tijelo kao i Miroslav Škoro, koji tumači ulogu gorljivog Hrvata.

Programi. U odnosu na ponudu od prije pet godina, Kolinda Grabar-Kitarović na prvi pogled najavljuje manje gospodarsko-socijalnih, a više nacionalno-identitetskih brda i dolina. Dok je 2014. godine, npr., dostojanstvo bilo visoko plasirano, već na drugom mjestu među točkama programa, ondje gdje je najavljivala "život dostojan čovjeka", ove je godine skliznuo na četvrto mjesto, u poglavlje pod nazivom "Hrvatska pravednost" - gdje se naglašava da je "ljudsko dostojanstvo temeljni kriterij pravednosti".

Manje bitno dostojanstvo

Ispred dostojanstva sada je razvoj - to je, kao, o gospodarstvu, kojim je otvorila i prošli izborni program. Potom slijedi identitet - "naše škole, fakulteti i učilišta moraju biti izvorišta očuvanja jezika", zapazila je KGK obećavajući provedbu mjera brendiranja Hrvatske!? - te poglavlje enigmatičnog naziva "Hrvatska odlučnost".

Što je to hrvatska odlučnost, majku mu, zapitat će se čitatelj zbunjen predsjedničinim izljevom hrvatstva u mozak kao da je Hrvatska međunarodno priznata prije tri mjeseca pa publiku treba namiriti enormnom količinom nacionalnog ponosa. Što je to, dakle, hrvatska odlučnost, po čemu se ona razlikuje od uobičajene ljudske odlučnosti? Hm, ne znamo, osim što smo zapazili da u tom poglavlju "moramo potpuno ostvariti prava Hrvata iz BiH kao njezina konstitutivnog naroda". Progovorila je predsjednica, dakle, i o susjednoj državi, u kojoj je njezina dugogodišnja stranka počinila neopisive štete. Nema veze, Hrvatima u BiH ionako se uvijek nešto obećava. KGK je, na primjer, u starom programu bila napisala: "Ustavna, moralna i temeljna obveza Republike Hrvatske je zaštita prava Hrvata u BiH." 

U poglavlju o hrvatskoj odlučnosti rutinski je najavila i aktivno rješavanje sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata te to istaknula kao glavni uvjet za napredak pregovora Srbije s Europskom unijom.

U "Hrvatskoj pravednosti" sjetila se trudnica kao jedne od najosjetljivijih društvenih skupina. Prije pet godina spominjala je "donošenje i provođenje mjera demografske politike kako bi se zaustavila negativna demografska kretanja".

Što je hrvatska demokracija?

Poglavlje koje je prije pet godina govorilo o vladavini prava dalo bi se usporediti s ovogodišnjom "Hrvatskom demokracijom", što je još jedna domoljubna novost, jer nemamo pojma ni po čemu se hrvatska demokracija razlikuje od demokracije inače. U ovom smo poglavlju pronašli i predsjedničinu rečenicu koju svesrdno pozdravljamo. Naime, zapazila je kako je učvršćivanje temeljnih demokratskih normi "jedini način kako da se suprotstavimo poplavi pojedinaca koji daju nerealna obećanja". Bez obzira na to što je ta rečenica sadržajno netočna, jer nema demokracije bez populizma, vrijedna je ako je izgovorena samokritično, u što iskreno sumnjamo, ali ostavljamo poneki promil nade.

Ako je suditi po položaju u programu, lagano je posustala i predsjedničina opsesija vojskom. Poglavlje o njoj 2014. godine bilo je na trećem mjestu, kada je spominjala sigurnu i stabilnu Hrvatsku koja štiti svoje granice i ljude, gospodarstvo, infrastrukturu i teritorij, tradiciju i kulturu, dok je sada predzadnja rupa na svirali, tj. točka u programu naslovljena "Hrvatska sigurnost". U njoj je obećala ustrajavanje na osnaživanju Hrvatske vojske i policije.

Konačno, završila je hrvatskim optimizmom, a to bi, kao, bila vjera u sebe, pa se prisjetila "srebra zlatnog sjaja" hrvatske nogometne reprezentacije. Njezina povezanost s hrvatskim nogometnim uspjehom je neupitna - bila je odlična sa Zdravkom Mamićem, dugogodišnjim vladarom nacionalnog nogometa, trenutno odbjeglim u BiH zbog poznatih problema sa zakonom. I grlila je nogometaše.

A 2014. godine program je zaključila vanjskom politikom, diplomacijom i međunarodnim ugledom Hrvatske. U međuvremenu, jako je radila na njemu pozirajući pred ogradom Bijele kuće. Usput, SAD još nije ukinuo vize za hrvatske državljane.

Ništa nakon pet godina ničega

Ukratko, nakon pet godina ničeg predsjednica nudi novo ništa. Stoga, završavamo ovaj tekst podsjećanjem na nekoliko rečenica i fraza iz programa kojim je osvojila prvi mandat.

"Zalagat ću se za proglašenje gospodarskog pojasa"; "Posebno ću se zalagati za provedbu digitalne agende za Hrvatsku kao integralnog dijela digitalne agende za Europu"; "Naročito ću podupirati neophodne reforme obrazovnog sustava koji mora biti u funkciji gospodarskog rasta"; "Posebno ću se zalagati za dostojanstvo umirovljenika, zalagati se za usklađivanje mirovina s rastom plaća, BDP-om i troškovima života", "Kao Predsjednica RH u području socijalne i obiteljske politike razradit ću model povratka Hrvata iz dijaspore"; "Zalagat ću se za osnivanje znanstveno-istraživačkog centra s dugoročnim ciljem demokratskog suočavanja s naslijeđem svih totalitarnih režima koji su duboko naštetili razvoju RH i stalna su razdjelnica hrvatskog društva do razine ugrožavanja nacionalne sigurnosti"; "Građani moraju doživljavati vlastitu pripadnost institucijama svoje države i doživljavati ih kao svoje"; "Demografska obnova Hrvatske također se mora temeljiti na sustavnom povratku iseljenih Hrvata u Domovinu, s ciljem osnaživanja nacionalnog, gospodarskog, ali i demografskog potencijala Republike Hrvatske."

Sreća predsjedničina da nije plaćena po ostvarenom obećanju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara