Kriza s naftom imat će duboke posljedice, jedino rješenje je pokretanje ekonomije

Kriza s naftom imat će duboke posljedice, jedino rješenje je pokretanje ekonomije
Foto: EPA

SVJEDOČIMO povijesnom presedanu u kojem je ishod neizvjestan.

Uzrok oštrog pada cijene nafte, nezabilježenog u povijesti, stopiranje je svjetske ekonomije uslijed covid-19 virusa. Samo po sebi to možda i ne bi dovelo do kolapsa da su se zemlje izvoznice nafte dogovorile o snižavanju proizvodnje da bi se izbjegao veliki višak ponude nafte na tržištu u situaciji kada je potrošnja drastično pala zbog toga što su i industrija i transport na minimumu uslijed restrikcija koje su mnoge zemlje provele za obranu od pandemije.

Jednostavno se nafta nastavila proizvoditi kao da se ništa ne događa, a potrošnja je drastično pala. Zbog toga su se skladišta nafte punila do maksimuma kapaciteta i sada se jednostavno nema gdje ni plasirati ni uskladištiti nova proizvodnja, što je dovelo do drastičnog pada cijene sirovine, sirove nafte. 

Ovo čak nije standardna naftna kriza, jer se taj pojam odnosi na veliki rast cijene nafte uslijed najčešće raznih geopolitičkih razloga i umjetnog smanjivanja proizvodnje sirove nafte, kao što se dogodilo dva puta 1970-ih godina, prvi put zbog Yom Kippurskog rata Arapskih zemalja protiv Izraela, a drugi put zbog Iranske revolucije te rata zbog Iraka i Irana. 

Duboke posljedice

Trenutna situacija naftne zasićenosti, iako je gospodarski manje štetna sama po sebi od naftne krize uzrokovane previsokim cijenama, u kombinaciji s ostalim neravnotežama uzrokovanima koronavirusom, imat će podjednako duboke posljedice.

Produbit će predstojeću krizu i usporiti oporavak svjetskog gospodarstva. Gotovo odmah će nastupiti duboka kriza u gospodarstvima koja ovise o izvozu nafte te će im se srušiti ne samo gospodarstvo, nego i državne financije te valuta, tj. nastupit će, osim gospodarske, i fiskalna te monetarna kriza. A u te zemlje ne spadaju samo bliskoistočne države, nego i Rusija, Norveška, Nigerija itd.

Ne treba ni zaboraviti da je SAD nedavno postao najveći svjetski proizvođač nafte. Kolapsi tih gospodarstava će prirodno smanjiti njihovu potražnju za uvoznim proizvodima iz drugih država i tako srušiti globalnu potražnju pa će se efekt preliti i na neto uvoznice naftnih derivata. 

Iako je Saudijska Arabija u ožujku započela svojevrsni cjenovni rat s Rusijom pa su cijene već bile drastično pale, do travnja je postalo jasno da taj sukob dugoročno nije u interesu ni jednima ni drugima. Početkom travnja OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte), Rusija i druge zemlje izvoznice nafte su se dogovorile da će tijekom svibnja i lipnja postupno smanjivati proizvodnju da bi se cijene nafte oporavile.

Jedini način je pokretanje svjetskih ekonomija

Zbog toga što će OPEC i zemlje izvoznice nafte smanjivati proizvodnju tek od 1. 5. Trenutno ne postoji mehanizam usporavanja pada cijene rezanjem proizvodnje, osim hitnim novim dogovorom o momentalnom prekidu proizvodnje na nekoliko dana. Čak i minimum proizvodnje bi samo održavao trenutno stanje jer su skladišta puna pa je svaka dodatna količina nafte kao ulijevanje vode u punu kadu, ma koliko ulijete uvijek će se preliti preko ruba.

Jedini način je ponovno pokretanje svjetskih ekonomija, podizanje zrakoplova u zrak, pokretanje automobila i povratak na potrošnju kakva je bila prije situacije s covid-19 virusom

Kada zemlje izvoznice nafte ostanu bez prihoda i sruše im se gospodarstva, državni proračun i valuta onda će prestati uvoziti dobra iz SAD-a, EU i Kine. To će dovesti do pada globalne potražnje i pada izvoza visoko razvijenih država. Konačni rezultat je pad industrijske proizvodnje, otpuštanja i rast nezaposlenosti, pad dohodaka koji će dovesti do pada potražnje i općenito do gospodarske krize. 

Tako će se kriza preliti sa zemalja izvoznica nafte na cijeli svijet. Važno je naglasiti da za ovako nešto ne postoji presedan i teško je odrediti konačne efekte. Može se raditi samo o rješavanju zaliha u SAD-u, a efekt se može preliti na cijeli svijet.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara