TREBALO je samo par tjedana da se od spora oko deložacija u istočnom Jeruzalemu dođe do otvorenog ratnog sukoba na teritoriju Izraela i Palestine.

>> Izrael silovito napada Gazu, Hamas lansirao novu raketu velikog dometa. Ljudi bježe

"Trenutnu situaciju sve većeg nasilja u Gazi i Izraelu u cijelosti je započeo Izrael", rekao je za BBC savjetnik palestinskog čelnika Mahmouda Abbasa.

Zamjenica gradonačelnika Jeruzalema Fleur Hassan-Nahoum izjavila je za BBC da sukob može biti okončan samo ako Hamas prestane s raketiranjem, dodajući da Hamas već neko vrijeme planira ratno stanje. "To planiraju mjesecima. Palestinska uprava pokušava odvratiti ljude od mogućnosti otkazivanja izbora", dodala je.

Politički preokret u Izraelu?

Doista, ovaj sukob ima veliki utjecaj na palestinsku, ali i izraelsku unutarnju politiku. Sukob Izraela i Hamasa utjecao je na pregovore između stranaka koje pokušavaju uspostaviti koaliciju koja bi trebala zamijeniti vladu premijera Benjamina Netanyahua, kojemu se pak sudi za korupciju. 

Naftali Bennett, čelnik desne pronaseljeničke skupine Yamina, rekao je da napušta koalicijske pregovore s Yairom Lapidom, oporbenim čelnikom i glavnim političkim suparnikom Netanyahua. Kazao je kako su ovi sukobi "promijenili cijelu priču", piše BBC. Izvješća navode kako Bennett sada vodi razgovore sa strankom Netanyahua kako bi pokušao formirati "vladu širokog nacionalnog jedinstva".

Međunarodni kazneni sud (ICC) pak istražuje navodne ratne zločine počinjene tijekom prijašnjih izraelsko-palestinskih sukoba, rekao je najviši tužitelj novinskoj agenciji Reuters.

Situacija je sve gora, sve više je mrtvih i razaranja. Nema sumnje da će aktualni sukob ostaviti dugoročne posljedice.

Vidmarović: Izraelske snage imaju iskustvo okupacije Gaze iz 2014. godine

O svemu tome razgovarali smo s vanjskopolitičkim analitičarom Branimirom Vidmarovićem i vojnim analitičarom Igorom Tabakom.

Za početak nas je zanimalo slijedi li izraelska kopnena invazija i možda dugotrajna vojna okupacija Gaze.

"To je realna mogućnost. Kao prvo, to ne bi bilo ništa novo ili šokantno. Izraelske snage su 2014. već imale to iskustvo. Kao drugo, sukob se odvija u kontekstu manjka stabilnih vlada u Palestini i Izraelu. To je loše jer na sukob utječu i unutarnji konflikti te politička konkurencija", smatra Vidmarović.

"Prema onome što znamo, Izrael nema naviku prekida vojnih operacija na intervenciju velikih zemalja ili UN-a, već isključivo kada procijeni da su postignuti strateški ciljevi ili obavljene sve taktičke vojne zadaće", podsjeća Vidmarović.

"Zato je teško procijeniti situaciju, jer nije izvjesno koji su sada konkretni vojni ciljevi. To može biti likvidacija visokih dužnosnika Hamasa, uništavanje palestinskih tunela, skladišta, većih vojnih ćelija i tome slično. Izraelski ministar obrane Gantz je obećao veći pritisak sve dok se ne uspostavi 'totalna, dugotrajna tišina'. Tek nakon toga Izrael će razmotriti opcije primirja", kaže.

Tabak: Okupacija Gaze je mogućnost koju ne treba odbaciti

Ovaj vanjskopolitički analitičar također dodaje da je "okupacija Gaze mogućnost koju ne treba odbaciti". 

"Nažalost, takve stvari mogu proći bez obzira na prosvjede ili pritisak velikih zemalja. Iako prima velik novac za obranu od SAD-a (3.3 milijarde dolara samo u 2019. godini), izraelska ekonomija je toliko diversificirana da je zemlju jednostavno nemoguće izbaciti iz ravnoteže ako bi zapad hipotetski uveo nekakve restrikcije ili sankcije protiv Izraela", kaže Vidmarović.

"Ako se konflikt otegne, to bi moglo izmamiti i Hezbollah", dodaje, "što bi Izraelu dobro sjelo na volej kao argument protiv pregovora s Iranom."

Tabak kaže da je kopneni ulazak izraelske vojske u pojas Gaze "potez kakav se već višekratno vidio u situacijama ozbiljnije eskalacije sukoba Hamasa i izraelskog sustava obrane te sigurnosti. No ti su se vojni izleti u Gazu pokazivali kratkotrajnima i ograničenog opsega budući da Izrael redovito bira oštru blokadu Gaze pred neugodnostima ikakve duže okupacije tog prostora".

Neće biti vanjske vojne intervencije

Postoji li mogućnost vanjske vojne intervencije?

Vojni analitičar Tabak kaže da "praktično nema nikoga tko bi bio voljan izvana intervenirati u Izraelu - posebno s obzirom na činjenicu da vlasti te zemlje nisu spremne ni čuti za ikakav oblik takvih vanjskih djelovanja".

Slaže se i Vidmarović.

"Ne, nijedna država se neće miješati u ono što se de facto smatra unutarnjim pitanjem Izraela. Arapske zemlje pogotovo: nitko neće otvarati Pandorinu kutiju zbog Palestinaca, pogotovo stoga što to ne nosi gotovo nikakve opipljive rezultate ili prednosti, osim reputacije zaštitnika. Jedina intervencija je moguća u sivoj 'proxy' zoni: militantne skupine, terorističke ćelije iz drugih zemalja", kaže on.

Problemi za SAD u regiji

Nema sumnje da će ovaj sukob imati i vanjskopolitičke posljedice. Vidmarović smatra da će SAD-u biti teže promovirati svoje interese i jedinstvo na Bliskom istoku. 

"Izostanak oštre američke reakcije prema Izraelu arapski će svijet interpretirati u skladu s postojećim trendovima: slabljenje američkog utjecaja, oslanjanje na svoje snage i politika vlastitih regionalnih interesa", kaže.

"Proces normalizacije odnosa arapskih zemalja s Izraelom može posustati ili stati. Politički i sigurnosni establišmenti arapskih zemalja načelno nisu protiv komunikacije s Izraelom glede sigurnosnih prijetnji, terorizma ili Irana – problem Palestine im je cinično nebitan. No arapska društva su osjetljiva na palestinski problem. Nakon ovog sukoba regionalni odnosi će se kretati u smjeru opreza i proračunatosti", smatra Vidmarović i dodaje da će proces možebitnog povratka SAD-a u nuklearni sporazum s Iranom biti još teži.

Hamas kao lider palestinskog otpora?

Igor Tabak pak ističe da su "uzroci ove eskalacije uvelike unutarnjopolitičke naravi".

"Problemi koji su je izazvali (oduzimanje nekretnina Palestincima, izazovno ponašanje izraelskih naseljenika koje štite vlasti Izraela) nisu od jučer i rješenje im se ni ne nazire. Ujedno trenutna vojna djelovanja djeluju na pojedine aspekte unutarnje politike današnjeg Izraela. S jedne strane, politička desnica rado vidi podršku naseljenicima i oštrinu prema Palestincima, dok je ovo krizno stanje radikalno otežalo i oporbene pokušaje formiranja izraelske vlade - nakon što prije desetak dana sam Netanyahu nije uspio u još jednom pokušaju njenog formiranja. S druge strane, Hamas ovakvim borbenim djelovanjima još jednom podcrtava svoju ulogu vođe palestinskog otpora, na račun ostalih političkih igrača na arapskoj strani scene. To sve gotovo da garantira nastavak ove krize", predviđa Tabak.

SAD je prilično suzdržan u ovoj cijeloj situaciji. Što nam o novom američkom predsjedniku Joeu Bidenu govori trenutno američko držanje?

"20. ožujka 1980. godine američki državni tajnik Cyrus Vance svjedočio je pred Senatom zbog neobičnog propusta. Naime, SAD je u Vijeću sigurnosti glasao za rezoluciju koja je osuđivala izgradnju izraelskih naselja i pozivala na rušenje istih. Navodno je došlo do greške u komunikaciji: predsjednik Carter nije odobrio takvo glasovanje. Krivnju je preuzeo Vance. U senatskom odboru nalazio se tadašnji senator Delawarea Joe Biden. Nakon što je postavio svoja pitanja tajniku Vanceu, Biden je rekao kako smatra da je tadašnji izraelski premijer Begin 'počinio ogromnu grešku s izgradnjom novih naselja' te dodao da bi Palestinska država mogla imati stabilizirajući učinak na regiju. Ipak, Biden je na kraju svog komentara zaključio da bi 'radije odabrao moć sigurnog Izraela uz nestabilnost nego stabilnost u arapskoj zemlji nauštrb izraelskoj sigurnosti'. Mislim da zadnja rečenica dosta govori o Bidenu i danas", odgovara Vidmarović.

Problem marginaliziranja Palestinaca

Tabak ističe da se američki predsjednik nalazi u izuzetno lošoj političkoj situaciji. 

"Sada je jasno da su propali svi elementi političkih nastojanja bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa na tom kompleksnom kriznom prostoru. Do trajnijeg mira na Bliskome istoku nije došlo, a marginaliziranje Palestinaca nije dovelo do ikakvih pametnih rezultata, kao ni jednostrana podrška izraelskom premijeru Netanyahuu i njegovim političkim saveznicima. Jedini rezultat svih tih američkih manevara bio je gubitak statusa neutralnog posrednika, koji je SAD-u godinama davao prostora za raznolika mirovna djelovanja u tom kriznom žarištu", objašnjava Tabak.

Nastavlja s time da je jasno da će se odnos SAD-a prema Izraelu donekle mijenjati, ali tek treba vidjeti koliko. 

"Nakon načelne podrške Izraelu, u Washingtonu se čulo i razne prijedloge - od još jednog premještanja veleposlanstva pa sve do uvjetovanja vojne pomoći. No tek treba vidjeti kako će se SAD postaviti u ovoj kriznoj situaciji koja je javno izuzetno vidljiva", smatra Tabak.

***

Primajte na mail pregled najčitanijih vijesti dana, na kraju svakog dana. Pretplatite se na Index Newsletter.