COVID-POTVRDE su "glupost" i "maltretiranje ljudi", zaključio je autoritativno, prošlog tjedna, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. To mu, naravno, nije bio prvi put, ali ovaj put je bio potaknut viješću da će se u Hrvatskoj proširiti korištenje obaveznih covid-potvrda nakon 1. studenog, što su iz vlade i stožera brzo demantirali.

No je li Milanović u pravu? Jesu li covid-potvrde besmisleno maltretiranje ljudi? Odgovor na to pitanje najbolje je potražiti u njihovim rezultatima. 

Covid-potvrde su, podsjetimo, potvrde, bilo u obliku EU digitalnog covid-certifikata (EUDCC) ili neke druge nacionalne varijante ovog dokumenta, koje dokazuju da se osoba cijepila, stekla prirodni imunitet na covid-19 prebolijevanjem (u posljednjih 180 dana) ili da ima aktualni negativni test na koronavirus (ne stariji od 72 sata za PCR test odnosno 48 sati za antigenski). Iako su na početku bile propagirane kao sredstvo za povratak na "staro normalno" za cijepljene i one koji su preboljeli covid-19, sad je jasno da im je primarna svrha privoljeti na cijepljenje one koji to još nisu napravili.

S jedne strane imamo Portugal i Dansku, s druge Bugarsku i Rumunjsku 

"Nisam se htio cijepiti jer sam se bojao. Dosad nisam vjerovao u covid-19. Mislio sam da je kao gripa. Ali sad sam bolestan i u bolnici. Sad želim cjepivo", objasnio je 55-godišnji Rumunj Adrian Pica za Associated Press dok je primao kisik na prepunom odjelu intenzivne skrbi u bolnici u Bukureštu. Ne znamo je li se u međuvremenu oporavio ili je podlegao bolesti, ali znamo da je njegov stav itekako zastupljen među ljudima koji se ne žele cijepiti, ne samo u Rumunjskoj. 

Također znamo da Rumunjska i Bugarska, dvije zemlje s najgorom stopom procijepljenosti u Europskoj uniji, imaju trenutno najgore brojke dnevno umrlih od koronavirusa. U Rumunjskoj, koja je samo 19. listopada zabilježila 574 smrti (u populaciji od manje od 20 milijuna ljudi), dosad je manje od 31% ukupne populacije cijepljeno s dvije doze, a u Bugarskoj manje od 21%.

Bugarske vlasti su sad uvele obavezne covid-potvrde za posjete teretanama, muzejima, kafićima i drugim javnim mjestima kako bi zaustavile širenje virusa, ali to je, očito, prekasno, barem na kratki rok. 

Obje zemlje trenutno stoje daleko gore i od Bosne i Hercegovine, inače druge na svijetu (prvi je Peru) i prve u Europi po ukupnom broju smrti na milijun stanovnika od početka pandemije (3479, po stranici Worldometers). A BiH je još slabije procijepljena - manje od 16% svih stanovnika je potpuno cijepljeno, prema posljednjim dostupnim podacima od kraja rujna. Nije ni čudno kad se, prema anketi agencije Valicon iz rujna, čak 37% Bosanaca ne želi cijepiti, pri čemu gotovo polovica njih kao razlog navodi to što strahuju od posljedica cjepiva, odnosno eventualnih nuspojava. I u Ukrajini je procijepljeno samo 16% populacije. 

Portugal procijepio više od 86% stanovništva, nema više koga cijepiti

S druge strane ljestvice procijepljenosti imamo Portugal, koji je 1. listopada ukinuo gotovo sve epidemiološke restrikcije nakon što je ispunio cilj koji si je vlada postavila. U Portugalu je procijepljenost ukupne populacije dosegla nevjerojatnih 86.8%, što je najviša razina ne samo u Europi nego i u cijelom svijetu. 

"Zapravo smo ostali bez odraslih osoba koje možemo cijepiti", rekla je za Washington Post krajem rujna Lurdes Costa e Silva, glavna medicinska sestra u centru za cjepivo u Lisabonu, koji je već bio napola zatvoren. Portugal se sad prebacio na cijepljenje starijih i imunokompromitiranih trećom dozom.

U Portugalu je zdravstvena, odnosno covid-propusnica bila potrebna za pristup određenim mjestima, velikim događajima, grupnim treninzima u teretanama i restoranima vikendom i tijekom državnih praznika, piše Euronews. Potvrde se i dalje traže na događajima s velikim brojem posjetitelja i za ulazak u zemlju. No Portugalce je, osim samih potvrda, na masovno cijepljenje sigurno motiviralo i katastrofično iskustvo iz siječnja ove godine, kad je umiralo i do tristo ljudi na dan, a bolnički sustav bio pred kolapsom. Zahvaljujući cijepljenju, brojke zaraženih, hospitaliziranih i umrlih u toj zemlji pale su na najniže razine u gotovo 18 mjeseci. 

Danska ukinula sve mjere, ima procijepljenost od 76%

Danska je također ukinula gotovo sve epidemiološke mjere početkom rujna, uključujući covid-potvrde, koje su tamo mjesecima bile na snazi za restorane, barove, frizerske salone, teretane, noćne klubove i velike događaje, poput nogometnih utakmica. Danska vlada nije produljila klasifikaciju covida-19 kao "društveno kritične bolesti" upravo zato što je procijepljenost, koja je do danas dosegla impresivnih 75.7% ukupne populacije, praktički dokrajčila epidemiju. Danska je trenutno peta zemlja po procijepljenosti u Europi, iza Portugala, Malte (82.7%), Islanda (81%) i Španjolske (79.6%).

Pogledajmo sada epidemiološku situaciju u ovim zemljama, koncentrirajući se na brojeve hospitaliziranih i umrlih, budući da cjepiva, prema recentnim istraživanjima, pružaju slabiju zaštitu od zaraze nego se ranije procjenjivalo, ali i dalje izuzetno visoku zaštitu od hospitalizacije, odnosno teškog oblika bolesti i smrti. 

Danska je 10. listopada imala 14 hospitaliziranih covid-pacijenata na milijun stanovnika, a Portugal 34. U usporedbi s 206 u Hrvatskoj, 506 u Litvi, 796 u Bugarskoj i čak 955 u Srbiji, koja je bila na vrhu ove liste, prema podacima sa stranice Our World in Data (kasniji podaci nisu dostupni za sve navedene zemlje).

Što se umrlih tiče, u Danskoj je u posljednja dva tjedna na milijun stanovnika umrlo 5 ljudi, u Portugalu 9, a u Hrvatskoj 65, u Srbiji 113, u Litvi 146, u Bugarskoj 205, a u Rumunjskoj čak 275, što je daleko najviše u cijeloj EU, ali i cijeloj Europi.

U Litvi epidemija snažno raste, potvrde zasad ne pomažu

U kakvoj je onda korelaciji epidemiološka situacija s procijepljenošću navedenih zemalja? Za Portugal je ona jasna - najviša procijepljenost, jedna od najnižih razina hospitalizacija i smrti u Europi. Za Dansku također.

>> Od lockdowna do života bez mjera. Ovo je veliki pregled situacije u Europi

U Litvi, koja je u rujnu uvela režim covid-potvrda i koja je u posljednja tri mjeseca podigla procijepljenost s 45% na 61%, situacija je nešto kompliciranija. Broj umrlih tamo je već mjesecima u dramatičnom porastu i trenutno je treći najviši u Europi, baš kao i broj hospitaliziranih. Ranije ovog mjeseca dvije od tri najveće bolnice u glavnom gradu Vilniusu prestale su primati nehitne pacijente zbog porasta pacijenata s teškim koronavirusom, izvijestio je Reuters.

U susjednoj Latviji je, pak, prošli tjedan uveden novi lockdown, prvi u Europi u novom, četvrtom valu pandemije, s policijskim satom od 20 do 5 ujutro i zatvorenim školama, restoranima i svim trgovinama koje ne prodaju hranu i ostale osnovne potrepštine. Procijepljenost ukupne populacije u Latviji iznosi samo 52%, iako je to i dalje više nego u Hrvatskoj. A broj umrlih na milijun u posljednja dva tjedna iznosi 121.6, odmah iza Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 

Ukrajina i Srbija tek sad uvode ograničene covid-potvrde, stanje ozbiljno

U Ukrajini je broj umrlih u posljednja dva tjedna dosegao 133.8 na milijun ljudi, a broj novozaraženih u četvrtak oborio rekord (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se cijepe, rekavši da je to jedini način da se spriječi lockdown. Škole u ukrajinskim žarištima zaraze su od petka zatvorene, a Kijev je uveo obavezne potvrde o cijepljenju ili negativan test za pristup javnom prijevozu.

I Srbija je, s obzirom na kritičnu epidemiološku situaciju, uvela covid-potvrde. Prošli tjedan je, naime, uvela covid-propusnice za sve ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru poslije 22 sata. Državni tajnik u ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je danas za RTS da će pričekati "tjedan do 10 dana", a ako ne bude očekivanog učinka covid-propusnica, od Kriznog stožera bit će zatražene "rigoroznije i puno učinkovitije mjere". Procijepljenost u Srbiji, prema posljednjim podacima, iznosi 42.6%, otprilike kao i u Hrvatskoj.

Rusija ima rekordan broj zaraženih i umrlih od početka pandemije, jako nisku procijepljenost

Rusija, koja je izrazito slabo procijepljena (32.6% ukupne populacije) iako je prva na svijetu odobrila cjepivo za koronavirus, još u kolovozu prošle godine, svoj Sputnik V, u ponedjeljak je oborila svoj rekord novozaraženih u jednom danu, a u subotu i rekord umrlih (1075). Moskva stoga uvodi najstroži lockdown od prošlog ljeta, u sklopu kojeg će necijepljeni građani stariji od 60 godina iduća četiri mjeseca morati ostati u svojim domovima. Prvi tjedan u studenom bit će također neplaćeni godišnji odmor u cijeloj zemlji, a regije će ga moći i produljiti ili započeti ranije po potrebi. 

Iako u visoko procijepljenoj Španjolskoj nacionalna vlada nije uvela covid-propusnice, to su učinile regionalne vlasti u Galiciji i Andaluziji. U tim je područjima zdravstvena propusnica neophodna za ulazak u barove, restorane i druge prostore u kojima se ljudi okupljaju u većem broju. U Kataloniji je, pak, ona obavezna za liječnike i medicinske sestre. U svakom slučaju, broj hospitaliziranih u ovoj zemlji iznosi relativno niskih 45 na milijun ljudi, a broj umrlih samo 7.6 na milijun u posljednja dva tjedna. I broj novozaraženih odavno je u padu. 

>> Jesu li covid-potvrde opravdana strategija?

U Italiji i Francuskoj covid-potvrde izazvala žestoke prosvjede, ali i porast procijepljenosti

U Italiji je zelena propusnica već od kolovoza uvjet za ulazak u zatvorene dijelove kafića i restorana, muzeje, kina, kazališta, teretane, bazene, zabavne parkove, toplice, wellness centre, festivale, sajmove, kockarnice i sportske stadione, ali i za putovanje brzim vlakovima, zrakoplovima, trajektima i međuregionalnim autobusima. Od rujna su, pak, obavezne i za sve radnike u javnom, ali i privatnom sektoru. 

U Francuskoj su, također od kolovoza, takozvane zdravstvene propusnice (pass sanitaire) potrebne za ulaz u manje-više sve objekte kao i u Italiji, s tim da su ovim režimom obuhvaćeni i neki trgovački centri (u okruzima s visokom incidencijom zaraze), ali i terase barova i restorana. Ta je propusnica obavezna i za sve radnike, uz neke iznimke, koji su u kontaktu s mušterijama, koje također moraju imati zdravstvene potvrde, kao i za sve liječnike, medicinske sestre, ali i vozače hitne pomoći, zaposlenike domova za stare i nemoćne, privatne liječnike, vatrogasce i one koji se brinu za najstarije u svojim domovima.

Obje su zemlje, otkad su uvele covid-potvrde, imale val ozbiljnih i povremeno prosvjeda onih koji se protive takvim mjerama i nazivaju ih diskriminacijom i segregacijom. No obje su zemlje također ostvarile impresivan napredak u procjepljivanju. Francuska je tako prije tri mjeseca imala 45.2% potpuno cijepljenih u ukupnoj populaciji, a Italija 48.7%. Francuska danas ima 67.4% potpuno cijepljenih, a Italija 70.7%. U oba slučaja riječ je o skoku od više od 20%.

Italija, doduše, danas ima dvostruko manje hospitaliziranih na milijun ljudi (45) nego Francuska (95), no u obje je zemlje taj broj već tjednima u padu, baš kao i broj smrti. Svakako je zanimljivo to što Italija, koja trenutno ima vjerojatno najstroži režim covid-potvrda na svijetu, ima samo 5% nižu procijepljenost od Danske, koja je ukinula praktički sve mjere. Različiti pristup ovih dvaju vlada odražava i razilaženje oko pandemijske strategije općenito, u Europi i šire. 

Hrvatska - minimalne covid-potvrde, slaba procijepljenost i ozbiljan novi val

Usporedimo ovo s Hrvatskom, čija se vlada ovog ljeta predomislila i uvela covid-potvrde samo na velikim događajima s više od 100 okupljenih, poput koncerata, utakmica, sajmova i slično. Postotak potpuno cijepljenog stanovništva Hrvatske bio je 34% prije tri mjeseca. Danas je 43.5%, dakle ni 10% više. Sasvim u skladu s tim, broj smrti u Hrvatskoj u porastu je, baš kao i broj hospitaliziranih i, pogotovo, broj novozaraženih. 

>> Prosvjedi u Sloveniji ne staju. Tko će pobijediti, država ili protivnici mjera?

U Sloveniji se također svake srijede odvijaju veliki, ponekad i prilično nasilni, prosvjedi otkad je vlada Janeza Janše u rujnu uvela takozvani PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani) model, odnosno covid-potvrde kao uvjet za sve, od odlaska na posao do ulaska u trgovački centar, zdravstvenu ustanovu, vožnju javnim prijevozom (od čega su izuzeti učenici osnovnih i srednjih škola), za različite uslužne djelatnosti, razne javne ustanove i korisnike njihovih usluga. Za zaposlenike u državnoj upravi uvedena je obaveza cijepljenja ako nisu preboljeli koronavirus u posljednjih šest mjeseci, bez testiranja kao alternativne mogućnosti. 

Slovenija podigla procijepljenost covid-potvrdama, ali ne dovoljno

Što se procijepljenosti tiče, Slovenija je prije tri mjeseca imala samo 39.3% potpuno procijepljene populacije, a danas ima 53.5% - 14% više, ali i dalje jako daleko od dovoljne razine.

To se vidi i po epidemiološkoj situaciji: Slovenija ima 197 hospitaliziranih na milijun ljudi i 34 umrla na milijun ljudi u posljednja dva tjedna. Daleko od Bugarske i Rumunjske, ali ipak zabrinjavajuće. Ohrabrujuće je što ni jedna ni druga varijabla posljednjih tjedana više ne rastu, no broj novozaraženih im je zato i dalje u strmom porastu.

Možda najsloženija situacija je u Velikoj Britaniji, koja je u srpnju ukinula gotovo sve mjere, oslanjajući se na procijepljenost koja je tada iznosila 53.4%. Stručnjake je iznenadilo što je u početku, unatoč ukidanju mjera, broj novozaraženih počeo naglo padati. Rast je, međutim, ponovo počeo u kolovozu i trenutno je na višoj razini nego na vrhuncu u srpnju. Broj hospitaliziranih je ipak u znatno blažem porastu, kao i broj umrlih, koji trenutno iznosi 26 na milijun u posljednja dva tjedna. 

Njemačka i Austrija imaju sustav 3G, procijepljenost im je na 60-65%

Njemačka je uvela obavezne covid-potvrde za pristup barovima, restoranima ili bilo kojim javnim prostorima, ali ne u cijeloj zemlji, već u onim dijelovima gdje je 14-dnevna stopa zaraze Covid-19 viša od 35 na 100.000 stanovnika. Procijepljenost u ovoj zemlji iznosi 65.6% ukupne populacije, što je oko 15% više nego prije tri mjeseca, no u posljednje vrijeme stagnira.

Austrija, kao i Njemačka, primjenjuje takozvani 3G sustav (geimpft, getestet, genesen - cijepljeni, testirani, preboljeli) na nekim mjestima, a 2G (bez testiranja kao alternative) na drugim. Taj sustav je trenutno na snazi u kafićima, restoranima i barovima, frizerskim i kozmetičkim salonima, kinima, kazalištima i drugim prostorima s publikom te na događajima s više od 25 ljudi. Njemačka trenutno ima samo 10 umrlih na milijun stanovnika u posljednja dva tjedna. Ipak, broj novozaraženih je u porastu, a državni Epidemiološki institut Robert Koch predviđa još snažniji rast u nadolazećim tjednima.

Austrijska vlada je, međutim, već najavila da će uvesti 3G sustav i na svim radnim mjestima od 1. studenog, s prva dva tjedna kao "tranzicijskim razdobljem", javlja The Local Austria. Zaposlenici više neće morati nositi maske kao dosad, ali morat će zadovoljavati 3G uvjet za ulaz na radno mjesto. Austrija je inače također povećala svoju procijepljenost s 48.4% na 61.7%. Broj hospitaliziranih im trenutno stagnira i iznosi 72 na milijun, a broj smrti u posljednja dva tjedna iznosi 17 na milijun. Ipak, i ova zemlja ima sve veći rast novozaraženih.

EU je na početku jako kasnila s cijepljenjem, sad prestigla SAD 

Zanimljivo je da je EU, koja je na početku programa cijepljenja bila žestoko kritizirana zbog spore nabave cjepiva i zbog toga što je većinu cjepiva u početku naručila od AstraZenece, da bi njeno cjepivo onda veći broj EU članica privremeno suspendirao zbog pojave rijetkih, ali ozbiljnih nuspojava, u srpnju prestigla SAD po procijepljenosti. Danas EU ima 64.7% potpuno cijepljenih stanovnika (računajući i djecu i ostale koji se ne mogu cijepiti), dok je u SAD-u taj postotak 57%.

Dapače, EU je gotovo prestigla i Izrael, koji trenutno ima 65% procijepljenih i koji je dugo bio na glasu kao svjetski lider u cijepljenju. No, kako vidimo, postoji golemi jaz u procijepljenosti između zapadne i istočne Europe, uključujući Hrvatsku. A čini se da se taj jaz samo produbljuje. 

Europska povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides poručila je na sastanku ranije ovog mjeseca da je 75% odraslih u EU cijepljeno, pri čemu su ključni bili suradnja članica i pokazana solidarnost, ali da je i dalje potrebno "cijepiti, cijepiti i cijepiti".

"Cijepljenje je samo jedno sredstvo. To nije srebrni metak. Cjepiva su vrlo učinkovita u zaštiti od teških bolesti...Ali cjepiva nisu 100% učinkovita protiv infekcije", upozorila je s druge strane, u razgovoru za Deutsche Welle, dr. Soumya Swaminathan, glavna znanstvenica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

"Još uvijek vidite zemlje s visokim stopama cijepljenja koje još uvijek imaju stope zaraze u porastu. A što su stope prijenosa veće, postoji (veća) opasnost da generirate nove varijante, koje će se onda vratiti i zaraziti te ljude, čak i ako ste cijepljeni. Zaista postoji jak znanstveni argument za nastavak korištenja drugih mjera dok svi diljem svijeta ne budu zaštićeni", zaključila je WHO-ova znanstvenica.