AMERIČKI predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu jučer su se u Bijeloj kući sastali s ministrima vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina kako bi obilježili povijesne sporazume o normalizaciji odnosa između Izraela i dviju arapskih zemalja.

Trump je ustvrdio da će potpisivanje takozvanog Abrahamova sporazuma promijeniti tijek povijesti i obilježiti "rađanje novog Bliskog istoka": "Ovi će sporazumi zajedno poslužiti kao temelj za sveobuhvatan mir u cijeloj regiji, nešto što nitko nije smatrao mogućim, a svakako ne u današnje vrijeme. Ovi sporazumi dokazuju da se nacije u regiji oslobađaju neuspjelih pristupa iz prošlosti. Današnje potpisivanje usmjerava povijest u novom smjeru i uskoro će biti i drugih zemalja koje će slijediti ove velike lidere", za CNN analizira Oren Liebermann.

Netanyahu je taj dan opisao kao "povijesni trenutak, rađanje novog mira". Posljednji put ovakva se ceremonija u Washingtonu dogodila 1994. godine, kad je tadašnji predsjednik Bill Clinton gledao kako izraelski premijer Yitzhak Rabin i jordanski kralj Husein potpisuju deklaraciju koja je mjesecima kasnije dovela do mirovnog sporazuma. Za Trumpa je tajming bio presudan. Manje od dva mjeseca prije izbora uoči kojih zaostaje u anketama, sporazum o normalizaciji odnosa između Izraela, UAE-a i Bahreina je veliko vanjskopolitičko dostignuće, iako se regija kretala prema takvog scenariju bez obzira na Bijelu kuću.

Kako je došlo do toga?

Godinama je Izrael održavao tajne odnose s mnogim sunitskim zemljama Arapskog zaljeva, koje je u posljednje vrijeme pokretao zajednički savez protiv Irana. Ti odnosi prethode iranskom nuklearnom sporazumu više od desetljeća u nekim slučajevima, jer su zaljevske države pokušavale iskoristiti izraelsku visokotehnološku scenu, a Izrael je želio osigurati svoje mjesto na turbulentnom Bliskom istoku.

Glavni su u tim zakulisnim odnosima bili Ujedinjeni Arapski Emirati, a brojni javni primjeri sve čvršćih veza između dviju zemalja postajali su sve češći. Krajem 2015. godine Izrael je otvorio diplomatsku misiju pri Međunarodnoj agenciji za obnovljive izvore energije u Abu Dhabiju. Potom je 2018. godine tadašnja ministrica kulture Miri Regev posjetila Veliku džamiju u Abu Dhabiju, gdje je boravila tijekom džudaškog turnira na kojem je Izrael osvojio zlatnu medalju. Izrael je također pozvao na Expo 2020 Dubai, svjetsku izložbu koja je kasnije odgođena zbog koronavirusa, piše Liebermann.

Poput UAE-a, Bahrein također već godinama održava tajne veze s Izraelom. Osim toga, Bahrein ima malu židovsku zajednicu, čiji je pripadnik bio veleposlanik ove zemlje u SAD-u od 2008. do 2013. godine. Mala zaljevska kraljevina također je bila domaćin predstavljanja ekonomskog dijela plana Bijele kuće za mir za Bliskom istoku, signalizirajući spremnost za suradnju s SAD-om, a potom i Izraelom, po tom pitanju, čak i u vrijeme kad se činilo da je napredak u izraelsko-palestinskom konfliktu nemoguć.

Presudno je da su UAE i Bahrein također bliski saveznici SAD-a, te da u obje zemlje postoji značajna američka vojna nazočnost. Američko ratno zrakoplovstvo rasporedilo je F-35 borbene lovce u bazu u Abu Dhabiju, dok su mornarička Peta flota i zapovjedništvo za Bliski istok smješteni u Bahreinu. Vojna nazočnost približila je lidere UAE-a i Bahreina Americi, a zbog protuiranskog saveza i Izraelu, piše Liebermann.

Što Izrael, UAE i Bahrein imaju od toga?

Ugledni američki rabin i osobni savjetnik bahreinskog kralja Hamada bin Isa al-Khalife rekao je jednom da za zaljevske zemlje put do Washingtona prolazi kroz Jeruzalem. Drugim riječima, ako se te zemlje žele približiti predsjedniku Trumpu i Bijeloj kući, izgradnja odnosa s izraelskim čelnicima siguran je put za postizanje cilja.

Ujedinjeni Arapski Emirati jasno su dali do znanja da je jedna od koristi sporazuma o normalizaciji s Izraelom to što bi trebalo biti lakše nabaviti lovce F-35 od SAD-a, a to je i mišljenje Trumpova višeg savjetnika Jareda Kushnera. To bi Emiratima dalo najmodernijeg borbenog lovca iz američkog arsenala i značajnu prednost nad bilo kojom drugom vojskom u regiji, osim Izraela.

UAE su također osigurali suspenziju planirane izraelske aneksije dijelova Zapadne obale i jasno dali do znanja da je to jedan od njihovih uvjeta za normalizaciju odnosa. Iako nije jasno koliko dugo će trajati suspenzija, za UAE je ovo održalo mogućnost rješenja o dvije države, što Emirati smatraju jedinim mogućim krajem izraelsko-palestinskog sukoba.

Govoreći u utorak u Bijeloj kući, ministar vanjskih poslova UAE-a šeik Abdullah bin Zayed zahvalio je Izraelu na zaustavljanju planirane aneksije palestinskih teritorija, rekavši da to "jača našu zajedničku volju za postizanjem bolje budućnosti nadolazećih generacija". Manje je jasno koje specifične ciljeve Bahrein namjerava postići sporazumom o normalizaciji. UAE-u i Bahreinu sporazum otvara mogućnost kupnje izraelske napredne tehnologije, uključujući vojnu tehnologiju kao što je obrambeni raketni sustav Željezna kupola, kao i mogućnost suradnje u gospodarstvu, zdravstvu, turizmu i drugim sektorima, objašnjava Liebermann za CNN.

Politički je ovo win-win situacija za UAE i Bahrein. Ili će Trump u studenome osvojiti drugi mandat, pa će oni imati čvrste veze s njegovom administracijom, ili će za predsjednika doći Joe Biden, a oni će već biti na dobroj poziciji zbog sporazuma o normalizaciji s Izraelom. Što se tiče Izraela, Netanyahu se može pohvaliti velikim vanjskopolitičkim uspjehom, kakav su postigla još samo dva druga izraelska čelnika. Menachem Begin potpisao je mirovni sporazum s Egiptom 1979. godine, a Yitzhak Rabin s Jordanom 1994. Netanyahu je potpisao sporazume o normalizaciji s dvije zemlje u jednom danu.

Od presudne je važnosti što će ceremonija u Bijeloj kući pomoći odvratiti pažnju s Netanyahuovih domaćih problema, gospodarskim poteškoćama sa stopom nezaposlenosti od 18 posto, krizom oko koronavirusa koja je Izrael drugi put nagnala na nacionalni lockdown, te njegovo suđenje zbog optužbi za korupciju. Netanyahu je više puta istaknuo svoju nevinost.

Koja je bila Trumpova uloga i zašto se ovo događa u Bijeloj kući?

Trumpova je administracija vidjela i iskoristila priliku u promjenjivom Bliskom Istoku. Budući da nisu mogli postići napredak u izraelsko-palestinskom sukobu, Trump i njegovi savjetnici prebacili su fokus na ostatak regije. Davno su prošla vremena kad je ovaj sukob definirao stanje na Bliskom istoku. Danas je najveća regionalna bitka između Irana i sunitskih zaljevskih zemalja. Upravo u ovom sukobu Trump je vidio priliku za približavanje Izraela arapskim zemljama.

Desetljećima je Washington bio ključni mirovni posrednik na Bliskom istoku i glavni moderator izraelsko-palestinskih pregovora. Američki predsjednik Jimmy Carter stajao je između Menachema Begina i Anwara Sadata, a Bill Clinton između Yitzhaka Rabina i kralja Husseina. Sada Trump stoji između Netanyahua i ministara vanjskih poslova UAE-a i Bahreina. Ali sada vizija Bijele kuće o regiji baš ne uključuje Palestince. Trump je pozvao Palestince za pregovarački stol, ali samo u skladu s vizijom Bliskog istoka prema mjeri Izraela i protiv Palestinaca. Ako se ne budu željeli angažirati, Bijela kuća očito će ih rado ostaviti po strani.

Zašto se ovo događa baš sad?

Da budemo jasni, nastavlja Liebermann, ovi su sporazumi djelovali neizbježno, bilo da su se dogodili sada ili za nekoliko godina. Trump i Netanyahu željeli su da se to dogodi danas. Opterećeni domaćim problemima, te s Trumpom koji zaostaje u anketama dva mjeseca prije izbora, iskazali su zajedničku volju sveobuhvatnim naporom da se dogodi nešto veliko. Posljednjih tjedana, Kushner i američki državni tajnik Mike Pompeo posjetili su Bliski istok, pokušavajući postići i nešto više na zamahu sporazuma između Izraela i Emirata.

Ti napori još traju. Oman je pohvalio sporazum Izraela i Bahreina, dajući do znanja da je možda sljedeći na redu za normalizaciju odnosa. A Saudijska Arabija? Iako bi se sličan dogovor između Izraela i Saudijske Arabije smatrao monumentalnim pomakom u regiji, takvo što kratkoročno se čini nemogućim.

Zašto se Palestinci osjećaju prodano?

Jednom riječju, Palestinci se osjećaju izdano. Arapska mirovna inicijativa iz 2002. godine, koju je vodila Saudijska Arabija, pozivala je na prekid izraelsko-palestinskog sukoba prije normalizacije odnosa između arapskih zemalja i Izraela. UAE i Bahrein su preokrenuli narativ i kreću se prema normalizaciji bez promjena u sukobu. Palestinci optužuju UAE i Bahrein za izdaju Jeruzalema, džamije al-Aqse i palestinske stvari.

A zbog uloge Bijele kuće, radi se o još jednom upisu na rastuću listu pritužbi palestinskih čelnika na Trumpa. Palestinci su prekinuli kontakt s Bijelom kućom nakon što je Trumpova administracija preselila američko veleposlanstvo u Jeruzalem i poduzela druge proizraelske korake.

No, popis opcija koje su na raspolaganju Palestincima sve je manji. Palestince podržavaju Iran, Turska i još poneki, ali njihovi tradicionalni arapski partneri se približavaju Izraelu. Tako Arapska liga nije usvojila rezoluciju koju su podržali Palestinci, a koja bi osudila sporazum UAE-a i Izraela, zaključuje CNN.