PRED francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom tjedan je bogat povijesnim sjećanjima i intenzivnom diplomacijom. Vrhunac je će biti u nedjelju velikim pariškim okupljanjem 60 svjetskih čelnika povodom stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata.

Američki predsjednik Donald Trump, ruski Vladimir Putin i brojni drugi šefovi država i vlada, među kojima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, očekuju se u Parizu 11. studenoga, na dan završetka Prvog svjetskog rata. Toga će dana biti održan i Pariški mirovni forum, inicijativa čiji je cilj poboljšati međunarodnu suradnju.

Simbol pomirenja

Macron će provesti tjedan posjećujući uzduž i poprijeko bojišta u sjevernoj i istočnoj Francuskoj, odajući tako počast stradalima u Velikom ratu u kojem je poginulo 1,4 milijuna Francuza.

Počeo je već u nedjelju u Strasbourgu na večernjoj svečanosti u katedrali u društvu njemačkog predsjednika Frankom-Walterom Steinmeierom.

Dvojica šefova država prisustvovali su koncertu u strasbourškoj katedrali  na kojemu su izvedena djela njemačkoga kompozitora Ludwiga van Beethovena i francuskog skladatelja Claudea Debussyja. Obilježili su tako vraćanje pokrajine Alsace-Lorraine Francuskoj.

Ta pokrajina, danas simbol pomirenja između dviju država, postala je dio Njemačke nakon Francusko-pruskog rata 1871. Njezin povratak Francuskoj 1918. smatra se obnovom nacionalnog ponosa.

Macron i Steinmeier su prije točno godinu u planinskom području Vogezima blizu alzaškoga grada Colmara podsjetili na masovna stradanja u ratu 1914.-1918. prilikom otvorenja prvoga francusko-njemačkoga muzeja posvećenog milijunima vojnika koji su izgubili živote.  

Odavanje počasti 'crnoj vojsci'

Veliki dio četverogodišnjeg rata odvijao se na francuskom i belgijskom tlu: zemlja je još uvijek prošarana rovovima uz granice istočne Francuske s Njemačkom, Luksemburgom i Belgijom.

Predsjednik koji je trenutno na niskim razinama popularnosti, a oporba ga optužuje da je predsjednik bogatih i urbanih, provest će ovaj tjedan daleko od Pariza i drugih velikih francuskih središta.

Posjetit će negdašnja nezaobilazna ratišta poput Verduna, ali i ona na kojima dosad nije bio nijedan francuski šef države. Poput onog gdje je održana bitka za Morhange, u ponedjeljak, ili Eparges u utorak.

U srijedu će s kolegom iz Malija u Reimsu odati počast "crnoj vojsci" iz tadašnjih francuskih afričkih kolonija.

U petak će s britanskom premijerkom Theresom May biti u gradu Albertu kako bi odao počast britanskim vojnicima koji su poginuli u bici kod Somme, sudaru vojski s najvećim gubicima u Prvom svjetskom ratu.

Prije povratka u Pariz na središnju svečanost, u subotu će s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sudjelovati na zajedničkoj ceremoniji u šumi u blizini Compiègnea, gdje je u specijalnom vagonu potpisano primirje 11. studenoga 1918. između Njemačke i sila Antante.

Povijesna težina sukoba

Iako je rođen više od trideset godina nakon Drugog svjetskog rata, Macron vuče veze s prošlošću kako bi naglasio da ima svijest o povijesnoj težini sukoba čije su se bitke uvelike vodile na francuskom tlu.

Često naglašava kako je odrastao u Amiensu, gradu duboko pogođenom obama ratovima. Amiens leži na rijeci Somme, u istoimenom departmanu.

"Odrastao sam uz tisuće priča, sjećanja i tragova onog što Francuska duguje svojim saveznicima", rekao je ranije ove godine tijekom posjeta Australiji, na susretu s rođacima ratnih veterana.

Velika svečanost podno Trijumfalnih vrata

Serija komemoracija završava u nedjelju 11. studenoga, kada će u Parizu biti održana velika svečanost podno Trijumfalnih vrata, na kojoj bi se okupljenim šefovima država i vlada trebao obratiti njihov domaćin, francuski predsjednik.

On bi trebao govoriti u 11 sati, točno u vrijeme kada je u njegovoj zemlji 11. studenoga 1918. objavljeno da je na snagu stupilo primirje. Kancelarki Merkel dat će prigodu da govori na otvaranju Foruma za mir koji će se održati istoga popodneva.