Stotine novih požara pustoše Amazoniju

Stotine novih požara pustoše Amazoniju
Foto: Hina, EPA

STOTINE novih požara nastavljaju pustošiti Amazonsku prašumu u trenutku dok raste međunarodni pritisak na brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da obuzda požare u plućima svijeta.

Sudbina najveće tropske šume na planetu, koju već danima proždire plamen, u fokusu je summita G7, koji se ovaj vikend održava u francuskome Biarritzu.

Prema posljednjim službenim podacima, od siječnja 2019. na području Amazonije zabilježena su čak 78.383 požara, što je rekordan broj od 2013., otkad se o tomu vodi evidencija. 

Stručnjaci kažu da su požari posljedica krčenja šuma, uz otegotnu okolnost velike suše koja će se nastaviti i tijekom rujna.

Više od polovine požara gori diljem Amazonije, a prema podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) između četvrtka i petka planula su nova 1663.

Početkom kolovoza otpušten je šef INPE-a pošto je objavio podatke o pretjeranom krčenju šuma koje Jair Bolsonaro smatra neistinitima.

Krčenje šuma četiri puta veće nego lani

Izneseni podaci su pokazali da je krčenje šuma tijekom srpnja bilo gotovo četiri puta veće nego u istome mjesecu 2018. godine.

Podaci su objavljeni dan nakon što je predsjednik države najavio da će u borbu protiv vatrene stihije i protiv kriminala u regiji poslati vojne snage.

Uz povike "Spasite Amazoniju" u petak je u Sao Paulu i Rio de Janeiru prosvjedovalo više tisuća ljudi, a demonstracije su na poziv nevladinih organizacija održane i ispred veleposlanstava i konzulata Brazila u raznim državama svijeta.

Poziv je uputio i pokret mlade švedske aktivistice Grete Thunberg.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak je optužio Jaira Bolsonara da "laže" kada govori o svojem angažmanu na zaštiti okoliša te je najavio da se u takvim okolnostima Francuska protivi kontroverznom sporazumu EU-Mercosur.

EU i Mercosur, blok zemalja koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, krajem lipnja postigli su politički dogovor o novome trgovinskom sporazumu koji bi za obje strane trebao stvoriti mogućnost za održivi rast uz istodobno jamčenje zaštite okoliša i očuvanje interesa potrošača u EU i osjetljivih gospodarskih sektora.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara