Stručnjaci objasnili zašto će Škorina ideja o promjeni Ustava propasti

Stručnjaci objasnili zašto će Škorina ideja o promjeni Ustava propasti
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

MALA je vjerojatnost da će dvotrećinska većina u saboru u skorije vrijeme izmijeniti neposredan način izbora i ustavne ovlasti predsjednika Republike, zaključili su ustavni i pravni stručnjaci na skupu koji je uoči predsjedničkih izbora organizirao Gong.  

Na pitanja treba li u Hrvatskoj izmijeniti izbor i ovlasti predsjednika države stručnjaci su zauzeli različita gledišta, no jedinstveni su u ocjeni da je trenutno vrlo teško okupiti saborsku većinu za ustavne izmjene izbora i ovlasti predsjednika, za što se nedavno zauzeo predsjednički kandidat Miroslav Škoro.

Neposredan izbor predsjednika ili u parlamentu

Ulazeći u utrku za predsjedničke izbore, Škoro je naveo da će, ako bude izabran, tražiti veće ovlasti, poput mogućnosti raspisivanja referenduma bez suglasnosti premijera, sazivanja i predsjedanja sjednicom vlade i mogućnosti predlaganja kandidata za suce Ustavnog suda.

Najveću polarizaciju među sudionicima izazvao je neposredan izbor predsjednika države pa tako politolog Goran Čular smatra kako bi predsjednika države trebao birati parlament.

To je argumentirao nepotrebnom napetošću koja nastaje zbog milijunske potpore koju dobiva predsjednik na izborima i uloge koja mu je Ustavom namijenjena u političkom sustavu.

Palić: Predsjedniku treba proširiti ovlasti

S druge strane, pravnik Mato Palić smatra da je neposredan izbor puno bolja varijanta od izbora u parlamentu, posebno kada se radi o aktualnoj vladajućoj većini sa zastupnicima koji su hladno prevarili birače.

Palić smatra da neposredno izabranom predsjedniku treba proširiti ovlasti, omogućiti mu pravo suspenzivnog veta zakona i zastupanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća.

Vezano za raspisivanje referenduma, Palić smatra da prvo treba urediti niz otvorenih pitanja vezanih za referendum, a onda eventualno vidjeti može li se predsjedniku Republike dati ovlast raspisivanja referenduma.

Davor Boban sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti također ističe potrebu jasnog definiranja pitanja o kojima se može raspisati referendum, no upozorava da bi Hrvatska učinila presedan u europskim razmjerima ako bi omogućila predsjedniku da sam može raspisati referendum. 

Riječ je samo o akademskoj raspravi

Na takva razmišljanja o izboru i ovlastima predsjednika države reagirao je politolog Berto Šalaj upozorivši kako je riječ samo o akademskoj raspravi jer u saboru ne postoji politička volja za takvim ustavnim izmjenama.

Šalaj se ipak slaže da je sadašnji neposredni izbor predsjednika loš. Navodi da "nesrazmjer između velikog demokratskog legitimiteta predsjednika i njegovih malih ovlasti dovodi do političke frustracije predsjednika, koja ugrožava djelotvornost političkog sustava".

Na skupu su bili i saborski zastupnici, SDP-ov Arsen Bauk i Mostov Robert Podolnjak, koji su se složili da će se vrlo teško naći dvotrećinska većina u saboru koja bi promijenila ustavne ovlasti predsjednika države, kao i način njegova izbora.

"Na ljestvici postizanja konsenzusa to u svakom slučaju nije pri vrhu, a teško i da će se ijedna stranka odlučiti za to da uzme građanima pravo da neposredno biraju predsjednika države", istaknuo je Bauk.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara