ZEMLJA se opasno približava točki bez povratka i ako nešto brzo ne poduzmemo, bit će kasno, upozoravaju stručnjaci.

Prema komentaru skupine znanstvenika koji je objavljen u uglednom znanstvenom časopisu Nature, već se sada događaju nepovratne promjene u Zemljinim ekološkim sustavima. Stručnjaci smatraju da smo došli do “izvanrednog stanja čitavog planeta“ i pozvali su na hitno djelovanje ako želimo izbjeći "egzistencijalnu prijetnju civilizaciji".

Globalna prekretnica, objašnjavaju znanstvenici, zapravo je prag ili točka nakon koje više nema povratka; poput gubitka amazonske prašume, ubrzanog topljenja ledenih ploča i otapanje permafrosta. Kada se pređe taj prag, zbog ubrzanih klimatskih promjena, neka područja na Zemlji postat će nenastanjiva za ljude, piše CNN.

Devet područja gdje su već krenule nepovratne promjene

"Vrijeme koje nam je preostalo do točke bez povratka gotovo je jednako nuli, a mi ćemo, u najboljem slučaju, postići nulte emisije stakleničkih plinova tek za 30 godina", napisali su autori.

Klimatolog Timothy Lenton, sa Sveučilišta Exeter, i njegov tim identificirali su devet područja u kojima su već pokrenute nepovratne klimatske promjene, među kojima su: uništavanje Amazonije, otapanje ledenjaka na Arktiku, nestanak koraljnih grebena, otapanje ledenih ploča na Grenlandu i zapadnom dijelu Antarktike te otapanje permafrosta.

Ekolozi smatraju da su navedeni događaji međusobno povezani i da će nastaviti utjecati jedni na druge ubrzavajući krizu globalnog zatopljenja.

"Primjerice, Arktik se zagrijava barem dvostruko brže od globalnog prosjeka. Otapanje leda dodatno povećava temperature jer se manje svjetlosti odbija od površine. To dovodi do toga da se otapa arktički permafrost, odnosno tlo koje je smrznuto cijele godine i u atmosferu oslobađa ugljikov dioksid i metan. Povišene globalne temperature onda uzrokuju češće požare u šumama Sjeverne Amerike zbog čega se dodatno u atmosferu ispušta ugljikov dioksid“, objasnili su ekolozi.

Što nas čeka?

Ideja ekološke prekretnice ili točke bez povratka nije nova, predstavio ju je UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prije 20 godina. Tada su znanstvenici smatrali da će do značajnih klimatskih promjena doći tek kada globalno zagrijavanje premaši 5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijske razine.

No, stručnjaci sada smatraju kako podaci iz dva najnovija IPCC izvješća, za 2018. i rujan 2019., ukazuju na to da se te prijelomne točke mogu dogoditi i s povećanjem između 1 i 2 stupnja Celzija.

Globalne prosječne temperature danas su za oko 1 stupanj više nego u predindustrijsko doba i nastavljaju rasti. Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš za 2019., temperature će se do 2100. godine povisiti za 3,2 stupnja Celzijevih spram predindustrijskog razdoblja.