HRVATSKE tvrtke sve su svjesnije rizika od kibernetičkih napada i potrebe da zaštite svoje sustave i podatke, ali to još ne prate i povećana ulaganja u kibernetičku sigurnost, a pogotovo ne proporcionalno onima u ICT infrastrukturu, istaknuto je danas na konferenciji o kibernetičkoj zaštiti.

Konferenciju je organizirala IT tvrtka Verso Altima, koja ove godine obilježava 20 godina rada. Održana je pod nazivom Are You Cyber Protected?, a okupila je više od sto domaćih i stranih stručnjaka, većinom direktora ili voditelja IT-a, iz raznih sektora, od energetike i banaka do medija.

U svijetu nedostaje oko 3.5 milijuna cyber stručnjaka

Cilj konferencije bio je aktualizirati temu kibernetičke sigurnosti iznošenjem novih rješenja za sigurnost  trendova, među kojima je sve izraženija potraga za cyber stručnjacima, kojih u svijetu, procjenjuje se, nedostaje oko 3.5 milijuna. I u Hrvatskoj su sve traženiji, kazao je na konferenciji tehnički direktor Verso Altime Ivica Gašparić.

I u ostalim zemljama gdje ta tvrtka kao sistem i biznis integrator ima urede (u BiH, Albaniji, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji, gdje zajedno s Hrvatskom ima oko 150 zaposlenih) raste potražnja za uslugama kibernetičke zaštite kao neizostavnog dijela razvoja modernog digitalnog okruženja.

Gašparić je rekao da tvrtke i sustavi koji tradicionalno imaju stručnjake za kibernetičku sigurnost, u situacijama napada oslanjaju se na njih, no takve stručnjake imaju tek rijetki, većinom velike kompanije, dok male i srednje koriste vanjske usluge.

"Tu je pripomogao i regulator, odredivši da tvrtke s kritičnom infrastrukturom, poput telekoma, energetike, zdravstveni sustavi i slično moraju sve više paziti na kibernetičku sigurnost i raditi rješenja da bi bili zaštićeni. Najviše u tu sigurnost  ulaže financijski sektor, jer su shvatili da je ta zaštita važna i zbog klijenata i sve većeg plaćanja transakcija online i karticama, što traži visoku sigurnost i povjerenje korisnika", istaknuo je Gašparić.

Rat produbio rizike od 'cyber' napada

Na pitanje je li Hrvatska jako izloženi kibernetičkim napadima, Gašparević odgovara potvrdno, dodavši da javnost zapravo zna samo mali dio onoga što se događa jer takvi napadi nisu nešto s čime se tvrtke hvale, već im je stalo da se to ne sazna i što tiše riješi.

"Stvari su se u području kibernetičke sigurnosti i zaštite pogoršale u Europi, ali i svijetu, otkako je Rusija krenula s invazijom na Ukrajinu, jer su se pojačano aktivirali hakeri u cijelom svijetu, a i Rusija sama je oduvijek bila važan 'faktor' cyber kriminala. U vezi Ukrajine, poznat je u našim krugovima i podatak da su ruski hakeri još 2015. napali i srušili energetski sustav Ukrajine, uslijed čega je više od 200 tisuća Ukrajinaca ostalo bez struje na nekoliko sati, za što su ruski hakeri preuzeli odgovornost. Rat je to samo produbio i teško da itko u svijetu točno zna koliki su sada razmjeri takvih aktivnosti", ocijenio je Gašparić.

Objašnjava i da to hoće li netko, neka firma ili sustav biti napadnut ovisi i o njihovoj snazi zaštite, jer iako su svi sustavi "probojni" uslijed sve vještijih hakera. Ipak su neki zaštićeni bolje i teško je u njih ući, navodi te dodaje da u svakom slučaju štete od tih napada mogu biti pogubne za tvrtke, a nekima treba i više od šest mjeseci za opravak uz znatno veće troškove nego bi iznosili za postavljanje učinkovitije zaštite.

Poručuje da će svi koji digitaliziraju poslovanje o tom segmentu morati voditi više računa, jer bez toga jednostavno neće moći raditi, uz napomenu da je kibernetička sigurnost vrlo složena. Ima nekoliko stvari koje svaka firma treba uzeti u obzir da bi se zaštitila od napada. Prije svega je to identifikacija sustava koje i kako treba štititi, jer nisu svi podaci i sustavi jednako važni i nisu jednako izloženi napadima, drugo su preventivni alati koji sprječavaju napade, a treće je detekcija da korisnik u svakom trenutku zna što se događa s njegovim cyber područjem i da zna ako se stvarno nešto događa, jer su napadači jako vješti, sve bolje to skrivaju i sve ih je teže otkriti, zaključuje Gašparić.